Od 2005. godine sustavno se održavaju Smotre projekata odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u području ranog i predškolskog odgoja u sklopu Smotri i natjecanja iz područja građanskog odgoja i obrazovanja, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. Važno je istaknuti da se posebna pozornost usmjerava na prikaze vrsnih primjera iz prakse u okviru smotre, nikako ne natjecanja. Također je važno istaknuti da je ovo jedina smotra i dakle jedina prilika za sudjelovanje predškolskog dijela odgojno-obrazovanoga sustava u vertikali i sustavno prikazivanje vrsnih primjera iz prakse te samim time i kvalitete rada.
Ove se godine na državnoj razini četrnaesti put, a na regionalnoj šesti put predstavljaju projekti iz građanskog odgoja ostvareni u ustanovama ranog i predškolskog odgoja na području Republike Hrvatske.
Odgoj za ljudska prava i aktivno građanstvo temelji se na Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava Vlade republike Hrvatske, uvedenom u odgojno-obrazovni sustav 1999. godine posebnom odlukom Vlade Republike Hrvatske, kojom se obvezuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na njegovu primjenu. Ovaj je dokument značio veliki doprinos promicanju temeljnih ljudskih vrijednosti i njihovu življenju u dječjim vrtićima u Republici Hrvatskoj. Pored ovog dokumenta važan je bio i priručnik Živjeti i učiti prava (2003), nastao na njegovim temeljima i nizu ostvarenih stručnih skupova u organizaciji nekadašnjeg Zavoda za školstvo, a današnje Agencije za odgoj i obrazovanje. Ovi dokumenti obvezuju sve nositelje programa u predškolskom odgoju i obrazovanju na preispitivanje ostvarivanja prava djece i unapređivanje uvjeta za njihovo ostvarivanje.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2005. godine Plan razvoja sustava obrazovanja 2005. – 2010., strateški razvojni dokument, raspravljan s brojnim stručnjacima, znanstvenicima i brojnim socijalnim i drugim partnerima tijekom više godina. Planom razvoja teži se kvalitetnijem, dostupnijem, prilagodljivijem i učinkovitijem sustavu obrazovanja u funkciji, pored niza drugih važnih segmenata, unapređenja društva temeljenog na znanju i demokratskim načelima, što se povezuje s potrebom jačanja aktivnog građanstva. Plan razvoja se oslanja na Lisabonsku strategiju i bolonjski proces te se među prioritetima navodi društvena povezanost i govori se i o društvenoj dimenziji obrazovanja. Obveza uvođenja obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo proizlazi iz same biti Plana razvoja, a to je stavljanje djece/ učenika u središte odgojno-obrazovnoga procesa.
Kao bitne točke oživotvorenja Plana razvoja do 2010. te prioritetnim područjima nalazilo se i integriranje Europskog okvira za razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Jedna od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje je i demokratsko građanstvo. Na temelju Plana razvoja donesen je Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2006. godine i Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo integriran je u novi kurikulum. U uvodnome dijelu kurikuluma istaknuto je da su svi nastavnici (odnosno odgojno-obrazovni radnici) obvezni primjenjivati odgoj za ljudska prava i demokratsko građanstvo.
Kroz navedene dokumente traži se novi pristup u učenju i poučavanju usmjeren na razvoj kompetencija djece umjesto na reproduktivno učenje obrazovnih sadržaja. Djeca predškolske dobi stječu iskustva, razvijaju se i uče aktivno sudjelujući u različitim svakodnevnim aktivnostima i situacijama. U današnjim je, sve manje humanim i prirodnim uvjetima stoga od posebne važnosti omogućiti djeci što prirodnije okruženje te posebice naglašavamo odgovornost i ulogu odraslih u stvaranju što raznovrsnijih prirodnih situacija za djecu rane dobi u kojima bi mogla razvijati se i odrastati na njima primjeren način.
