Razina i vrsta stručnog skupa: državni, četverodnevni
Namjena: skup je namijenjen učiteljima i nastavnicima biologije i geografije
Mjesto održavanja: Ogulin
Broj polaznika: 15
Rok prijave: obvezna prijava do 17. lipnja 2018. na http://ettaedu.azoo.hr/ i na
Predavači: prof. dr. sc. Jasenka Sremac, prof. dr. sc. Tomislav Malvić, dr. sc. Ivo Velić, znan.
savjetnik, dr. sc. Josipa Velić, prof. emerita, izv. prof. dr. sc. Nenad Buzjak, izv.
prof. dr. sc. Neven Bočić, doc. dr. sc. Uroš Barudžija, Vesna Milić, dipl. geograf,
Lydia Lugar, prof., dr. sc. Marija Bošnjak, Zlatko Špoljar, dipl. ing.
Ciljevi: učitelji/nastavnici će moći steći uvid u neke novosti iz polja Geologije kao što su:
– kako se određuje geološka starost i koji su osnovni sustavi geoloških jedinica (geokronološki, kronostratigrafski, biostratigrafski) te kakav je značaj fosila u nekim sustavima
– poduka na terenu kako uočiti fosile i kako načiniti reprezentativan uzorak
– kako se „čitaju geološke karte“ – razumijevanje sadržaja osnovne geološke karte i moguća uporaba sadržaja u nastavi geografije i biologije
– poduka na terenu u što su uključeni izdanci trijaskih siltita (Verfenski i Rabeljski klastiti), glavni dolomit, jurski dolomiti i vapnenci, kredni vapnenci, uočavanje rasjeda (kamenolom u Tounju) i navlaka
– kako je nastala spoznaja o tektonici ploča i što je to – poduka i na terenu
– kako i na osnovi čega prepoznati osnovne vrste stijena kao što su vapnenci, dolomiti, klastiti – poduka na izdancima
– kako nastaju fosili, tj. načini fosilizacije: makro-, mikro- i nanofosili; otkrića novih fosila i njihov značaj u tumačenju geološke povijesti; nove spoznaje i neki novi dokazi glede evolucije života na Zemlji
– poduka na terenu u što su uključeni izdanci s makrofosilima (rudisti) te mikrofosilima (provodne foraminifere i alge)
– kakav je utjecaj zadnjega ledenog doba na postanak današnjega reljefa i recentni živi svijet (akumulacijski i erozijski oblici nastali djelovanjem ledenjaka te preživjele životinje i biljke) – poduka i na terenu
– koje su geomorfološke značajke i njihov postanak značajni za ogulinski kraj, razgledavanje „Visibabe“ spomenika prirode u Musulinskome potoku, ponori i načini njihova istraživanja te neke njihove biospeleološke značajke (Đulin ponor i mponor Mrežnice), postanak izvora Vitunjčice, Gojačke Dobre, Bistrice Zagorske, Mrežnice, Vrujike i Dretulje, uspon na Klek
– koja je veza fosilnih goriva i nekadašnjega života u moru i na kopnu; ishodišne tvari i poglavito važnost fitoplanktona u postanku nafte – poduka i na terenu
Metode i oblici rada: interaktivna predavanja u kabinetu, prezentacije, razmatranje sadržaja geološke grafičke dokumentacija (karte, profili, stupovi, legende), demonstracija uzoraka minerala i stijena, intenzivan terenski rad s dodatnim obrazloženjima većine onoga o čemu se govorilo na predavanjima, prepoznavanje osnovnih vrsta stijena na izdancima, poduka kako uočiti fosile – makrofosile, ali i neke mikrofosile, uzimanje uzoraka tako da budu reprezentativni, rad na terenu uz uporabu geoloških čekića, povećala i kompasa
Vrednovanje: obrazac za vrednovanje tema i nositelja programa
Napomena: : – uz prezentaciju gradiva iz geologije predviđa se i opširan terenski rad ,(potrebna lakša planinarska oprema)
– detalje o skupu moguće je pogledati na www.geoloskaljetnaskola.hr
Voditeljice: