Programi / 7. veljače 2019.

Suvremeni pristupi učenju i poučavanju: Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Službe za građane Hrvatskoga sabora održan je 7. veljače 2019. stručni skup Suvremeni pristupi učenju i poučavanju: Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola.

Svrha modula za stručno usavršavanje nastavnika te odgoj i obrazovanje učenika prema Metodi simuliranog zasjedanja Sabora za učenike srednjih škola usmjerena je na unaprjeđenje sustava stručnoga usavršavanja za izvođenje nastave Građanskoga odgoja i obrazovanje u Republici Hrvatskoj te na razvoj kompetencija za demokratsku kulturu kroz cjelokupni odgojno-obrazovni sustav.

Modul za stručno usavršavanje nastavnika razvijen je u okviru projekta Vijeća Europe i EU Instrumenti za implementaciju Okvira kompetencija za demokratsku kulturu, čiji je nositelj za Republiku Hrvatsku bila Agencija za odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija). U razvoju ovog modula pošlo se od činjenice da je „Škola dužna učenike poučiti da opstanak demokracije ovisi o znalačkom i aktivnom sudjelovanju građana u odlučivanju na svim razinama. No, da bi sudjelovanje bilo i učinkovito, građani trebaju usvojiti odgovarajuće znanje, vještine i stajališta za korištenje intelektualnih alata kojima se unaprjeđuju demokratske procedure kao što su procjena valjanosti načela, pravila i zakona te učinaka djelovanja vlasti, ali i vlastitog djelovanja.“ (Izvod iz Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, www.azoo.hr, str. 3)

Ciljna skupina za stručno usavršavanje prema ovom modulu bili su nastavnici srednjih škola, koordinatori za provođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školama i županijski koordinatori.

Cilj stručnog skupa bio je osposobiti nastavnike da omoguće učenicima stjecanje kompetencije za proces donošenja zakona, lokalnih ili nacionalnih politika na načelima proceduralne, korektivne i distributivne pravednosti, a u svrhu zaštite i razvoja zajedničke dobrobiti; za objašnjavanje poveznice između lokalnih i nacionalnih politika i organizacije društva i države; za obrazlaganje međuovisnosti demokracije, pravila, zakona i dobre organiziranosti društvene zajednice i građana.

Kroz izlaganja i radionice nastavnici su se upoznali s postupkom izmjena i dopuna zakona i s procedurom predlaganja i donošenja zakona u Hrvatskom saboru (pisanje amandmana i procedura njihova uvršćivanja u zakon), s procedurama kojima građani mogu mijenjati zakon,  s pravilima kratkog i jasnog obrazlaganja vlastitog prijedloga na simuliranoj plenarnoj sjednici Sabora, s radom zastupnika u Saboru i u zastupničkom klubu, tj. odboru.

Sudionici su radeći u grupama prošli cijelu metodologiju po kojoj trebaju raditi s učenicima: primjerice, tiho čitanje zakona koji je tema simulirane sjednice Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola, izbor članka kojeg će grupa analizirati, metodom suradničkog učenja razmatrali su, raspravljali i zaključivali o tome što je pozitivno i dobro utvrđeno a što je nejasno, neprecizno, manjkavo te kakav bi trebao biti zakon da učinkovito regulira problem zbog kojeg je donesen.