Agencija za odgoj i obrazovanje

Državni stručni skup za odgojitelje u predškolskim ustanovama Znanstvena pismenost i istraživačke aktivnosti u dječjem vrtiću u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanjeodržan je u Plitvicama 29. i 30. ožujka 2023.

Stručni skup započeo je svečanim otvaranjem i pozdravnim riječima. Uime ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravke Brezak Stamać predavačima i sudionicima stručnoga skupa obratila se viša savjetnica za predškolski odgoj Jasna Šverko, mag. rehab. educ. i predstavila program dvodnevnog skupa. Također, odgojiteljima, stručnim suradnicima i ravnateljima predškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj obratile su se više savjetnice za predškolski odgoj iz središnjeg ureda u Zagrebu: mr. sc. Andreja Silić, Sanja Jelovčić, prof. i Slađana Domladovac, prof., iz Podružnice u Splitu Tončica Kalilić, prof. te iz Podružnice u Osijeku Luja Zamečnik, prof.

U temu stručnoga skupa uvela je prof. dr. sc. Lidija Vujičić, s Učiteljskog fakulteta u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci s temom Znanstvena pismenost – kako djeca uče i istražuju.

Vanessa Šćulac, magistra ranog i predškolskog odgoja iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci, predstavila je temu skupa iz pogleda ambasadorice Erasmus+ predavanjem Znanstvena pismenost u ranoj i predškolskoj dobi – pogled iz perspektive Erasmus+, a Snježana Horvat, odgojitelj predškolske djece iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci, nastavila se na prethodno predavanje s temom iz Erasmus+ projekta te prikazima vlastite odgojno-obrazovne prakse u predavanju Redizajniranje po uzoru na prirodu.

Uslijedila su predavanja s konkretnim prikazima iz prakse. Stručni skup nastavio se temom Kako djeca uče koju su predstavile stručna suradnica psihologinje – savjetnice Sonja Pribela – Hodap iz Dječjeg vrtića „Viškovo” iz Viškova i Gorana Mišćenić iz Dječjeg vrtića „Opatija” u Opatiji, povezujući učenje djece s temama za roditelje iz radionica namijenjenih roditeljima najmlađe djece (unutar Programa Rastimo zajedno).

Ines Šipić, odgajatelj-mentor iz Dječjeg vrtića „Rijeka” u Rijeci, u predavanju Podrška roditeljima u istraživačkim aktivnostima djece prikazala je raznolike istraživačke aktivnosti u radu s roditeljima i djecom.

Marija Vidas, odgojitelj mentor iz Dječjeg vrtića „Pahuljica” na Rabu, u predavanju Istraživanje i dokumentiranje, podrška učenju djeci rane dobi istaknula je primjenu znanstvene pismenosti u radu s djecom rane dobi.

Teoretski dio stručnoga skupa završio je predavanjem i prikazima prakse Irene Babić, magistre ranog i predškolskog odgoja iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci, a u predavanju Istraživanje i dokumentiranje, podrška učenju djeci predškolske dobi izdvojila je istraživačke aktivnosti u radu s djecom vrtićke, predškolske dobi.

Drugi dan stručnoga skupa nastavio se u radioničkom dijelu u kojem su odgojitelji, sudionici stručnoga skupa uključeni u aktivno istraživanje prirodne okoline Plitvičkih jezera. Pomoću aplikacija Actionbound, sudionici su prema zadanim uputama pronalazili i dokumentirali svoje prisustvo na određenim lokacijama te provodili istraživačke aktivnosti zadanih sadržaja koristeći foto, audio i video zapise. Nakon interaktivne radionice Odgojitelji aktivni istraživači – kako potaknuti povezanost s prirodnim okruženjem, predstavnici su skupina istaknuli vlastite doživljaje uz pratnju audio i videosnimki zaprimljenih u rezultatima koordinatorice radionice, više savjetnice za predškolski odgoj Jasne Šverko, mag. rehab. educ. u aplikaciji Actionbound. Nakon istaknute povezanosti s prirodom tijekom suradničkog istraživanja, sudionicima je najveći dobitak bilo povezivanje sustručnjaka u ranom i predškolskom odgoju iz različitih kultura dječjih vrtića u Republici Hrvatskoj.

