U Hrvatskom je saboru 15. svibnja 2017. godine, u organizaciji Službe za građane i Agencije za odgoj i obrazovanje, održana Peta simulirana sjednica Sabora za učenike srednjih škola. Na sjednici su sudjelovali učenici srednjoškolci, njih 151 iz dva učenička doma i 33 srednje škole.U ime predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sve zastupnike srednjoškolce pozdravio je njegov izaslanik, HDZ-ov zastupnik Jasen Mesić. Tema Pete simulirane sjednice Sabora za učenike srednjih škola bio je Zakon o mirenju.
Kao i svih dosadašnjih godina, srednjoškolci „zastupnici“ vrlo su ozbiljno i predano odradili saborsku sjednicu, oformili su klubove i odbore, himnom odali počast domovini, minutom šutnje prisjetili se svih koji su položili živote za interese hrvatskog naroda i opstojnost hrvatske države. Poštovali su „žensku kvotu“. Sabor je imao predsjednicu i tajnicu Maju Roglić i Doroteju Brajković, obje iz V. gimnazije u Zagrebu.
Iako je Zakon o mirenju na snazi već 14 godina, građani još uvijek ne znaju dovoljno o postupku mirenja kao izvansudskom načinu rješavanu sporova i slabo ga koriste, upozorili su „zastupnici“ srednjoškolci te iznijeli niz ideja kako to promijeniti. Većim korištenjem izvansudskog rješavanja sporova rasteretili bi se sudovi i smanjili troškovi skupih parnica. Trebalo bi, ističu, prije svakoga spora upoznati stranke s postupkom mirenja, a osvješćivanje o važnosti mirnoga rješavanja sporova trebalo bi početi već u osnovnoj i srednjoj školi.
Ocijenili su i da veću zastupljenost postupka mirenja priječi odvjetnički lobi, jer na taj način ostaje bez dijela zarade. Ipak, najvećim problemom drže što građani ne znaju za taj postupak, pa ga i ne primjenjuju, nego se odmah odlučuju otići na sud. Stranke u parnicama troše novac i vrijeme, a često nisu zadovoljne presudom, osim toga na sud često dolaze s predmetima koji se lako mogu riješiti dogovorom, naglasili su srednjoškolci koji su, poštujući pravu saborsku proceduru, predložili poboljšanja u Zakonu o mirenju i to kroz sedam amandmana.
Između ostaloga, zauzimajući se za veću zastupljenost mirenja u Hrvatskoj, srednjoškolci su naveli da se u Sjedinjenim Američkim Državama mirenjem rješava više od 90 posto sporova, a mirenje je politički prioritet i u Europskoj Uniji, posebno Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Stanje u Hrvatskoj ilustrirali su podacima sa sudova. Na Trgovačkom sudu u Zagrebu u 2008. godini od 264 predmeta mirno je zaključeno samo 54, dakle petina, a slično je i na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te na Viskom trgovačkom sudu, jednom od prvih koji je uveo mirenje.
Srednjoškolci predlažu da se ustroji jedinstven registar izmiritelja, da se licencirane izmiritelje obveže da barem dva puta godišnje educiraju građane o postupku mirenja i da se javna televizija uključi u promoviranje mirenja.
U ime Agencije za odgoj i obrazovanje učenicima se obratila ravnateljica Agencije Jadranka Žarković-Pečenković pri čemu je istakla trud i zalaganje kako učenika tako i njihovih mentora u pripremi sjednice te pohvalila njihova izlaganja istaknuvši da su učenici tijekom sjednice iznijeli niz kvalitetnih prijedloga glede poboljšanja Zakona o mirenju.
Sudionicima su se obratili i dr. sc. Srđan Štimac, predsjednik Hrvatske udruge miritelja (HUM) i voditelj Službe za mirenje Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, posebno naglasivši važnost mirenja u sudskoj i svakodnevnoj praksi te sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu i voditeljica Odjela za mirenje Tanja Hučera, koja je pohvalila doprinos učenika.
Sudionicima Smotre obratio se i potpredsjednik Sabora Ivan Vrdoljak (HNS) i izrazio zadovoljstvo što su rasprave bile koncentrirane na sadržaj zakona. Suglasan je sa srednjoškolcima da ne postoje nerješivi problemi, već problemi koji se ne rješavaju, pohvalio njihovu sposobnost slušanja te ih pozvao da „stvaraju prijatelje“ od ljudi koji imaju drugačiji stav od njih.
Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola sastavni je dio Programa međupredmetih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole kojim se promiče učenje za aktivno i odgovorno građanstvo i razvija demokratska politička kultura među mladima.