U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata Agencija za odgoj i obrazovanje organizirala je stručni skup Sjećanje na Vukovar: Prognanici i njihove sudbine. Stručno usavršavanje održano je u vukovarskoj OŠ Dragutina Tadijanovića, a sudjelovalo je 50 učitelja nastavnika povijesti koji su kroz stručna predavanja, svjedočanstva i primjere dobre prakse produbili razumijevanje i osvježili znanja o temi koja je neodvojiva od našega nacionalnog identiteta, povijesti i kolektivnog pamćenja.
U uvodnim govorima sudionike skupa pozdravili su Luja Zamečnik, predstojnica Podružnice Osijek Agencije za odgoj i obrazovanje, Lidija Miletić, ravnateljica OŠ Dragutina Tadijanovića u Vukovaru i Hrvoje Knežević, viši savjetnik za povijest Agencije za odgoj i obrazovanje i organizator skupa. – Skup ima posebnu temu, Sjećanje na Vukovar: Prognanici i njihove sudbine, kojom se želimo osvrnuti na životne priče onih koji su, zbog ratnih razaranja, morali napustiti svoje domove, gubeći sigurnost, obiteljske uspomene i, nadasve, svoj mir – naveo je uvodno H. Knežević. Naglasio je da su prognanici svoje sudbine utkali u našu kolektivnu memoriju, a naš je zadatak učiniti tu memoriju živom i razumljivom za nove generacije, za naše učenike. – Učeći našu djecu o Vukovaru i sudbinama njegovih prognanika, otvaramo im prozore u povijest, ali i u svijet moralnih vrijednosti – empatije, poštovanja i razumijevanja drugih. To su vrijednosti koje će ih oblikovati, ne samo kao pojedince nego i kao aktivne i odgovorne građane – istaknuo je Knežević.
O prošlost, sadašnjost i budućnost Vukovarsko-srijemske županije, počevši od geografske konfiguracije prostora, najbitnijih administrativnih upravnih i političkih promjena, s posebnim naglaskom na velike reforme i početak modernizacije od sredine 19. st., kroz turbulentno 20. st., koje je sa sobom donijelo nekoliko političko-državnih promjena, predavao je dr. sc. Ivan Zubac, sveučilišni profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Govorio je i o najnovijim vremenima, vukovarskoj epopeji u Domovinskom ratu, reintegraciji, mukotrpnom procesu poslijeratne obnove i projekcijama budućnosti ovog dijela suvremene Republike Hrvatske.
O borbi za opstanak tijekom tromjesečne opsade Vukovara 1991. godine, neizvjesnosti progonstva iz grada i života u izbjeglištvu, svjedočila je umirovljenica Anica Marić. U svom izlaganju dala je uvid u nastanak mikropovijesti kroz iskustva i sjećanja sudionika prošlih događanja koja često ostaju izvan domašaja znanstveno utemeljenih povijesnih istina. Ravnateljica Lidija Miletić govorila je o učiteljima u Domovinskom ratu, te iz vlastitog iskustva ispričala kako se organizirala i odvijala nastava u tim ratnim vremenima.
Primjere dobre prakse učenja i poučavanja o ovoj temi prikazali su Jasminka Fistrić Grgić, prof. povijesti i geografije OŠ Vilima Korajca, Kaptol i Antonija Jagodar, prof. povijesti i sociologije, OŠ dr. Stjepan Ilijašević Oriovac. Govoreći o prognanicima i izbjeglicama u Slavonskom Brodu, prikazali su kako je moguće kod poučavanja kombinirati povijest, građanski odgoj, geografiju s naglaskom na razvoj empatije, kritičkog mišljenja i razumijevanja globalnih i lokalnih aspekata migracija. Valerija Turk-Presečki, profesorica povijesti iz Gimnazije Daruvar, kolegama učiteljima i nastavnicima izložila je kako koristiti usmenu povijest u nastavi. Usmena povijest daje glas malim ljudima i dokumentira priče koje se prenose s koljena na koljeno. Izuzetno je vrijedan materijal za izgradnju konceptualnog i proceduralnog znanja, istaknula je. Nakon izlaganja održana je i radionica na kojoj su učitelji i nastavnici povijesti učili i istraživali o kojim didaktičkim koracima trebaju voditi računa kada koriste metodu usmene povijesti u poučavanju u razredu.
Sudionici skupa iskazali su iznimno zadovoljstvo nakon održanoga skupa. Pohvalili su izbor teme, ocijenili su visokim ocjenama predavače i izlaganja te istaknuli važnost ovakvih stručnih usavršavanja za njihov profesionalni razvoj.