U Prvoj ekonomskoj školi u Beogradu, od 7. do 9. ožujka 2023. godine, održan je zajednički seminar Mémoriala de la Shoa iz Pariza, središnjeg mjesta sjećanja na žrtve Holokausta u Francuskoj, Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatska, Ministarstva prosvete Republike Srbije i EUROCLIO-a iz Bosne i Hercegovine. Sudionici skupa bili su hrvatski, srpski i bosansko-hercegovački osnovnoškolski i srednjoškolski učitelji i nastavnici različitih školskih predmeta, njih 40. Predavači i voditelji radionica bili su domaći i međunarodni stručnjaci i praktičari koji se bave istraživanjem, čuvanjem uspomene i poučavanjem o holokaustu. Seminar su pozdravnim riječima otvorili Bruno Boyer, voditelj Odjela za međunarodnu suradnju Memorial de la Shoah, Snežana Vuković, iz Ministarstva prosvete Republike Srbije, Snježana Šincek ispred hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja i dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje.
Dr. sc. Dubravka Brezak Stamać u svom je govoru posebno istaknula hrvatsko predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust u 2023/2024. i dugogodišnju uspješnu suradnju u području poučavanja o holokaustu s Memorialom de la Shoah i drugim međunarodnim institucijama. Suradnja AZOO-a i Memoriala de la Shoah od 2015. poprimila je novi oblik kad se AZOO kao partnerska institucija priključio inicijativi Memoriala u organizaciji seminara na regionalnoj razini. Seminar u Beogradu bio je tako deveti po redu regionalni dijalog u kontekstu holokausta. Ponuđena izlaganja i radionice doticale su se tema koje su nudile “veliku sliku” događaja prije i tijekom Drugoga svjetskog rata u jugoistočnoj Europi, poput izlaganja prof. dr. sc. Milana Koljanina koji je govorio o Antisemitizmu u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, doc. dr. sc. Gorana Hutinca, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je predstavio Politiku masovnih zločina na okupiranom teritoriju Jugoslavije teprof. dr. sc. Milana Ristovića, s Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je sveobuhvatno prikazao spašavanje židovskih izbjeglica pred holokaustom od 1941. do 1945. godine.
Održane su i radionice za nastavnike početnike u ovoj temi: IHRA Preporuke za poučavanje i učenje o holokaustu više savjetnice Lorande Miletić i radionica Biljane Ristić i dr. sc. Snežane Vuković o Referentnom okviru kompetencija za demokratsku kulturu (Savjet Europe) u nastavi povijesti na primjeru biografije Cadik Danona.Otvorene su i neke nove teme koje su relativno nove i u historiografiji holokausta poput radionice o Rodnom nasilju nad ženama kao oružju rata u holokaustu, ali i one koje se dotiču holokausta u književnosti, poput radionice koju je održao Marijo Kosivić, iz XVI. gimnazije u Zagrebu o Povijesnom i fikcionalnom u kratkoj pripovjetci Ive Andrića Bife Titanik. Najviše rasprave se vodilo oko izlaganja Dejana Ristića, ravnatelja Muzeja genocida iz Beograda, i prof. dr. Tomislava Dulića, sa Sveučilišta u Upsalli, koji su govorili o Novim pristupima povijesti koncentracijskog logora i logora smrti Jasenovac osvrnuvši se pri tom na suprotstavljene narative koji postoje u historiografiji, ali i u dnevno-političkom diskurzu. Za sudionike skupa organiziran je posjet logoru Staro Sajmište i sabirnom logoru Autokomande u Beogradu, odakle su Židovi i drugi odvođeni na stratišta u Topovskim Šupama, Jajincima i Jabuki u Srbiji.
Sudionici seminara su kroz ponuđena izlaganja, radionice i rasprave stekli vrijedne uvide, znanja i ideje kako unaprijediti svoje poučavanje i učenje o holokaustu. Seminar s 40 učitelja i nastavnika iz triju zemalja mogao bi biti dobro polazište za suradnju i sudjelovanje u školskim projektima, zajedničkim komemoracijama i istraživanjima onih skrivenih povijesti koje traže bolno suočavanje sa svojim vlastitom prošlošću.
Izvješće sastavila Loranda Miletić, viša savjetnica