Državni stručni skup Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Hrvatski jezik održan je 4. siječnja 2023. godine u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga u Zagrebu u trajanju od šest sati.
Program skupa dogovoren je i pripremljen u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a cilj mu je bio sudionicima skupa – učiteljima hrvatskoga jezika od 5. do 8. razreda osnovne škole i nastavnicima hrvatskoga jezika u srednjim školama – predstaviti vanjska vrednovanja – hrvatska i međunarodna – koja na različite načine vrednuju odgojno-obrazovne ishode hrvatskih učenika koji su većim dijelom ili u cijelosti sastavni dio kurikuluma hrvatskoga jezika osnovne i srednjih škola za predmet Hrvatski jezik.
Voditeljice skupa dr. sc. Marijana Češi i Mirela Barbaroša-Šikić, prof., više savjetnice za hrvatski jezik, na temelju svojih dugogodišnjih uvida u neposredni odgojno-obrazovni rad učitelja i nastavnika te osobnoga sudjelovanja u većini predstavljenih istraživanja programom skupa željele su naglasiti razvojnost jezične kompetencije djece i mladih u dobi od 6 do 18 godina, i s njome usko povezane čitalačke pismenosti.
Skup je započeo temom PIRLS – međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti u materinskome jeziku o kojoj je govorila Ines Elezović, mag. soc. (NCVVO).
PIRLS (Progress in Reading Literacy Study) – međunarodno istraživanje razvoja čitalačke pismenosti u materinskome jeziku prvi se put u Hrvatskoj provelo 2011. godine. Osnovna je svrha PIRLS istraživanja na temelju analiza prikupljenih podataka unaprijediti čitalačke kompetencije osnovnoškolaca poboljšavajući poučavanje i učenje čitanja. U istraživanju su sudjelovali učenici četvrtoga razreda osnovne škole koji su postigli izvrsne (iznadprosječne) rezultate. Svaki je učenik rješavao ispit koji se sastojao od jednoga književnoga i jednoga objasnidbenoga teksta (vezano za prikupljanje i primjenu informacija) uz prateća ispitna pitanja. Navedene dvije vrste tekstova u PIRLS-ovu nacrtu istraživanja dvije su temeljne svrhe čitanja. One obuhvaćaju četiri procesa razumijevanja pisanoga teksta, odnosno sljedeće kognitivne razine: (1) prisjećanje i pronalaženje izričito navedenih informacija, (2) neposredno zaključivanje, (3) tumačenje i povezivanje ideja i informacija te (4) procjenjivanje i prosuđivanje sadržaja i tekstnih elemenata. Ispitivanje je 2011. godine provedeno tradicionalnim načinom s papirom i olovkom.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja drugi je put proveo ovo istraživanje u ciklusu PIRLS 2021. godine, čime smo dobili priliku usporediti postignuća učenika s onima iz 2011. godine, odnosno utvrditi desetogodišnje trendove na razini nacionalnoga obrazovnoga sustava i u međunarodnome kontekstu. U tome je ciklusu za većinu učenika ispitivanje provedeno e-načinom uz korištenje računala, a ispitni zadaci obuhvaćali su i tradicionalna pitanja identična onima otisnutim na papiru i kompleksnije interaktivne zadatke koji simuliraju internetsko okružje. Za potrebe povezivanja s prethodnim ciklusima zadržan je poduzorak učenika koji su rješavali ispit tradicionalnim načinom, odnosno čitajući iz otisnutih knjižica i pišući rukom. Rezultati PIRLS-a 2021 bit će objavljeni sredinom 2023. godine.
U međuvremenu je, povezano s aktivnostima Nacionalne strategije za poticanje čitanja te u suradnji sa suradnicima iz Ministarstva kulture i medija, Agencije za odgoj i obrazovanje i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja osmislio i proveo ispitivanje čitalačke pismenosti u petome i sedmome razredu osnovne škole. Probna su ispitivanja provedena 2018. godine (peti razred) i 2020. godine (sedmi razred), a glavna je provedba u obama razredima planirana početkom 2023. godine. Ovo ispitivanje oponaša nacrte i uvjete provedbe međunarodnoga PIRLS-a, uz dodatak ispitivanja leksika te nacionalne popratne upitnike za djelatnike osnovnih škola.
Rezultati međunarodnoga i nacionalnoga istraživanja čitalačke pismenosti, promatrani zajedno, pružit će dubinski uvid u postignuća učenika osnovne škole u Republici Hrvatskoj u području čitalačke pismenosti. Također, njima se osigurava donošenje odluka i obrazovnih politika temeljenih na dokazima u jednom od najvažniji obrazovnih područja – čitanju u ranoj dobi.
Ana Markočić Dekanić, prof., voditeljica Službe za međunarodno vrednovanje obrazovanja, nacionalna voditeljica OECD-ovih istraživanja PISA i TALIS (NCVVO) govorila je o temi PISA – međunarodno istraživanje – čitalačka pismenost glavno ispitno područje – 2018.
Njezino je izlaganje je u dogovoru s višim savjetnicama bilo usmjereno na rezultate i kontekstualne pokazatelje o čitalačkoj pismenosti petnaestogodišnjih učenika, koji su prikupljeni u sklopu međunarodnoga istraživanja PISA 2018.
Istraživanje PISA 2018 provedeno je u Republici Hrvatskoj 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne te su sudionici na početku izlaganja bili ukratko upoznati s rezultatima koje su hrvatski učenici ostvarili u ispitivanju čitalačke pismenosti. Potom su detaljnije predstavljeni kontekstualni pokazatelji rezultata istraživanja prikupljeni kontekstualnim upitnicima za učenike.
