Od 2. do 4. travnja 2012. u Vodicama je organiziran 5. državni stručni skup Održivi razvoj – Pozitivan pogled u budućnost. Stručni je skup dio aktivnosti provedbe UN-ova Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj i Strategije održivog razvoja RH-a.
Ove su se godine biolozima i kemičarima pridružili i učitelji i nastavnici geografije pa je time napravljen još jedan korak koji pridonosi razumijevanju ideje obrazovanja za održivi razvoj i interdisciplinarnom promišljanju o ovoj aktualnoj temi stručnog usavršavanja.
Skup, na kojem je sudjelovalo oko 400 sudionika, pozdravili su ravnatelj OŠ Vodice Grgo Friganović te ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, koji je skup i otvorio. Posebno je istaknuo zadovoljstvo interdisciplinarnim pristupom u realizaciji ovakvih skupova.
U uvodnome radnom dijelu programa sudionicima se obratila mr. sc. Diana Garašić, viša savjetnica za biologiju, koja je jedan od prvih pokretača u poticanju učitelja i ostvarivanju programa održivoga razvoja u našim školama. Istaknula je da mlade ljude trebaju osposobiti za održivi razvoj i nije dovoljno samo im reći gdje su problemi. Oni trebaju razvijati sposobnost kritičkog mišljenja kako bi bili u stanju sami uočiti problem, imati ideje kako bi se problem da riješiti te stjecati proceduralna znanja. Također trebaju biti svjesni mehanizama koji im u društvu stoje na raspolaganju za rješavanje problema, biti u stanju komunicirati, rješavati sukobe, sporazumijevati se, naći partnere i raditi timski. A da bi sve to mogli, trebaju se razviti u kompletne ličnosti te biti samosvjesni i poduzetni. Mladi su ljudi skloni optimizmu jer ipak se radi o njihovoj budućnosti. Stoga boje u kojima se realizira odgoj i obrazovanje za održivi razvoj ne smiju biti crne. Naša je zadaća da mlade ljude ojačamo i osposobimo da izgrade tu svijetlu budućnost, a ne da ih plašimo i obeshrabrujemo i zato je tema ovogodišnjega skupa bila: Pozitivan pogled u budućnost.
Tijekom trodnevnog rada sudionici su imali prilike čuti izvrsna predavanja uglednih stručnjaka iz različitih područja te proširiti i unaprijediti znanja o demografskoj budućnosti i vodnim resursima Hrvatske, šumskim vrtovima, energetskoj učinkovitosti i iskoristivosti hrane, socijalnom aspektu održivog razvoja, obnovljivim izvorima energije, ekoremedijaciji, čistim tehnologijama i zelenoj kemiji te ekonomiji za održivi razvoj.
Osim na predavanjima sudionici su imali mogućnost u malim skupinama sudjelovati u radu u dvije od dvanaest ponuđenih radionica te na „World cafeu“ („Svjetskom kafiću“) gdje su imali mnogo prilika za međusobno komuniciranje i razmjenu konkretnih ideja i iskustava iz rada u svojim školama. Sve su ove aktivnosti nudile konkretne modele rada s učenicima na temu odgoja i obrazovanja za održivi razvoj.
Agencija za odgoj i obrazovanje s hrvatskim uredom austrijske udruge za međunarodnu suradnju Kultur-kontakt izdala je 2011. godine priručnik Obrazovanje za održivi razvoj (dostupan na www.azoo.hr/Izdavačka djelatnost/Priručnici). Priručnik je plod trogodišnjeg projekta osposobljavanja i usavršavanja poučavatelja za obrazovanje za održivi razvoj, a nastao je s ciljem objedinjavanja prikaza školskih projekata s teorijskim podlogama i alatima. Svrha je priručnika da bude oslonac i vodič provoditeljima usavršavanja u području obrazovanja za održivi razvoj, „udžbenik“ za polaznike tih stručnih usavršavanja, ali i inspiracija i poticaj najširem krugu odgojno-obrazovnih radnika pozvanih da daju svoj obol promicanju održivog razvoja i osposobljavanju mladih da postanu njegovi dionici. Osim toga, u nekoliko je središta počela modularna međupredmetna edukacija učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o procesu izrade školskih projekata održivoga razvoja.
Skup su organizirale više savjetnice za biologiju, kemiju i geografiju iz svih podružnica AZOO-a: Borjanka Smojver, Gordana Cecić Sule, Vesna Milić, Diana Garašić, Olgica Martinis, Sonja Burčar i Marina Ništ.