Od 9. do 11. svibnja u Osijeku je održana XXIII. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske.
Riječ je o redovnom godišnjem stručnom skupu knjižničara osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova koji je pod nazivom Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. U ispunjenom trodnevnom programu održana su predavanja naših uglednih stručnjaka iz područja književnosti, knjižničarstva i kulturologije, te zanimljive radionice, okrugli stol i brojni primjeri dobre prakse.
U bogatom i svečanom okruženju otvorena je Proljetna škola školskih knjižničara izvedbom Lijepe naše, koju je izveo srednjoškolski zbor Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku, te nizom plesnih točaka studija Shine i osječkih breakdancera koji su privukli posebnu pozornost sudionika.
Prisutne je pozdravio Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, koji je govorio o važnosti stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja te o ulozi Agencije u odgojno-obrazovnom sustavu, njezinim aktivnostima i ciljevima. Predstavio je i projekt ICT Edu, koji Agencija provodi zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i CARNetom, a namijenjen je svim prosvjetnim djelatnicima koji ga od siječnja ove godine koriste za prijavljivanje na državne stručne skupove i za dodatnu informatičku izobrazbu. Istaknuo je da Agencija u budućnosti planira nastaviti organizirati stručna usavršavanja koja će u nekoliko modula biti ponuđena svim nastavnicima i stručnim suradnicima, ali koja će se odrađivati isključivo u školama u koje će dolaziti stručni predavači.
Čitanje knjige i čitanje s ekrana
Zašto čitati knjige i ima li razlike u čitanju s ekrana i čitanju iz „knjige“? – postavio je pitanje dr. Milivoj Solar, naš poznati akademik, prof. emeritus i teoretičar književnosti. U svom nadasve zanimljivom predavanju dr. Solar je istaknuo da knjiga nije stroj kao što je računalo ili iPad. Knjiga je nešto sveto. Čitanje knjige u početku bio je ritual, oznaka svetosti. U prosvjetiteljstvu je čitanje knjige postalo privatni ritual, poslastica i privilegij mnogih. Knjiga je nešto ukoričeno, što ima početak, sredinu i kraj i kojom kada čitate možete biti zadovoljni ili ne, možete nešto naučiti ili ne. No, kod ekrana ne možete biti, naglasio je dr. Solar, jer on nosi potencijalnu beskonačnost, nema završetka (npr. sapunice, serije). Podsjetio je da to nosi i određenu opasnost, a to je privid beskonačne mogućnosti i znanja što je za sintezu nedovoljno. Treba čitati knjige koje nam mogu donijeti cjelovitu spoznaju i zadovoljstvo. Stoga je pitanje budućnosti kako upotrijebiti tehnologiju koja je zavladala komunikacijama jer knjiga kao sredstvo komunikacije u naše doba gubi onu ulogu koju je imala u davnoj prošlosti. Ta i još slična pitanja i odgovore postavljao je dr. Milivoj Solara i s jednim smo se sigurno mogli složiti a to je da ideja odgoja obrazovanja treba uključivati poznavanje morala i ukusa.
Hrvatska književnost i kultura 80-tih godina 20.st.
Hrvatski pjesnik, kritičar i redovni profesor stilistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr.sc. Krešimir Bagić govorio je o hrvatskoj književnosti i kulturi osamdesetih godina
O čitalačkoj pismenosti i drugačijem okruženju i drugačijim zvukovima govorila je doc. dr. sc. Dinka Kovačević, s Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera istaknuvši značajnu ulogu knjižničara u poticanju čitanja. Na poticanje čitalačke pismenosti kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja osvrnule su se, s teoretske strane dr. sc. Vesna Radičević s Filozofskog fakulteta Osijek, a kao uspješna praktičarka Suzana Biglbauer, dipl. knjiž. iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Naglasile su holistički pristup djetetu i čitanju (komunikacijsko-humanistički) koji primjenjuje kompetentni i stručni knjižničar kao motivator, edukator i moderator pod sloganom Učiti znati, učiti činiti i učiti biti.
