Državna Smotra projekta u području građanskog odgoja i obrazovanja (Projekt građanin) održana je 20. svibnja 2017. godine u Gornjogradskoj gimnaziji i Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Zagrebu.
Dan prije, 19. svibnja 2017., u Zagrebu je održana je i državna Smotra projekata iz područja ranog i predškolskog odgoja. Smotre projekata iz područja ranog odgoja prilike su za razmjenu iskustva i učenje jer, kao što demokracija nije neko idealno postignuto stanje, nego proces koji se razvija i unapređuje, tako su i projekti koji se predstavljaju poticaj na promišljanje kako stvarati situacije učenja u kojima djeca uče i žive prava te uče o njima.
Na početku Smotre projekata 20. svibnja 2017. sudionicima su se obratili u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja Mara Plaza-Leutar, u ime Hrvatskog sabora Ružica Šimunović te u ime Agencije za odgoj i obrazovanje Nevenka Lonačrić-Jelačić i Tomislav Ogrinšak.
Nakon prigodnog kulturno-umjetničkog programa učenika Gornjogradske gimnazije iz Zagreba započelo je predstavljanje i obrana projekata.
Tijekom dana sudionici smotre, učenici i njihovi mentori, posjetili su Hrvatski sabor. Ukupno je na Smotri sudjelovalo 257 učenika iz osnovnih škola, 64 učenika iz srednjih škola, 80 mentora te 29 sudaca procjenitelja.
Na smotri je predstavljeno 77 projekata iz osnovnih i srednjih škola, a učenici su bili iz svih hrvatskih krajeva, primjerice iz Osijeka, Opuzena, Višnjevca, Belog Manastira, Slatine, Zaboka, Stubičkih Toplica, Dugopolja, Splita, Desinića, Čakovca, Petrijanca, Tuhelja, Orehovice, Zagreba, Varaždina, Budinščine, Čabra, Rijeke, Zadra, Metkovića, Dubrovnika, Legrada, Kaštel Sućurca, Čavala, Donje Dubrave, Belice, Štrigove, Gradca, Bedekovčine, Metkovića, Vrbovskog; Ferdinandovca; Klanjca, …
Projekt građanin je kulminacija interaktivnog programa građanskog odgoja i obrazovanja kojem je cilj aktivno uključivanje mladih u građanski život njihovih zajednica. U Projektu građanin, učenici uočavaju i analiziraju pitanja i probleme s kojima se suočava njihova zajednica (škola, susjedstvo, grad, država). Oni odabiru jedno od tih pitanja i problema za detaljno istraživanje. Nakon što dovrše svoje istraživanje, oni predlažu javnu politiku koja se bavi tim pitanjem ili problemom. Na kraju, izrađuju plan akcije u kojem su detaljno opisani koraci koji se trebaju poduzeti da bi njihov prijedlog javne politike usvojila nadležna tijela vlasti.
Projektna nastava ostvaruje se kroz najmanje sedam koraka zbog toga da se očuva demokratska procedura rješavanja problema, ali i svi procesni dijelovi projekta. Znanje projektnog planiranja učenici će trebati kasnije u svojem profesionalnom i građanskom životu. Takvo učenje namijenjeno je učenicima razredne nastave i predmetne nastave osnovnih škola i učenicima srednjih škola. Za ostvarenje projekta potrebno je od 15 do 20 školskih sati.
Svaki sat planira se tako da uključuje interdisciplinarni pristup u oblikovanju sata kao što su: čitanje, diskusija, pisanje, istraživanje činjenica, rješavanje problema u malim skupinama, socijalno učenje, učenje kako učiti, poduzetništvo, tehnike suradničkog učenja, igra uloga, proučavanje zakona i Ustava RH, pisanje dopisa, molbi, kontaktiranje s osobama iz javnog života i predstavnicima vlasti, javni nastup itd.
Učenici u suradnji s roditeljima i učiteljima izabiru problem, sustavno ga istražuju, dokumentiraju i oblikuju plan rješavanja problema. U ostvarivanju projekta uspostavlja se suradnja s roditeljima, stručnjacima, predstavnicima vlasti, medija, ljudima iz lokalne zajednice u čiju nadležnost spada rješavanje problema. Da bi se došlo do odgovarajućeg izbora i rješenja problema, u nastavnom procesu planiraju se sljedeće dionice:
1. Izbor problema
Prepoznavanje problema u svojoj sredini kroz osobno iskustvo, razgovor s roditeljima, rođacima, prijateljima, učiteljima. Raspravljanje i selekcioniranje problema kojim će se razred ili skupina baviti većinskim brojem glasova razreda.