Zaključcima stručnoga skupa otvorena je rasprava i diskusija u okruglom stolu Primjena znanstvene pismenosti u ranom djetinjstvu. Diskusija sudionika stručnoga skupa usmjerena je na provedbu svakodnevnih istraživačkih aktivnosti s djecom rane i predškolske dobi te važnost prepoznavanja samoorganiziranih istraživačkih aktivnosti djece kao temelj za daljnje učenje djece. Prof. dr. sc. Lidija Vujičić zaključila je raspravu uz osvrt na primjere iz prakse predstavljene tijekom dvodnevnoga skupa. Više savjetnice za predškolski odgoj: mr. sc. Andreja Silić, Sanja Jelovčić, prof., Slađana Domladovac, prof., Tončica Kalilić, prof., Luja Zamečnik, prof. i Jasna Šverko, mag. rehab. educ., osvrnule su se na ostvarene ishode stručnoga skupa koji su sudionike usmjerili na prepoznavanje situacija učenja u istraživačkim aktivnostima djece i razumijevanje dokumentiranja u cilju podrške učenju djece rane i predškolske dobi. Ulogu odgojitelja u poticanju istraživanja u ranoj i predškolskoj dobi sudionici stručnoga skupa osvijestili su u ulozi istraživača neposredne prirodne okoline. U interaktivnom radioničkom dijelu osim povezivanja s prirodom i učenju iz prirode najveći je dobitak timska suradnja sa sustručnjacima iz različitih kultura dječjih vrtića diljem Republike Hrvatske.

Aktivno sudjelovanje i spontanost u iznošenju prijedloga sudionika stručnoga skupa pokazatelj je uspješnosti dvodnevnoga stručnoga skupa koji je zatvorila viša savjetnica za predškolski odgoj Jasna Šverko, mag. rehab. educ.

U nastavku slijede zaključci stručnoga skupa iz sažetaka održanih predavanja:

Prof. dr. sc. Lidija Vujičić, sa Učiteljskog fakulteta u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci s temom Znanstvena pismenost – kako djeca uče i istražuju, uvela je sudionike u temu dvodnevnoga stručnog skupa za odgojitelje u predškolskim ustanovama. Iz zaključka predavanja izdvajamo:

• Naša temeljna postavka je da djeca uče istražujući. Ona grade, konstruiraju i (su)konstruiraju svoje znanje s takvom lakoćom i brzinom koju nikada više u životu neće postići.
• Učenje djeteta na izvjestan način nalikuje znanstvenom istraživanju jer djeca prije svega istražuju, revidiraju i propituju vlastite teorije, odnosno svoja postojeća i privremena razumijevanja, a to sve rade na sličan način na koji to rade i znanstvenici. Znatiželja je zapravo suština u razvoju znanosti, ona je, može se reći, trajan pokretač novih ideja, aktivnosti, razmišljanja i postupaka. Ove spoznaje stavljaju poseban naglasak na cjelokupan kontekst ustanove u kojoj se učenje odvija,
• Znanstvenik, a isto tako i dijete, namjerno djeluje na svijet svojom intervencijom i mijenja ga znanjem, otkrivajući kako se pojave događaju i koje su posljedice vlastita djelovanja. Znanstvenici, kao i djeca, uče iz vlastitih eksperimenata i iz eksperimenata drugih, nikad ne prestajući postavljati pitanje Zašto?.
• Znanstvenu pismenost određujemo kao podržavanje i njegovanje istraživačkog i otkrivačkog duha djece te njihovih prirodnih potencijala i sposobnosti koje su stvar znanosti općenito: učiti o istraživanju na način da istražuju.

Vanessa Šćulac, magistra ranog i predškolskog odgoja iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci predstavila je temu skupa iz pogleda ambasadorice Erasmus+ te iz zaključaka predavanja
Znanstvena pismenost u ranoj i predškolskoj dobi – pogled iz perspektive Erasmus+ izdvajamo:

• Međunarodni Erasmus+ Ka229 projekt pod nazivom “No Art No Innovation” provodi se u suradnji Dječjeg vrtića Rijeka s vrtićima iz Latvije, Litve, Srbije, Bugarske, a zemlja koordinator je Turska.
• Projektom “Bez umjetnosti nema inovacija” provodile su se i osmišljavale aktivnosti s djecom koje povezuju umjetnost i znanstvenu pismenost, a na susretima partnera u različitim zemljama razmjenjivale su se praktične ideje i ishodi koji su postignuti. Umjetničke aktivnosti su istraživane kroz prirodu, tehnologiju, matematiku, senzornu igru, recikliranje i biomimikriju.
• Sudjelovanjem u projektu, odgojitelji su doprinijeli svom stručnom usavršavanju promatrajući aktivnosti iz ovog područja u europskoj dimenziji. Povezivali su prirodu, STEM, recikliranje, matematiku, biomimikriju, aktivnosti gnječenja s likovnim aktivnostima i pružili djeci inovativne aktivnosti kojima su doprinijeli razvoju te jačanju vještina inovativnog razmišljanja koristeći umjetničke aktivnosti.

