Kako prepoznati važnost timskog rada u postupku integracije i rehabilitacije djece s teškoćama i vrijednosti artterapije i njezina utjecaja na konačne ishode rehabilitacijskih postupaka bile su glavne teme stručnog usavršavanja odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na državnom stručnom skupu Profesionalni izazovi – kreativnost i nove strategije.
Na trodnevnom stručnom usavršavanju u Zadru ( 23.-25. listopada) više od 250 edukacijskih rehabilitatora, stručnjaka koji rade s djecom s posebnim potrebama, kroz radionice, predavanja i okrugle stolove ojačali su svoje kompetencije za nošenje sa svim profesionalnim izazovima, s naglaskom na uključivanje djece s posebnim potrebama u redovnu nastavu.
Ona su, naime, često žrtve predrasuda, naročito među vršnjacima, a stručnjaci edukacijsko-rahabilitatorskog profila imaju veliku odgovornost i zadaću da rade na njihovu prihvaćanju i uklapanju.
Sabina Glasovac, pomoćnica ministra znanosti obrazovanja i sport osvrnula se u pozdravnoj riječi na predloženu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, naglasivši da se samo dobro osmišljenim malim koracima u svim segmentima odgojno-obrazovnog sustava mogu postići promjene.
– Uvjerena sam da ćemo kroz javnu raspravu, koja traje do 15. studenoga, i nakon postizanja javnog, stručnog i političkog koncenzusa dugoročno napraviti znatne pomake u rasterećenju učenika, u cjeloživotnom usavršavanju i obrazovanju učitelja, nastavnika, osiguravanju prostornih i materijalnih uvjeta, ali što je najvažnije jačanju profesionalne i osobne kompetencije svih u odgojno-obrazovnom sustavu – kazala je Sabina Glasovac. Upravo zato pohvalila je izbor teme stručnog usavršavanja i namjeru da se potakne dijalog i otvore brojna pitanja o važnosti kreativnog izražavanja, ali i njegovanja temeljnih ljudskih vrijednosti nužnih za formiranje zdrave osobnosti i identiteta svake osobe.
Zadaća svakog sudionika u odgojno-obrazovnom sustavu je izuzetno odgovorna, ali uloga stručnih suradnika rehabilitatora je ipak posebna zato što rade s djecom koja su na poseban način zahtjevna, naglasio je u pozdravnoj riječi Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. – Stupanj demokratičnosti jednog društva kažu da se oslikava prema tome koliko društvo skrbi o djeci s posebnim potrebama. U tom pogledu, ako mogu suditi, hrvatska ima zaista visoke standarde demokratičnosti u tom području, a vaš rad i način na koji radite s tom djecom potvrđuje upravo to – kazao je V. Filipović. Sudionicima skupa predstavio je analizu postojećeg sustava stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje i procjene potreba za stručnim usavršavanjem koja je rađena u sklopu projekta IPA Poboljšanje sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Upitnike je ispunilo više od 10 tisuća odgojno-obrazovnih radnika i upravo najveći dio smatra da tema, odnosno područje, rad s djecom s posebnim potrebama treba biti puno zastupljenija u stručnom usavršavanju. Ravnatelj Filipović pozvao je sve sudionike skupa da iskazuju svoje potrebe za stručnim usavršavanjem, jer oni ipak najbolje prepoznaju što im kao praktičarima najviše treba u edukaciji i stručnom usavršavanju.
Stručna izlaganja započela su predavanjem prof. dr. sc. Miroslava Prstačića koji je govorio o fenomenu kreativnosti, artterapije i sorfologije kao suvremenim komplementarnim pristupima u prevenciji mentalnog i fizičkog zdravlja. O tome kako pomoći djeci da zavole bajke, važnosti bajki i priča u odgoji i odrastanju predavala je Azra Jasna Held. Kroz radionice i ostala stručna predavanja sudionici skupa govorili su o utjecaje glazbene terapije na razvoj društvenih, motoričkih i komunikacijskih vještina, o korištenju likovne terapije kao sredstva komunikacije u skupini i prevladavanje nepoželjnih oblika ponašanja i utjecaju postupaka senzorne integracije na primanje osjetnih podražaja.