Dana 26. lipnja 2023. u Žminju je održan državni stručni skup Zavičajni identitet i očuvanje hrvatske jezične baštine: čakavski zavičajni govori uz 60. godišnjicu smrti čakavskoga pjesnika Mate Balote, namijenjen učiteljima i nastavnicima hrvatskog jezika i učiteljima razredne nastave. Skup je trajao šest sati, a organizirale su ga više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje Mirela Majstrović, mag. prim. educ., i Barbara Beronja, prof.
Na skupu su predstavljene znanstvene spoznaje i primjeri dobre prakse pojedinaca i skupina koji skrbe za zaštitu čakavskoga zavičajnog govora, njegovu popularizaciju i prijenos na nove naraštaje. Ukazalo se na važnost i usporedilo različite mogućnosti istraživanja, korištenja i očuvanja čakavice te obilježilo 60. godišnjicu smrti Mate Balote (akademika Mije Mirkovića), jednoga je od navažnijih suvremenih čakavskih pjesnika.
U prvome dijelu programa, održanome ispred Čakavske kuće, sudionici su nazočili nastupima učenika škole domaćina Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj: glazbenoj izvedbi Mantinjade na sopelama, plesu baluna uz pratnju na harmonici, višeglasnoj vokalnoj izvedbi narodne pjesme Tri naranče, recitiranju stihova pjesama Mate Balote Roženice i Sipe piva. Nakon kulturno-umjetničkog programa škole domaćina u Čakavskoj kući održana su plenarna predavanja i kazivanje poezije Mate Balote. Temu Čakavski sabor i njegove katedre: pola stoljeća zaštite, očuvanja i promicanja vrijednosti čakavice predstavio je doktor znanosti Robert Matijašić, predsjednik Čakavskoga sabora, hrvatski arheolog i sveučilišni profesor, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. O temi Zavičajni identitet i očuvanje hrvatske jezične baštine: čakavski zavičajni govori govorila je doktorica znanosti Ivana Kurtović Budja, jezikoslovka, članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske od 2003. godine, znanstvena suradnica u Odjelu za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Odabrane stihove Mate Balote, povodom obilježavanja 60. godišnjice njegove smrti, kazivao je Denis Brižić, akademski glumac, prvak Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana plemenitoga Zajca u Rijeci.
Nakon znanstveno-umjetničkog dijela programa stručnoga skupa, uslijedio je prikaz primjera dobre prakse u dvorani Osnovne škole Vladimira Gortana Žminj. Ča u srcu Istre (primjer dobre prakse u razrednoj nastavi) predstavila je Roberta Rudela, učiteljica razredne nastave u zvanju savjetnika, iz Osnovne škole Vladimira Nazora Pazin, a temu Čakavski kantunić (primjer dobre prakse u predmetnoj nastavi) izložila je Ingrid Šlosar, učiteljica hrvatskoga jezika u zvanju mentora, iz Osnovne škole Eugen Kumičić Rijeka. O temi Ča u nastavi i izvannastavnom radu (primjer dobre prakse, gimnazijski program srednje škole) govorile su nastavnice hrvatskoga jezika u Pazinskome kolegiju – Klasičnoj gimnaziji Pazin s pravom javnosti Orijana Paus, u zvanju izvrsnoga savjetnika, i Sanja Depikolozvane, u zvanju savjetnika. Program je završio promjerom dobre prakse u srednjoj strukovnoj školi temom Narječje i identitet, cjelogodišnji projekt Hotelijersko-turističke škole Opatija, koju su predstavile nastavnica hrvatskoga jezika Nataša Modrić Tićak, u zvanju savjetnika, i stručna suradnica knjižničarka Lorna Ivančić Vukelić.
Čak 90 % sudionika ocijenilo je skup izvrsnim, a 10 % vrlodobrim. Svi su sudionionici izjavili da će sudjelovanje na skupu unaprijediti njihov rad. Više od 85 % sudionika ocijenilo je svako od predstavljanja tema izuzetno upješnim ili vrlo uspješnim.
Barbara Beronja, prof.
Mirela Majstrović, mag. prim. educ.
Evaluacija
(pdf: 327,29 KB)
Preuzmi