U razdoblju od 4. do 6. srpnja 2022. godine u Palmi de Mallorci održana je konferencija EDULEARN22 (14th International Conference on Education and New Learning Tehnologies). U sklopu projekta E-škole na konferenciji je sudjelovalo deset savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje: Adela Granić, Lydia Lugar, Daria Kurtić, Olgica Martinis, Đurđica Kaurloto-Martinić, Jadranka Buvinić, Sabina Marunčić, Anđa Suvala, Hrvoje Knežević i Jelena Zdrilić.
Na konferenciji se okupljaju izlagači i istraživači iz sveučilišta i obrazovnih institucija diljem svijeta, čime se osigurava geografska raznolikost i multikulturalni dijalog. Glavni joj je cilj osigurati mjesto sastajanja za obrazovne stručnjake da bi razmijenili iskustva o projektima unutar obrazovanja, pedagoških tehnologija i obrazovnih inovacija. Teme konferencije 2022. godine bile su mnogostruke, od napredovanja u prosvjetnoj karijeri do e-učenja te upotrebe novih tehnologija i softvera u nastavi.
Na konferenciji su održana tri plenarna predavanja. Prva izlagačica bila je Michelle R. Weise s temom „Long Life Learning: Preparing for Jobs that Don’t Even Exist Yet“. Upečatljiv naslov donosi dobar uvid u čitavo izlaganje koje je bilo posvećeno temi cjeloživotnog učenja i pripreme za poslove koji će postojati u budućnosti. Stephen Heppell bio je sljedeći ključni govornik s izlaganjem na temu „The aggregation of marginal learning gains: why they matter so much for the future of learning“. Glavna ideja njegova rada bila je da se učenike rastereti od količine izbora i detalja u gradivu, a kao primjer za konkretno djelovanje naveo je upotrebu svakodnevnih objekata kao nastavni materijal. Najviše pažnje, ipak, privukla je prezentacija „Artificial Intelligence and Education: A Critical Studies Perspective,“ koju je pripremio Wayne Holmes. Govorio je o trenutnim pristupima umjetnoj inteligenciji koji su usmjereni na gotova rješenja koja ona donosi. Češće se govori o njezinoj moći da zamijeni nastavnika umjesto o potencijalu koji ima u osnaživanju učitelja i podizanju kvalitete obrazovanja. Diskusija je bila prožeta kritičkim promišljanjima o umjetnoj inteligenciji i naglaskom na ljudsku dimenziju problema.
Osim ključnih govora, program je bio ispunjen i drugim aktualnim temama. Neka su izlaganja bila posvećena posljedicama pandemije COVID19 na obrazovanje i sve njegove sudionike te sustav općenito. Tu se najviše ističu istraživanja koja su problematizirala različite elemente e-učenja na koje smo svi bili osuđeni tijekom vrhunca pandemije: dizajn online tečajeva, upotreba medijske tehnologije, problem medijske pismenosti i sl.
Mnoge prezentacije bavile su se oblikom nastave u kojem se fokus stavlja na učenike i studente te na njihovu sposobnost samostalnog učenja i vrednovanja. Jedan od istaknutih problema bio je nasilje na društvenim mrežama i o potrebi za pedagoškom intervencijom i prevencijom.
Digitalni kontekst pokazao je potrebu za razvijanjem novih vještina u učenicima, pogotovo one koje su u 21. stoljeću ključne na tržištu rada. Istraživanja su pokazala da se više pažnje mora posvetiti vezi između sveučilišta i poslodavca da bi se informiralo nastavnike i studente o potrebama tržišta rada te tako kroz nastavu postigao razvoj traženih vještina.
Naši su savjetnici jednoglasno izrazili zadovoljstvo s konferencijom zbog velikog izbora tema i predavača te radionica i izlaganja koja su se istovremeno mogla pratiti na različitim lokacijama unutar kongresnog centra. U određenim temama prepoznat je kontinuitet sa stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a, a u drugima je pronađen potencijal za neke buduće teme. Vrijedne su bile i razmjene iskustva sudionika jer su se preko njih upoznali s novim načinima rješavanja problema koji ponekad ovise prostorima na kojima se nalazimo.
Sažetak pripremila: Ana Brlečić