Ukupno su predstavljene tri glavne skupine kontekstualnih pokazatelja: 1. kontekst učenja i poučavanja hrvatskoga jezika, 2. strategije čitanja i razumijevanja tekstova te 3. čitalačke navike učenika i stavovi prema čitanju i njihov učinak na postignuće u području čitalačke pismenosti.
Predstavljeni kontekstualni pokazatelji dovedeni su u vezu s pokazateljima o učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika, prikupljenima u sklopu Međunarodnog istraživanja o učenju i poučavanju TALIS 2018.
Zaključno, sudionicima su predstavljene implikacije rezultata i pokazatelja za njihovu profesionalnu praksu i općenito za hrvatski odgojno-obrazovni sustav.
Tijekom prva dva predavanja postavljana su pitanja, komentirani su pojedini pokazatelji, rezultati i zaključci. Implicitno i eksplicitno uspoređivani su rezultati međunarodnih istraživanja PIRLS i PISA te su se tijekom ovoga dijela skupa iznjedrila pitanja koja se podjednako odnose na nužan profesionalni razvoj učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, i to unutar predškolskoga sustava, razredne i predmetne nastave, srednje škole i, završno, nastavničkih fakulteta u cijeloj Hrvatskoj, a ne samo sudionika Skupa.
Nakon stanke, tijekom koje se uvelike nastavio neformalni razgovor o temama skupa, uslijedila je tema koja je izazvala najviše pitanja i komentara Nacionalni ispit iz Hrvatskoga jezika u osmom razredu u školskoj godini 2021/2022. o kojoj je govorila dr. sc. Sanja Fulgosi (NCVVO).
Polazište predavanja bili su nacionalni ispiti iz hrvatskoga jezika provedeni tijekom 2021/2022. godine na reprezentativnome uzorku od 81 osnovne škole. Ispit se sastojao od dvaju dijelova, prvi je dio obuhvatio ispitna područja čitanja i hrvatskoga jezika, a drugi dio područje pisanja. Uz ispit su provedeni i popratni upitnici za učenike i učitelje.
U izlaganju se sažeto iznio cilj nacionalnih ispita te ključni rezultati ispita i popratnih upitnika kojima se ispitivao kontekst učenja i poučavanja. Prikazana je struktura i sadržaj ispita u odnosu na predmetni kurikulum hrvatskoga jezika za osnovnu školu. Objašnjeno je svako ispitno područje uz primjere pojedinih zadataka za prvi dio ispita. Posebna se pozornost dala zadatku pisanja funkcionalnoga teksta te važnosti pisanja kako je određena ciljevima predmetnoga kurikuluma. Pokazana je vrsta teksta zadana u zadatku pisanja, odgojno-obrazovni ishodi te opisnici za vrednovanje uz primjere prototipnih učeničkih odgovora. U zaključnome dijelu istaknuta je još jednom uloga nacionalnih ispita u odgojno-obrazovnome sustavu i mogući razvoj ispita iz hrvatskoga jezika u budućnosti.
Tijekom i nakon isticano je u komentarima i pitanjima da je nužno voditi računa o očekivanjima od učenika određivanjem koja će tekstna vrsta i diskurs biti vrednovani s obzirom na jezičnu, kognitivnu i razvojnu dob učenika, ali i vrijeme izloženosti učenju i poučavanju određene tekstne vrste. Usvajanje vještine pisanja raspravljačkoga diskursa najvećim je dijelom predviđeno u razredima srednje škole.
Posljednja tema skupa Državna matura 2023. godine, o kojoj su govorile vanjske suradnice NCVVO-a Sonja Delimar, prof., izvrstan savjetnik, i Sunčica Podoreški, prof., mentor, pokazala je da je iskustvo procesa provedbe državne mature, koji je iza nas, važan okvir za predstavljanje ključnih sadržaja za maturu 2023. godine.
Predstavljena je struktura ispita iz hrvatskoga jezika na državnoj maturi 2023. godine i sudionici skupa dobili su informacije o novome konceptu ispita koji se ove godine piše na jedinstvenoj razini u tri ispitne cjeline te su ukratko obrazloženi razlozi uvedene promjene.
Izložena je struktura zadatka pisanja funkcionalnoga teksta (školskoga sažetka) i pisanja školskoga eseja te je objašnjena njihova povezanost s ishodima Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije. Na temelju provedenih zadataka pisanja na probnoj državnoj maturi 2022. godine i oglednih primjera školskoga eseja i školskoga sažetka objašnjene su ljestvice bodovanja te obrazloženi načini vrednovanja i posebne situacije u vrednovanju.
Važno je istaknuti da dio stručne javnosti posebno pozdravlja koncept ispita koji će se ove godine pisati na jedinstvenoj razini, kao ostvarenje prvotne ideje koncepta državne mature na početku njezina uvođenja u obrazovni sustav Republike Hrvatske.
Državni je skup Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Hrvatski jezik evaluiran anonimnim upitnikom (razloge tomu voditeljice skupa vidjele su u prikupljanju što objektivnijih odgovora sudionika skupa). Od ukupno 176 sudionika, prijavljenih u sustavu ettaedu.azoo.hr (200 otvorenih mjesta za sudjelovanje) upitnik su popunila 162 sudionika.
Nakon Državnoga skupa prikupljene su i povratne informacije predavača tijekom sastanka održanog u Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, na kojemu je, uz predavačice iz Centra, sudjelovao i ravnatelj, a s ciljem nastavka suradnje.
dr. sc. Marijana Češi i Mirela Barbaroša-Šikić, prof.
Evaluacija
(docx: 806,99 KB)
Preuzmi