Snježana Horvat, odgojitelj predškolske djece iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci nastavila se na prethodno predavanje s temom iz Erasmus+ projekta te prikazima vlastite odgojno-obrazovne prakse u predavanju Redizajniranje po uzoru na prirodu, a iz predavanja izdvajamo:

• Biomimikrija je tehnološki orijentiran pristup koji se u rješavanju tehničkih problema koristi poukama iz prirode. Biomimetičko proučavanje temelji se na rješenjima prirodnog dizajna, odgonetanjem njegove geometrije i funkcioniranja u potrazi za boljim iskorištavanjem i nižim utroškom energije.

Priroda kao model odnosi se na proučavanje i oponašanje modela iz prirode ili njihovo korištenje kao inspiracije u svrhu rješavanja ljudskih problema.

Priroda kao mjera znači primjenjivati ekološke standarde za prosuđivanje primjerenosti i opravdanosti inovacija. Nakon milijarde godina evolucije priroda je naučila što je korisno, što je prikladno i što je trajno.

Priroda kao učiteljica označava novi način promatranja i vrednovanja prirode bez fokusiranja na to što sve možemo izvući iz prirode, već što od nje možemo naučiti.

• Prikazane su aktivnosti provedene tijekom istraživanja i otkrivanja biomimikrije. Provedene su u odgojnoj skupini „Kockice“ koju pohađaju djeca u trećoj i četvrtoj godini života u razdoblju od rujna do prosinca 2022.godine.

Stručni skup nastavio se temom Kako djeca uče koju su predstavile stručna suradnica psihologinje – savjetnice Sonja Pribela – Hodap iz Dječjeg vrtića „Viškovo” iz Viškova i Gorana Mišćenić iz Dječjeg vrtića „Opatija” u Opatiji, povezujući učenje djece s temama za roditelje iz radionica namijenjenih roditeljima najmlađe djece (unutar Programa Rastimo zajedno), a iz predavanja izdvajamo:

• Učenje u ranoj i predškolskoj dobi bitno utječe na daljnja učenja. Otkrića neuroznanosti pokazuju da se mozak djeteta najintenzivnije razvija upravo u prvim godinama života
• Već u dobi od tri godine vidljive su razlike u socijalnom i intelektualnom razvoju djece, koje ne ovise o prihodima niti o obrazovanju roditelja, već o tome kako se roditelji bave djecom kod kuće, kako podržavaju njihovu znatiželju i učenje
• Govoreći o učenju male djece ne mogu se preskočiti tri „alata“ koja su odraslima svakodnevno dostupna, a to su:
  • igra djeteta – moćnija je za dijete nego što mnogi roditelji shvaćaju jer je za dijete ključ učenja, a djeca uče drugačije nego odrasli – djeca uče radeći
  • čitanje djetetu slikovnica i priča izvor su dječjih susreta sa svijetom
  • tehnologija u službi učenja djeteta nije sasvim dobra niti sasvim loša, ne treba ju ugasiti niti ukinuti, ali ju je potrebno dozirati i kontrolirati, pripitomiti.

Ines Šipić, odgajatelj-mentor iz Dječjeg vrtića „Rijeka” u Rijeci u predavanju Podrška roditeljima u istraživačkim aktivnostima djece prikazala je raznolike istraživačke aktivnosti u radu s roditeljima i djecom, a iz prikaza prakse izdvajamo:

• cilj radne grupe Mali istraživači bio je približiti djeci i roditeljima istraživačko-spoznajne aktivnosti (istraživanjem svijeta i prirodnih zakona) putem prijedloga pokusa koje mogu provesti u obiteljskom domu. Zaključeno je da ponuđene aktivnosti trebaju biti roditelju zanimljive, ponuđeni materijali trebaju biti lako dostupni, a uz prijedlog i tijek pokusa, nužno je ponuditi i zaključak, odnosno objašnjenje rezultata pokusa
• nova i nepovoljna situacijska prilika dovela je do suradnje s roditeljima na drugačijoj razini, omogućila roditeljima da se aktivno uključe u odgojno obrazovni rad i u suradnji sa stručnjacima-odgojiteljima vrijeme sa svojim djetetom provode kvalitetno potičući iskustveno učenje. Odgajatelji su dobili priliku za rad na sebi, usavršavanje nekih novih „digitalnih“ vještina kako bi „dijeleći“ vlastite kompetencije i iskustva poticali cjeloviti razvoj djece.

