U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, u Komiži na Visu, održana je 25. ljetna škola SEMEP-a, interdisciplinarnog projekta održivoga razvoja. Tema ovogodišnjeg susreta bila je Klimatska otpornost – interdisciplinarno djelovanje. Sudjelovalo je 33 učenika i 22 njihovih mentora iz 19 srednjih i osnovnih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske.
Na otvorenju su sve sudionike pozdravile viša savjetnica za biologiju Marina Ništ i viša savjetnica za geografiju Vesna Milić. Njima se pridružio i viši savjetnik za povijest Hrvoje Knežević. Program se odvijao prema predviđenom planu i sastojao se od stručnih predavanja, prikaza projekata koje su učenici izradili tijekom godine, zajedničkih radionica učenika i mentora te terenskog rada.
Na početku ljetne škole, učenici i mentori iz svih škola kratko su predstavili sebe, svoju školu i najavili čime su se bavili u svom istraživačkom projektu. Koristeći aplikaciju padlet učenici i mentori naveli su svoja očekivanja od ljetne škole. Najčešće se spominje: puno dobrog druženja, zabave, učenja u drugačijim okolnostima, stjecanje novih prijatelja, profesionalnih iskustava, nove ideje za istraživanje, razmjena iskustava, zanimljive teme predavanja i radionica, nova saznanja iz učeničkih projekata, rad u opuštenoj atmosferi, puno kupanja i odmora. Nakon toga, učiteljica Ljubica Čubrilović provela je s učenicima nekoliko aktivnosti za njihovo međusobno upoznavanje, a za to su vrijeme mentori imali radni sastanak.
Prvi su dan održana dva predavanja. Predavanje Otok Vis – od vojne utvrde do turističkog bisera Jadranaodržao je viši savjetnik za povijest Hrvoje Knežević i u njemu je prikazao jedan zanimljivi dio povijesti otoka Visa u razdoblju od 1945. godine do danas s naglaskom na pozitivne i negativne strane prisutnosti vojske na otoku. Drugo je predavanje Hasta la proxima vez, Argentina! održala Daria Maljković, prof. iz SŠ Braće Radić, Kaštel Štafilić i podijelila iskustva iz svoje škole koja je usporedila s primjerom organizacije nastave agrotehničke škole u Argentini te potkrijepila primjerima njihovog djelovanja za održivi razvoj. Osim predavanja, učenici su prikazali nekoliko projekata koje su izradili tijekom godine u svojim školama, što se nastavilo sljedeći dan (popis u prilogu).
Predavanje Promjene crijevnog ekosustava zbog izazova suvremenog doba održala je dr. sc. Tina Milavić koordinatorica iz XVI. gimnazije Zagreb i objasnila sudionicima razlike između autohtonog mikrobioma i današnjeg mikrobioma te promjene u crijevnom ekosustavu koje nam nameće užurbani način života. Ukazala je na važnost vlastite brige o zdravlju pojedinca korištenjem uravnotežene prehrane.
Viša savjetnica Marina Ništ u svom je predavanju Tamna strana zelene energije na različitim primjerima prikazala pozitivne učinke i negativne posljedice korištenja zelene energije (iskorištavanje ruda, devastiranje okoliša, iskorištavanje jeftine radne snage, problem otpada, smanjivanje zelenih površina na Zemlji…) te ukazala da se samo interdisciplinarnom suradnjom različitih znanstvenika, političara i privrednika može postići razumno korištenje „zelene energije“.
Online se priključila i izv. prof. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli, s Oceanografskog odjela PMF-a Zagreb i održala poticajno predavanje Klimatske promjene u Sredozemnom području – koliko katastrofalno treba biti prije nego se ljudi trgnu? Cilj predavanja bio je upoznati sudionike s osnovnim spoznajama o tome kako klimatske promjene utječu na ljude i na živi svijet u Sredozemnom području te uz to dati prostornu i vremensku perspektivu uz moguće prilagodbe tim promjenama.
Učitelj geografije i povijesti Milivoj Dretar iz OŠ Jalžabet, održao je izuzetno zanimljivo predavanje Morski predatori Jadrana.Cilj predavanja bio je upoznati sudionike s faunom Jadranskog mora, s posebnim osvrtom na predatorske vrste, povijest napada morskih pasa na kupače na Jadranu, možebitne lokacije i
staništa predatora, razlike među morskim psima, preventivne aktivnosti kod napada morskih pasa, ugroženost populacije morskih pasa u Jadranu i svijetu. Namjera je bila potaknuti sudionike na odgovornije ponašanje prema autohtonim biljnim i životinjskim vrstama u svrhu njihova očuvanja.
