Državno prosudbeno povjerenstvo za radijske emisije čestita svima – novinarima, snimateljima i mentorima čije su emisije prošle Županijske smotre, a ove godine bilo ih je četrdesetak. I ove je godine pokazan široki odabir tema i načina njihove radijske prezentacije.
Kao i svake godine, odabrane emisije za državnu smotru reprezentativan su uzorak sveukupne godišnje produkcije školskih emisija. Državno povjerenstvo odabire emisije vodeći se profesionalnim standardima radijskog medija, kao i osobnim subjektivnim mišljenjem ‘prosječnog slušatelja’. Dakle, povjerenstvo objektivno i subjektivno analizira, što je za ovakav uradak neophodno i legitimno, budući da se za ovakvu vrstu rada često ne može napraviti precizna, egzaktna procjena. Među ostalim, radio je medij čija kvaliteta programa, a posljedično i slušanost, ovisi ne samo o zadovoljenju čitavog niza radijskih standarda, već i recepciji slušatelja, koja ima elemente subjektivnog i koja je u konačnici presudna. No, znači li to da je jedan program manje ili više kvalitetan ukoliko je manje ili više slušan? Ili ipak i još poneki kriteriji utječu na kvalitetu? Niz je primjera i u hrvatskom eteru oko kojih se može povesti široka rasprava o kvaliteti, npr. Treći program Hrvatskog radija zadovoljava vrlo visoke radijske, ali i znanstvene i umjetničke standarde, no ipak ima uvjerljivo najmanju slušanost na nacionalnoj razini. Nepotrebno je davati objašnjenje zašto je tomu tako.
Iz ukupnog godišnjeg broja emisija, kao što je rečeno, one pozvane na državnu smotru reprezentativan su uzorak za koji će razni pojedinci imati različita mišljenja, kao što i pojedini članovi povjerenstava međusobno često imaju različite reakcije i ocjene.
LiDraNo je smotra radova, a ne natjecanje, što znači da ne postoji rangiranje radova koji dolaze na državnu razinu. Svaka emisija koja je predložena u daljnji “krug”, jednako je vrijedna.
Izbor radova nije eliminacijski već je selekcijski, što znači – od ukupne godišnje produkcije se ne izbacuje, već odabire. Sukladno tome, povjerenstvo ne odašilje poruku kako emisije koje nisu pozvane – ne vrijede, već je svrha i cilj Povjerenstva prezentirati emisije koje će dodatno potaknuti družine da svojim radom nastoje u što većoj mjeri razvijati vještine i znanja koji su za ovaj medij neophodni. Povjerenstvo je uvjerenja kako je motivacija radu družina upravo takva. Ukoliko nije, nastup na ovakvim smotrama gubi svoj smisao, kao i smotra sama. Stoga, valja se zapitati – radi li se uradak zbog Smotre, ili je Smotra tu zbog radova? Državno prosudbeno povjerenstvo održava okrugle stolove sa družinama emisija odabranih na državnu smotru i ne piše pojedinačna obrazloženja za sve pristigle emisije LiDraNo je, ponavljamo, smotra radova, a ne natjecanje, što znači da se radovi ne valoriziraju statistički, već se, ovisno o mišljenjima povjerenstava svih razina radi selekcija, odabir onih koji se predstavljaju konačno na državnoj smotri.
U svojem izboru članovi povjerenstva pokušavaju uskladiti mišljenja rukovodeći se analizom slijedećih razina radijskih ostvarenja, koji predstavljaju temeljne kriterije radijske produkcije i važne smjernice za rad:
Tema i odnos prema njoj:
- odabir (originalnost ili ako je tema već prisutna u medijima da se pronalazi novi pristup, priča koja ju otvara na nov način)
- informativnost (da je emisija bogata podacima, iscrpna)
- da su prisutni različiti rakursi ili pro et contra
- da se tema postepeno uvodi, otvara i na kraju zaključuje
Umijeće vođenja emisije i umijeće razgovora:
- odnos prema mikrofonu (ne čitanje već obraćanje!) i umijeće govora (artikulacija, pismena upotreba književnog standarda)
- umijeće postavljanja pitanja, znati slušati sugovornika i iz toga stvarati mogućnost novih pitanja
- pripremljenost za vođenje razgovora, ali i spremnost na reagiranje u trenutku
- znati naći pitanje za anketu
Dramaturški elementi u novinarskoj emisiji:
- znati razvijati temu (uvod-razvoj-zaključak)
- paziti da su svi elementi uravnoteženi (ili ako se koncentriramo na manje elemenata da znamo zašto to radimo)
- odabrati privlačan naslov koji ne otkriva, ali budi znatiželju
- ostvariti ritam izmjenom studijskog i snimljenog materijala, ubacivanjem jinglova ili glazbe
- ne produživati nasilno emisiju (upotreba glazbe da bi se „ulovile“ minute)
Pomoćni elementi u emisiji:
- upotreba glazbe (za temu glazba koja je odgovarajuća u stilu ili tekstu / upotreba glazbe koja unosi dodatnu dinamiku)
- upotreba jinglova (efektnost koja nas može odmoriti od sličnih ili istih prijelaza, a služi i kao signal da znamo što slušamo)
- upotreba citata (literature) ili igranih ulomaka koja daje stil emisiji i izlazi iz konvencionalnih rješenja
Radiofonska izvedba:
- poznavanje i primjena opreme i tehnoloških procesa
- tonska urednost (ispravno korištenje mikrofona, frekvencijska i dinamička dosljednost i čistoća)
- kreativna produkcije
U zaključku ističemo kako dobru radijsku emisiju odlikuje prije svega dobra ideja, kreativnost, inovativnost i primjena postojećih znanja i sredstava za rad. Često su male pojedinosti one koje čine razlike među emisijama, stoga još jednom, pohvaljujemo sve učenike i njihove mentore koji su i ove godine obogatili cjelokupnu produkciju radijskih emisija raznolikošću tema, trudom i angažmanom, kao i one pristigle na državnu razinu.
Svima želimo uspjeh i zadovoljstvo u radu, puno dobrih radijskih uradaka i naravno, vidjeti vas na LiDraNu.