Marija Vidas, odgojitelj mentor iz Dječjeg vrtića „Pahuljica” na Rabu u predavanju Istraživanje i dokumentiranje, podrška učenju djeci rane dobi istaknula je:

• Od samog rođenja, dijete istražuje svijet u kojem se razvija i raste. Njegova prirodna znatiželja, odvažnost i neustrašivost te učenje čineći, navode ga da spontano ulazi u istraživačke aktivnosti.
• Uspoređujući, dijete razvija logiku i kritičko mišljenje. Takav proces u kojem dijete ima priliku upoznati se sa predmetom, pojavom u svom neposrednom okruženju; zatim preispitati zakonitosti te iste pojave, predmeta, dovoditi u međusobne odnose te iste zakonitosti, svojstva i neprestano preispitivati svoje zaključke… zove se istraživačka aktivnost.
• Prateći djetetov istraživački put, odgajatelj pomno bilježi djetetove aktivnosti, fotografiranjem i videozapisima.

Teoretski dio stručnoga skupa završio je predavanjem i prikazima prakse Irene Babić,
magistre ranog i predškolskog odgoja iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci, a iz predavanja Istraživanje i dokumentiranje, podrška učenju djeci predškolske dobi izdvajamo:

• istražujući, dijete je u stalnoj interakciji sa okruženjem. Tako zadovoljava svoju potrebu za upoznavanjem i objašnjavanjem svijeta oko sebe. Stvara nove spoznaje i objašnjava one koje već ima o nekoj pojavi ili predmetu.
• koncept pri istraživačkim aktivnostima, omogućio je spontano učenje koje je krenulo sa otkićem elektriciteta. Istraživanje elektriciteta dovelo je djecu do novog fizikalnog svojstva – magnetizma, a spojem elektriciteta i magnetizma, nastala je struja.
• kvalitetno istraživačko okruženje za učenje djeteta, pored bogatstva i raznovrsnosti materijala za manipuliranje, omogućit će djeci i dokumentiranje njihova procesa učenja.
• kvalitetna podrška djetetovom učenju očituje se u stvaranju baza podataka koji će služiti djetetu za njegov daljnji proces učenja. To su plakati, koje djeca izrađuju na temelju svojih spoznaja, a koji su načinjeni od fotografiranih situacija učenja te djetetovih izjava, spoznaja, zaključaka.

Iz evaluacije stručnoga skupa ističemo da je stručnome skupu prisustvovalo 180 sudionika od kojih je 142 sudionika dobilo potvrdu o prisustvovanju stručnome skupu, a svega 98 sudionika ispunilo je evaluacijski upitnik.

Prema rezultatima evaluacijskog upitnika prisustvovalo je 84% odgojitelja, 10% stručnih suradnika iz predškolskih ustanova, a ostali su bili ravnatelji predškolskih ustanova. Najveći je broj sudionika iz Grada Zagreba, Primorsko-goranske, Istarske i Zadarske županije.

83% sudionika izjavilo je da se u potpunosti slaže da je stručni skup dobro organiziran i učinkovito vođen, a 81% sudionika u potpunosti se slaže da su sadržaji stručnoga skupa koje su predavači ponudili, aktualan i primjenjiv u praksi. Sva su predavanja na stručnome skupu ocijenjena visokim ocjenama, a sudionike je najviše zainteresiralo predavanje prof. dr. sc. Lidije Vujičić Znanstvena pismenost – kako djeca uče i istražuju, interaktivna radionica Odgojitelji aktivni istraživači – kako potaknuti povezanost s prirodnim okruženjem u koordinaciji više savjetnice za predškolski odgoj Jasne Šverko, mag. rehab. educ. te predavanje Istraživanje i dokumentiranje, podrška učenju djeci predškolske dobi, Irene Babić,magistre ranog i predškolskog odgoja iz Dječjeg vrtića „Rijeka“ u Rijeci.

73% sudionika ocijenilo je stručni skup u cjelini ocjenom izvrstan, a 20% ocjenom vrlo uspješnim.

Naposljetku, sudionici su imali priliku izdvojiti posebitosti stručnoga skupa te ostaviti dodatne komentare koji su usmjereni na zahvale i zadovoljstvo prisustvovanjem državnom stručnom skupu za odgojitelje u predškolskim ustanovama.

Potpuni rezultati slijede u privitku.

Izvješće sastavila: Jasna Šverko, mag. rehab. educ.

Evaluacija

(pdf: 227,07 KB)

Preuzmi