Kao i svake godine, učenici i mentori zajedno su sudjelovali u radionicama. Radili su u šest radionica:
1. Potjera: Sanja Penić, prof. i Marko Šegavić, prof.
2. Praćenje invazivnih vrsta Komiže: Anita Mustać, prof. i dr. sc. Diana Vlahović
3. Izrada odjeće i nakita od otpada, Klementina Stepinac, prof. i Dolores Matetić, prof.
4. Mjerenje troposferskog ozona: Olivera Tadić, prof.
5. Zero stres – zero waste: Dragana Mamić, prof. i Marijana Vuković, prof.
6. Kakve su nam komiške plaže? Milivoj Dretar, prof. i Ljubica Čubrilović, mag. prim. educ.
Rad se odvijao u opuštenoj, zabavnoj radnoj atmosferi, a odlični uradci prikazani su svim sudionicima na različite načine. Svi voditelji radionica mentori su učenika, sudionika ljetne škole.
Nekoliko interaktivnih predavanja održano je samo za mentore. Predavanje Poučavanje o održivom razvoju u CDŠ-uodržala je viša savjetnica za geografiju, Vesna Milić. Informirala je učitelje i nastavnike različitih struka o obvezi i mogućnostima integriranja koncepta održivosti i održivoga razvoja u njihovo predmetno područje te ponudila ideje i mogućnosti međupredmetnoga povezivanja za praktičnu primjenu prvenstveno u organizaciji rada Cjelodnevne škole.
Nastavnica biologije Jasenka Krznarić Barić i nastavnica kemije Maja Dubovicki, prof.,iz Gimnazije M. A. Reljkovića iz Vinkovaca, održale su radionicu Freska ekološke renesansekoja je nastavak prošlogodišnje radionice Klimatski kolaž. Ideja je bila ukazati na međuovisnost četiri izazova (klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti, iscrpljivanje prirodnih resursa, društvena nejednakost) i potaknuti sudionike na konceptualno razmišljanje: otkriti da pojedina aktivnost u određenom području ima posljedice na cijelo društvo, a govorile su i o izazovima ekoloških tranzicija.
Terenski je dio cjelodnevno odrađen na otoku Biševu gdje je veći dio sudionika posjetio Modru špilju, a nakon toga novi edukacijski Centar za posjetitelje Modra špilja. Dio sudionika posljednji dan ljetne škole posjetio je i jedinstveno selo Dragodid u koje ih je vodio učitelj Milivoj Dretar i upoznao ih s problemom depopulacije otoka, izumiranjem rubnih naselja, utjecajem prometnica na razvoj naselja, tradicionalnim načinom gradnje i načinom života na dalmatinskim otocima.
Kao i na prošlogodišnjoj Ljetnoj školi, Hrvatska zajednica tehničke kulture donirala je materijal i izradila privjeske u 3D tehnici koji predstavljaju simbol SEMEP-a, a dobili su ih svi sudionici.
Posljednji radni dan, pod rukovođenjem Marijane Vuković, nastavnice biologije u Gimnaziji dr. Mate Ujevića, Imotski, mentori su sređivali e-knjigu koju su odlučili pripremiti za obilježavanje 25. godišnjice ljetne škole SEMEP-a. E knjiga dostupna je na poveznici.
Prije završetka ljetne škole provedena je evaluacija koja je pokazala zadovoljstvo učenika i ispunjavanje očekivanja. Mnogi su naveli da su njihova očekivanja u potpunosti ispunjena, da je bio dobar omjer predavanja i slobodnog vremena, ugodno druženje, mnogo novih znanja, novo iskustvo, puno ideja za nove projekte i aktivnosti s učenicima, odlična organizacija i lokacija, odlično i nezaboravno iskustvo, nova prijateljstva, opušteno, a poučno u radu, zanimljiv terenski dio. Sva su predavanja i radionice visoko ocijenjena, a dostupna su svim sudionicima na Google discu.
Tijekom završne refleksije s mentorima dogovoreno je da i dalje rade s učenicima projekte vezane uz klimatske promjene i slične teme održivoga razvoja. Predlagali su i teme za sljedeću ljetnu školu te proljetni skup za mentore. Na Google discu otvoren je word dokument u koji mogu dopisati svoje ideje.
U 25. ljetnoj školi SEMEP-a ostvareni su svi predviđeni ishodi.
Evaluacija
(docx: 166,05 KB)
Preuzmi
Izvješće sastavila: Marina Ništ, prof., viša savjetnica za prirodu i biologiju