2. Istraživanje društvene važnosti problema
Proučavanje zakona i propisa koji se odnose na problem. Upoznavanje ustavnih odredbi iz područja rješavanja problema. Praćenje tiska i ostalih medija. Anketiranje učenika i građana. Korištenje biblioteka i čitaonica, udžbeničke literature, prikupljanje informacija elektroničkom poštom, slaganje dokumentacijskih mapa.
3. Oblikovanje mogućih rješenja problema
Dijeljenje projektne skupine u četiri manje skupine. Svaka skupina raspravlja i oblikuje najbolji način rješavanja problema. Utvrđuju se načini, pristupi, postupci, identificiraju se lokalni nositelji vlasti u čije područje rada spada problem i koji mogu pomoći u rješavanju problema.
4. Izbor najboljeg pristupa rješenju problema
Glasnogovornik svake skupine pred cijelim razredom obrazlaže pristup skupine rješavanju problema. Cijeli razred raspravlja o jakim i slabim stranama ponuđenog rješenja. Na kraju razred izabire najuspješnije rješenje među ponuđenima, a slabe strane nastoji ponuđenim rješenjem prevladati.
5. Razvoj plana akcije
Projektna skupina razvija plan akcije, odnosno planiranje aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se proveo plan i došlo do oživotvorenja predloženog rješenja problema. Projektna skupina izrađuje portfelj i dokumentacijsku mapu rješavanja problema.
6. Predstavljanje plana akcije široj zajednici
S planom akcije upoznaju se ostali učenici, roditelji, razrednici, predstavnici lokalne zajednice. Tako se stvara pozitivno ozračje za prihvaćanje ponuđenog rješenja problema. Projekt se može prikazati u školi pred nastavnicima, učenicima, na roditeljskom sastanku, na razini cijele škole i sl. Bit je u tome da učenici učvršćuju svoje vještine argumentacije, javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, upoznaju u očima drugih svoju osobnost.
7. Javno predstavljanje ponuđenog rješenja problema
Za predstavljanje projekta izvan škole potrebno je pomoći učenicima tako da voditelj projekta unaprijed dogovori odlazak predstavnicima lokalnih vlasti koji su nadležni za rješavanje problema. Mogu se uputiti obavijesti medijima o mjestu i vremenu susreta s predstavnicima lokalnih vlasti. Prilikom predstavljanja potrebno je koristiti portfelj i dokumentacijsku mapu. Na portfelj se stavljaju samo reprezentativni dokumenti (fotografije, isječci iz novina, rezultati ankete, članci zakona, tekstualni zapisi učenika i drugi važni materijali prikupljeni i nastali u pojedinim koracima rješavanja problema).
Projektna dokumentacija
Dokumenti projekta su ogledna mapa – portfelj (četiri spojena hamera/panoa 70×100) i dokumentacijska mapa projekta – format A4 ili A5.
Obrazloženje i obrana projekta pred nadležnim predstavnicima vlasti (do 16 minuta) – skupina od četiri učenika pred prosudbenim povjerenstvom.