Pod odgojem za ljudska prava i aktivno građanstvo kroz cjelokupni školski pristup misli se na cjelokupno odgojno-obrazovno ozračje dječjega vrtića i škole koje proizlazi iz načina komunikacije koji prevladavaju u ovim ustanovama. Ovakav pristup obvezuje sve odgojno-obrazovne radnike, djecu i njihove roditelje na osposobljavanje za komunikaciju koja potpomaže ugodno, stvaralačko i poticajno ozračje u odgojno-obrazovnim ustanovama. Nedvojbeno je da obitelj značajno utječe na kvalitetu komunikacije koja se uspostavlja u dječjem vrtiću i školi kroz način i kvalitetu odgoja koji se u njima oblikuje. Odgoj za ljudska prava i aktivno građanstvo kao i za svaku drugu vrednotu uči se iz primjera i odgojnih uzora, iz činjenja i vlastitih iskustava. Prvi i najodgovorniji odgojitelji djeteta su njegovi roditelji i učitelji a potom svi drugi odgojni čimbenici kojima je dijete izloženo. Socijalne vještine i građanska kompetencija prepoznate su na europskoj razini kao jedna od osam ključnih kompetencija koja je potrebna mladim naraštajima.
Održavanju kontinuiteta sudjelovanja predstavnika ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje na smotrama projekata iz područja odgoja i obrazovanja za ljudskih prava i demokratsko građanstvo i ove je godine pridana značajna pozornost. Projekti su rezultat i pokazatelj sustavnoga rada na razvijanju kompetencija u području ljudskih prava i demokratskoga građanstva. Pozornost je pridana kvaliteti rada, u organizacijskom smislu te širenju mogućnosti prezentiranja projekata iz područja ranog i predškolskog odgoja na regionalnim smotrama, u svrhu povezivanja i omogućavanja učenja još većem broju odgojno-obrazovnih radnika u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području Republike Hrvatske.
Svaki put nastojimo naglasiti činjenicu da su smotre projekata iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prilike za susrete praktičara, izravno komuniciranje o odgojno-obrazovnoj praksi, razmjenu iskustva i učenje. Na taj način odgojitelji mogu izravno bolje upoznati druge praktičare, nove mogućnosti rada, raspravljati o različitim mogućnostima djelovanja i istraživanja u odgojno-obrazovnoj praksi te različitim mogućnostima njezina unapređivanja, osobito u području građanskog odgoja i obrazovanja.
U okviru institucijskog odgoja i obrazovanja te kvalitetno izgrađivanog predškolskog kurikuluma svake ustanove zasebno prepoznaje kvaliteta njegovih praktičara koji na osobit način razvijaju socijalne kompetencije, u kvalitetno planiranom i osmišljenom prostorno-materijalnom, vremenskom i socijalnom okruženju dječjega vrtića.
Zbog mogućnosti osiguravanja sudjelovanja većem broju praktičara iz svih županija Republike Hrvatske, iz svih odgojno-obrazovnih ustanova za djecu rane i predškolske dobi te prilike za prikazivanje kvalitete njihove prakse, organizirali smo i ove godine šest regionalnih smotri projekata u: Slatini, Splitu, Kninu, Slunju, Bjelovaru i Zagrebu, na kojima je sudjelovalo 837 odgojitelja i stručnih suradnika.
Državna se razina predstavljanja projekata planira ostvariti 18. svibnja 2018. godine u velikoj dvorani Ministarstva znanosti i obrazovanja u Zagrebu.
Osobitu dobrobit regionalnih smotri vidimo u mogućnosti uvida u primjere različitih projekata i odgojno-obrazovne prakse iz područja građanskog odgoja te mogućnosti analize i rasprave o njima. Često se pojavljuje pitanje što su to projekti iz područja građanskog odgoja, na koji se način razlikuju od nekih drugih, tematskih projekata ili primjera svakodnevne dobre prakse.
Za državnu razinu od doista velikog broja kvalitetnih projekata dogovorno se odabiru oni koji će biti prikazani na državnoj razini. Budući da naglasak nije na natjecanju već na prikazu kvalitete rada u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja doista je važno odabrati što raznovrsnije i po dubini razrađenije projekte, koji će prezentirati rad svih odgojno-obrazovnih radnika u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao kvalitetnoj prethodnici daljnjim stupnjevima u odgojno-obrazovnome sustavu Republike Hrvatske!