Samostalni novinarski radovi
Prosudbeno povjerenstvo dobilo je na čitanje 89 radova iz osnovnih škola i 47 radova iz srednjih škola.
Najpopularniji novinarski oblici
Intervju kao novinarska forma izrazito prevladava i među osnovcima i među srednjoškolcima. Intervjuirani su pisci, profesori, umjetnici, sportaši, pustolovi, pa čak i timaritelj zvijeri u zoološkom vrtu. Osobito su česti sugovornici osobe s invaliditetom i volonteri koji su posjetili daleke zemlje.
Osnovci su se ove godine također vrlo rado ogledali u reportaži i putopisnoj reportaži, pišući o stranim zemljama ili pak o doživljajima s terenske nastave.
Srednjoškolci su u vrlo im dragom obliku problemskog članka, komentara i kolumne progovorili o aktualnim društvenim temama.
Iznenađuje da se ove godine vrlo malo mladih novinara okušalo u pisanju osvrta na knjige, kazališne predstave, filmove, koncerte, izložbe, nosače zvuka.
Najdraže teme
Najviše su zanimanja pobudile aktualne društvene teme, poput zdravstvenog odgoja, izostanka brojčanog ocjenjivanja na polugodištu, nemogućnosti zapošljavanja, moralne krize, neobjektivnosti medija, različitih tipova ovisništva i neprihvatljivog ponašanja navijačkih skupina. Zrcaleći društvene pojave, lidranovci su angažirano, a često i duhovito, progovorili i o televizijskim sapunicama, nakaradnim potrošačkim i nezdravim prehrambenim navikama, ali i o volonterima, dobrotvornim akcijama i misionarskim podvizima.
Budući da svrha ovog osvrta nije samo žanrovska i tematska analiza pristiglih radova nego i davanje savjeta i smjernica budućim kandidatima za državnu smotru, valja naglasiti da intervju sa zamišljenom osobom, npr. s Augustom Šenoom ili s Filipom Latinoviczem – ma kako kvalitetan bio, nije novinarski već literarni oblik, kao što je putopis literarni, a putopisna reportaža novinarski oblik.
Oprema članaka
Većina radova dobro je opremljena, s istaknutim nadnaslovom, podnaslovom i međunaslovima. Ipak, iznenađuje činjenica da određeni broj radova i dalje stiže samo s izdvojenim naslovom, dakle u formi školskog sastavka.
Ovo je prilika da se voditeljima i mladim novinarima svrati pozornost i na duljinu pitanja i odgovora u inervjuima. Preduge odgovore, koji gotovo graniče s monologom, treba kratiti ili ih «razbiti» umetanjem potpitanja. Općenito, pitanje mjere je veoma važno, stoga pozivamo i učenike i nastavnike da u finaliziranju uratka uvijek iznova razmisle o svom recipijentu odnosno o tome da novinski članak ne smije biti predug i da čitatelju mora ponajprije biti zanimljiv.
Teškoće odabira
Prosudbeno povjerenstvo je nastojalo profesionalno i najobjektivnije što je moguće odabrati najkvalitetnije radove. Ove se godine našlo pred još većim problemom jer je zbog financijskih razloga kvota pozvanih učenika smanjena. No odabir je učinjen i iz njega se svakako može steći uvid u zanimljivu godišnju novinarsku produkciju darovitih hrvatskih osnovaca i srednjoškolaca.