„Odnosi s javnošću u obrazovanju“
Važnu mjesto u bogatom programu ovogodišnje osječke Proljetne škole imale su promocije knjiga Miroslava Gakića: Kradljivci bicikla, Ankice Blažonović-Kljajo: Meni je najbolje biti ja i književna večer sa Zoranom Ferićem. Posebno bih istaknula promociju knjige Vlade Draguna Odnosi s javnošću u obrazovanju, koju su predstavili Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje i pisac predgovora, Ivan Vavra, direktor Školskih novina i urednik knjige te sam autor. Knjiga Odnosi s javnošću u obrazovanju priručnik je namijenjen u prvom redu ravnateljima, stručnim suradnicima, odgojiteljima, učiteljima i nastavnicima u odgojno-obrazovnom sustavu.
Međunarodna suradnja u školskom knjižničarstvu
O važnosti i nužnosti međunarodne suradnje u knjižničarstvu govorili su gosti iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. O čitanju za učenike s poteškoćama govorila je Mirjam Klavž Dolinar, prof. OŠ braće Polančicev iz Maribora, a o tome kako je čitanje zabavno Andreja Vukmir, prof. OŠ Marija Vere Kamnik te drugi gosti iz Slovenije. O temi Poticanje za čitanje govorila je doc. dr. sc. Senada Dizdar s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Radionice i primjeri dobre prakse
Između stotinjak prijavljenih radionica i primjera dobre prakse izabrano je šest radionica i nekoliko iskustava i primjera dobre prakse za osnovne i srednje škole. Brojni sudionici mogli su sudjelovati u radionicama poput Što će mi čitanje, Ljiljane Šakić; Sedam ključeva za čitanje s razumijevanjem, Mirjane Milinović i Suzane Jurić; Čitanje kao dio knjižnično-informacijskog obrazovanja, Ljerke Medved; Žene mog i Tadijanovićevog zavičaja, Zore Hajdarović; Čitanje grada- osječki Gornji grad, Marije Bednjanec i Mire Obad te Dobro došli u Essek, Hrvoja Mesića i Ksenije Kesegi-Krstin. Od iskustava i primjera dobre prakse za osnovnu školu možemo izdvojiti sljedeće: Edukacija o Europskoj uniji, Koraljke Muhalja-Pejčić; Čitalačka pismenost –kompetencija za život, Jelene Cvrković i Katice Novoselac, Kontinuirano čitanje naglas, Ines Krušelj Vidas; Snalaženje u knjižnici uz pomoć kataloga, Lade Bobinac; Mladi na djelu, Sanje Nejašmić te projektne aktivnosti Hrvatske mreže školskih knjižničara poput Čitamo mi, u obitelji svi i Tuluma s(l)ova koji je u pripremi.
Okrugli stol na temu Javno Zagovaranje ZA školske knjižnice
Za vrijeme Proljetne škole školskih knjižničara u Osijeku održan je Okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara i Sekcije za školska knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva na temu JAvno Zagovaranje ZA školske knjižnice. Nakon pozdrava predsjednica Udruge Vanja Jurilj, iznijela je uvodno izlaganje o zagovaranju školskih knjižnica u Hrvatskoj. Predstavljanje projekta Hrvatskog knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu, s naglaskom na aktivnosti u zagovaranju školskih knjižnica predstavila je Alemka Belan-Simić, predsjednica Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a. O preduvjetima za uspješno pregovaranje školskih knjižnica i ulozi školskog knjižničara kao zagovaratelja govorila je Ana Krželj, viša savjetnica za školske knjižnice u AZOO-u. Vinko Filipović, ravnatelj Agencije, govorio je o ulozi stručnog usavršavanja školskih knjižničara u zagovaranju školskih knjižnica i nalaže li novi društveno-ekonomski trenutak s jedne strane, a informacijsko-obrazovne potrebe s druge strane, promjene u stručnom usavršavanju školskih knjižnica.
Marija Purgar