Teme i ciljevi projekata predstavljeni na ovogodišnjoj Smotri: zaštita okoliša, prava, obveze i odgovornosti učenika, komunikacijske vještine, zavičajni jezični i kulturni identitet, razvoj osobnog, zavičajnog identiteta kao dio hrvatskoga domovinskog identiteta, očuvanje dječje kulturne baštine održivi razvoj, timski rad i društvene komunikacijske vještine, osobni i zavičajni identitet, sudjelovanje u čišćenju i uređenju zapuštenog školskog gaja, zaštita okoliša, ravnopravnost u odnosu na dob, spol, etničku, vjersku i dr. pripadnost, razvijanje samopoštovanja, suradničko učenje, prihvaćanja različitosti, upoznavanje kulturne baštine, upravljanje sukobima, volontiranje, u unaprjeđenje demokratske kulture njegovanjem građanstva kao temelja demokratske zajednice, uloge pojedinca građanina u lokalnoj zajednici, uloga institucija lokalne zajednice, dostojanstvo osobe, ljudska prava, slobode i odgovornosti u kontekstu ustavnih i zakonskih odredbi Republike Hrvatske te europskom i međunarodnom pravnom sustavu, razvoj socijalne solidarnosti, osposobljavanje i uključivanje učenika osnovnoškolske dobi (drugog i četvrtog razreda) u dobrovoljno pomaganje djeci drugog razreda u učenju, poticanje učenika romske nacionalne manjine na sudjelovanje u raznim izvannastavnim aktivnostima te dodatno ohrabrivanje u stjecanju potrebnih komunikacijskih vještina putem kojih se s lakoćom mogu samostalno natjecati i prezentirati u sklopu raznih školskih i društvenih manifestacija, osposobljavanje građanina kao korisnog člana lokalne zajednice u kojoj može ostvariti sve svoje potrebe za kvalitetnijim životom, odgovorno ponašanje u zajednici, poticanje učenika na vožnju biciklom te upoznavanje sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama radi sigurnosti svih sudionika u prometu, zalaganje za izgradnju razreda i škole kao demokratske zajednice u kojoj svi učenici aktivno sudjeluju u donošenju i poštivanju razrednih pravila i prihvaćanjeodgovornosti za njihovo provođenje, suzbijanje društvene isključenosti i drugih oblika diskriminacije pojedinca, upoznati različite vrste invaliditeta, upoznati i usvojiti norme pravilnog i prihvatljivog ponašanja prema osobama s invaliditetom, poticati prijateljsko ponašanje, međusobnu komunikaciju, razumijevanje, uvažavanje i toleranciju, razvijati empatiju prema osobama s teškoćama, uključivanje osoba s teškoćama u zajedničke aktivnosti, osvješćivanje emocija, posebno osjećaja solidarnosti prema potrebitima, uočavanje važnosti međusobnog pomaganja te cijeli projekt usmjeriti na pomoć našim suučenicima, upoznavanje osoba s invaliditetom, njihova način života, svakodnevice i problema s kojima se susreću te time ukazati na važnost jednakosti među ljudima, poticanje promišljanja o ravnopravnosti i predrasudama, razvijanje zajedništva i suradnje, promicanje temeljnih vrijednosti našeg društva kao osnove uspješnog razvoja cjelovite osobe i odgovornog građanina, važnost međusobnog pomaganja i osjećaja solidarnosti prema onima kojima je to potrebno, tako razvijanje učeničke zainteresiranosti za čitanje, usvajanje znanja o osnovama demokracije, poticanje građanskih vrlina u vlastitoj lokalnoj zajednici za stjecanje građanske kompetencije, bolja komunikacija među učenicima, promicanje nenasilja i nenasilnog rješavanja sukoba, razvijanje komunikacijske i suradničke vještine, kritičke i građanske pismenosti, razvijanje svijest o važnosti angažiranosti pojedinca za osobnu i zajedničku dobrobit, te vještine uočavanja i rješavanja društvenih problema na različitim razinama, osposobljavanje građana (djece, mladih i odraslih) u postupcima pružanja brzog oživljavanja u slučajevima zastoja rada srca i primjene automatskih defilibratora, osnovati školski muzej u Legradu, otvoriti ga za javnost i time proširiti turističku ponudu mjesta, a dolaskom turista utjecati na gospodarski razvoj mjesta, sigurnost učenika u prometu, davanje primjera naprednijeg školskog sistema koji bi mogao pridonijeti društvu, zdrava prehrana, kako obilježiti završetak osnovnog obrazovanja, što učenici mogu učiniti u svojoj zajednici za pomoć djeci migrantima na putu kroz Hrvatsku, prepoznavanje ovisnost o internetu kao gorući problem današnje mladeži, pomoći učenicma da je prepoznaju, o njoj govore te je spriječe (medijska pismenost), cjeloživotno učenje, pomoć beskućnicima, promicanje brige o vlastitom zdravlju, prevencija govora mržnje, ekološko potrošačko ponašanje, edukacija učenika o vrstama ovisnosti i njihovim štetnim djelovanjem na organizam i razvoj pozitivnih stavova prema nekonzumiranju alkohola i psihoaktivnih tvari.