Objave / 14. listopada 2026.

Održan državni stručni skup za edukacijske rehabilitatore

Državni stručni skup za edukacijske rehabilitatore Republike Hrvatske održan je u Brelima, od 12. do 14. listopada 2026. godine, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, u suradnji s relevantnim stručnim i akademskim predavačima i voditeljima radionica.

Na skupu je sudjelovalo više od 100 sudionika iz odgojno-obrazovnog sustava i srodnih područja. Skup je okupio edukacijske rehabilitatore, učitelje, stručne suradnike, ravnatelje, predstavnike akademske zajednice te roditelja i učenika, čime je otvoren prostor za razmjenu različitih perspektiva o razvoju inkluzivnog obrazovanja.

Skup je otvorila mr. sc. Katarina Milković, prof., ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, uz dr. sc. Anu Skender, predsjednicu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, i prof. dr. sc. Luku Bonettija, prodekana za studije i studente Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Programom su moderirale Mara Capar i Elizabeta Haničar, više savjetnice za edukacijske rehabilitatore u Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Središnja tema skupa bila je razvoj uloge edukacijskih rehabilitatora od individualne podrške prema izgradnji inkluzivne zajednice.

Program je povezao znanstvena i stručna izlaganja, prikaze primjera dobre prakse, tematski okrugli stol i praktične radionice. Sadržaji su bili aktualni, stručno utemeljeni i odmjereno raspoređeni, a osobitu vrijednost činili su brojni konkretni primjeri iz odgojno-obrazovne prakse koji su sudionicima omogućili povezivanje stručnih spoznaja sa svakodnevnim radom.

Tematski okrugli stol „Od vizije do prakse, naša odgovornost – kako graditi inkluzivnu zajednicu za svako dijete?” posebno je obilježilo ravnopravno sudjelovanje učenika i roditelja, čije su perspektive obogatile raspravu i pridonijele promišljanju inkluzivnog obrazovanja iz iskustva onih na koje se podrška neposredno odnosi.

Njihove perspektive dale su raspravi dodatnu vrijednost i jasno podsjetile da se inkluzivno obrazovanje ne može promatrati samo iz perspektive stručnjaka i ustanova, nego i kroz iskustva onih na koje se podrška neposredno odnosi. Rasprava je otvorila pitanja odgovornosti svih sudionika, stvarnih mogućnosti sudjelovanja, pripadanja i napredovanja te načina na koje se vizija inkluzije pretvara u svakodnevnu praksu.

Dr. sc. Ana Skender, predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, i doc. dr. sc. Ana Katušić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta predstavile su mjerne instrumente u edukacijskoj rehabilitaciji. Prikaz je otvorio prostor za stručno promišljanje o svrsi pojedinih instrumenata, području njihove primjene te važnosti odgovarajućih kompetencija, edukacije i uvjeta uporabe.

Petar Josipović iz CARNET-a predstavio je inovacije u e-Dnevniku i mogućnosti digitalnog praćenja napretka učenika s teškoćama, s naglaskom na razvoj digitalnih funkcionalnosti koje mogu poduprijeti dokumentiranje i praćenje odgojno-obrazovnog rada.

Program drugoga dana uključio je i izlaganje prof. dr. sc. Miroslava Vrankića s Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci „Primjena umjetne inteligencije u radu s učenicima s teškoćama”, koje je aktualiziralo mogućnosti primjene suvremenih tehnologija i asistivnih rješenja u pružanju podrške učenicima.

Paralelne radionice omogućile su dublju obradu tema i aktivno sudjelovanje sudionika. Radionica više savjetnice za stručne suradnike pedagoge i odgajatelje u učeničkim domovima iz Agencije za odgoj i obrazovanje Kristine Šunjić „Dijete u središtu profesionalne podrške i odgovornosti” bila je usmjerena na suradničko djelovanje različitih stručnjaka, zajedničku odgovornost i povezivanje djetetovih potreba sa svakodnevnom praksom ustanove.

Zaključni naglasci skupa usmjerili su sudionike na promišljanje konkretnih promjena koje mogu ostvariti u vlastitoj profesionalnoj ulozi kako bi učenici s teškoćama imali više mogućnosti za sudjelovanje, osjećaj pripadnosti i napredovanje. Program je potvrdio važnost suradnje stručnjaka, uvažavanja perspektive učenika i roditelja te povezivanja stručnih znanja s praksom. Sadržajna izvrsnost, odmjerenost programa, kvaliteta primjera iz prakse i aktivno sudjelovanje sudionika pridonijeli su vrijednosti skupa i njegovu poticajnom ozračju.

Skup je zaključen zajedničkim osvrtom i evaluacijom. Rezultati evaluacije priložit će se izvješću nakon obrade prikupljenih odgovora.