Razina i vrsta stručnog skupa: državna – jednodnevni stručni skup
Namjena: učitelji i nastavnici svih općeobrazovnih predmeta, stručni suradnici, odgajatelji, ravnatelji
Mjesto održavanja: Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb
Broj polaznika: 200
Rok prijave: 15. studenoga 2018. na http://ettaedu.azoo.hr/
Predavači: stručnjaci s područja: prirodnih znanosti, arhitekture, glazbe, plesa, jezika, kazališta, etnologije, folkloristike: dr. sc. Igor Rudan, član akademije Ujedinjenog kraljevstva, savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNICEF-a i Svjetske banke i direktor Centra za istraživanja globalnog zdravlja, Edinburgh, Škotska, mr. sc. Željka Jelavić, viša kustosica, Etnografski muzej u Zagrebu, Senko Karuza, književnik, osnivač i vlasnik Multimedijalnoga mobilnog centra za preživljavanje na pučinskim otocima, otok Vis, izv. prof. art. Maja Đurinović, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, dr. sc. Lidija Bajuk, asistentica, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Ivo Žanić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Mirjana Kazija, prof., viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje
Sadržaj skupa
Drugi državni skup koji Agencija za odgoj i obrazovanje organizira povodom obilježavanja Europske kulturne baštine (2018) Zrcala i labirinti baštine, sadržajno će obuhvatiti područja filozofije, znanosti, etnografije, folkloristike, književnosti, arhitekture, plesa, glazbe, nematerijalne baštine (etnografije i folkloristike), kazališta, plesa i sociolingvistike. Na skupu će interaktivna predavanja održati ugledni stručnjaci navedenih područja. Svoja područja djelovanja predstavit će u okružju zrcala i labirinta kulture i baštine. Tako će sudionici skupa, primjerice, biti upoznati s novim razumijevanjem i poimanjem medijski konstruirane realnosti: kulture kao slike naspram kulture kao teksta. Nadalje, svi znamo da su naši udaljeni otoci – oaze tradicije, baštine i kulture života maloga običnog čovjeka te na sreću još uvijek ostaju sačuvani zahvaljujući tome što ne promiču oku i tekstu književnika – čuvara fikcije i fakcije ljudske stvarnosti zabilježene u jednom vremenu za vremena koja dolaze. Kakva je danas opća jezična svijest, koliko nas ona udaljava od spoznaje naravi svojega jezika, jedna je od tema koja u živoj jezičnoj komunikaciji prati trajna prožimanja i komplementarnosti suvremenih jezičnih idioma. Suvremena komunikacijska tehnologija uvelike utječe na promjene u znanosti. Različiti računalni alati omogućuju kvantitativne i kvalitativne obrade i analize podatka koji prije nego ikad ozrcale rezultate i na taj način omogućuju brza i učinkovita rješenja i djelovanja. Kulturomika jedno je od tih novih tehnoloških čuda s kojima će sudionici skupa također biti upoznati. Osim navedenoga, bit će riječi o izvedbenim umjetnostima, suvremenome kazalištu i teatrologiji, plesu kao interdisciplinarnim područjima kulturalnoga identiteta. Na koji se način čuva, kako je „vidimo“ i „čitamo“, nematerijalna kulturna baština, tema je o kojoj će govoriti stručnjaci s područja etnografije i folkloristike. I na kraju, bit će predstavljeni primjeri nastavne prakse poučavanja i učenja o kulturnoj baštini i njezinim univerzalnim vrijednostima u sustavu odgoja i obrazovanja.
Metode i oblici rada: interaktivna predavanja
Vrednovanje: obrazac za vrednovanje teme i nositelja programa
Napomena: molimo da se odjavite, ako ne možete sudjelovati na skupu, da biste omogućili sudjelovanje drugima.
Voditelji: