Stručni skup državne razine Istraživački pristup u provođenju Programa GLOBE održan je 30. i 31. kolovoza 2023. u OŠ Šime Budinića u Zadru. Skup je bio namijenjen GLOBE edukatorima s višegodišnjim iskustvom u provođenju ovog programa.
Skup je započeo radionicom Marinele Labaš, prof., i Ire Beck, prof., iz Škole za medicinske sestre Vrapče, Zagreb, pod nazivom Kako predstavljam(o) Program GLOBE? U uvodnom je dijelu bilo riječi o tome da pri predstavljanju treba imati na umu kojoj se ciljanoj skupini Program predstavlja. Kolegice su prikazale nekoliko primjera iz svoje prakse. Slijedio je rad u grupama. Sudionici su se najprije međusobno predstavljali govoreći o svom radu u Programu GLOBE. Potom su imali zadatak predstaviti GLOBE u televizijskom razgovoru, u radijskom eteru i predstaviti ga potencijalnom sponzoru.
Slijedilo je izlaganje nacionalne koordinatorice Programa GLOBE dr. sc. Diane Garašić i Vladimira Ribičića, bacc. ing. comp., iz Državnog hidrometeorološkog zavoda o satelitskim misijama i njihovoj vezi s Programom GLOBE. D. Garašić govorila je da je osnovna ideja Programa GLOBE suradnja znanosti i obrazovanja, pri čemu znanstvenici osmišljavaju protokole motrenja i mjerenja odabranih parametara u području atmosfere, vode, tla i pokrova čime se postiže ujednačenost metodologije i instrumentarija u provedbi Programa GLOBE svuda u svijetu. Zadaća GLOBE škola je prikupljanje podataka na površini Zemlje, a ti se podaci onda uspoređuju sa satelitskim podacima. Satelitsko praćenje promjena na površini Zemlje spada u tzv. daljinska istraživanja koja imaju velike prednosti, ali i značajna ograničenja. S jedne strane omogućuju prikupljanje širokog spektra podataka s velikih površina, ali poteškoću predstavlja interpretacija podataka. Da bi se ona unaprijedila, nužna je provjera na površini Zemlje. Upravo je to najveća znanstvena vrijednost GLOBE baze podataka. Posljednjih godina Program GLOBE proglašava kampanje intenzivnog mjerenja nekih parametara u određenom razdoblju. Upravo su te kampanje najčešće vezane uz pojedine satelitske misije. Za učenike može biti atraktivno i zanimljivo uskladiti svoje vrijeme opažanja i/ili mjerenja s preletom satelita iznad određenog mjernog mjesta. Sustav vizualizacija omogućuje usporedbu podataka izmjerenih na Zemlji sa satelitskim podacima. V. Ribičić je nastavio s predstavljanjem svih relevantnih satelitskih misija koje su aktualne: Geostationary Operational Environmental Satellites: R Series (GOES-18), Soil Moisture Active Passive (SMAP), Global Precipitation Measurement (GPM), CloudSat, Cloud-Aerosol Lidar and Infrared Pathfinder Satellite Observations (CALIPSO), Ice, Cloud and Land Elevation Satellite-2 (ICESat-2). Osim samog cilja misija, istaknuo je njihovu povezanost s Programom GLOBE i međusobni utjecaj satelitskih i prizemnih podataka na znanstvena istraživanja.
Potom su paralelno održane dvije radionice, a sudionici su birali onu u kojoj žele sudjelovati. Osnovni cilj radionica bio je potaknuti GLOBE učitelje da u svome radu primjenjuju istraživačko učenje. Zrinka Klarin, prof., iz OŠ Šime Budinića, Zadar, održala je radionicu Istraživački pristup atmosferi. Sudionici su istraživali učinak aerosola na boju neba i vidljivost koristeći vizualni model i pokus po principu istraživačkog učenja. Također su analizirali površinsku temperaturu zraka prema geografskoj širini te temeljem toga osmislili istraživačku aktivnost. Mr. sc. Tamara Banović iz OŠ Josip Pupačić, Omiš, održala je radionicu Istraživački pristup vodi. Sudionici su izvodili pokuse vezane uz temperaturu, salinitet i tvrdoću vode te su na temelju njih primjenom istraživačkog učenja dolazili do zaključaka. Također su interpretirali i analizirali rezultate mjerenja učenika GLOBE škole i predlagali pokuse za provjeru hipoteza proizašlih iz tih analiza.
Drugi dan skupa sudionici su također birali između dvije radionice koje su održane paralelno. D. Garašić održala je radionicu Istraživački pristup fenologiji. U uvodnom dijelu sudionici su se upoznali s instrumentima koji se koriste pri istraživanju pokrova i fenologije te su potom njima obavili mjerenja u okolici škole i osmislili istraživanje u kojem bi ih koristili. Sudionici su se pritom prisjetili osnovnih koraka znanstvenog istraživanja. Sanja Klubička, dipl. ing., iz Tehničke škole Daruvar, održala je radionicu Istraživački pristup tlu. Sudionici su se podsjetili osnovnih karakteristika tla i protokola koji se primjenjuju u Programu GLOBE. Nakon toga su krećući od problema u zajednici koji je vezan za istraživanje tla, postavili istraživačka pitanja i hipotezu, napraviti mjerenja ili se služili podacima iz GLOBE baze podataka, te na temelju njih potvrdili ili odbacili postavljenu hipotezu.
Svi su se sudionici ponovo okupili na završnoj radionici Korištenje GLOBE baze podataka za istraživačko učenje koju je održao Ivica Štrbac, prof., iz OŠ Josip Pupačić, Omiš. Cilj radionice bio je pokazati sudionicima kako koristiti GLOBE Data Visualization u redovnoj nastavi prirodoslovlja za istraživačko učenje. Mjereći i opažajući značajke okoliša u istraživačkom području škole, učenici više od 20000 uključenih škola iz više od stotinu zemalja cijelog svijeta, rezultate mjerenja i paćenja niza parametara unose u jedinstvenu GLOBE bazu podataka. Pristup podacima moguć je sudionicima Programa GLOBE, ali i svim zainteresiranima. Sudionici skupa su na temelju postavljenih istraživačkih pitanja te hipoteza pretraživali GLOBE bazu podataka, analizirali i grafički prikazali dobivene podatke te iznosili zaključke.
Svi sudionici skupa u evaluaciji skup u cjelini procjenjuju izvrsnim, kao i primjenjivost tema, aktualnost sadržaja, značaj stručnog skupa za osobni profesionalni razvoj, komunikaciju i priliku za izražavanje vlastitog mišljenja. Također svi sudionici skupa smatraju izvrsnom jasnoću izlaganja i pripremljenost predavača i voditelja radionica.
Evaluacija
(pdf: 321,89 KB)
Preuzmi