Dana 3. i 4. srpnja 2025. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu održan je državni stručni skup Višejezičnost i multikulturalnost u nastavi hrvatskoga jezika u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Skup je bio namijenjen učiteljima razredne nastave te učiteljima i nastavnicima hrvatskoga jezika, obuhvatio je ukupno 180 sudionika i trajao je dvanaest sati. Voditeljice skupa bile su viša savjetnica za razrednu nastavu Mirela Majstrović, mag. prim. educ., te više savjetnice za hrvatski jezik Anđa Suvala, prof., i Barbara Beronja, prof.
Na skupu su predstavljeni rezultati najnovijih istraživanja višejezičnosti, multikulturalnosti, tabua i hrvatskih narječja, a izloženi su i primjeri dobre školske prakse kojima je cilj osvješćivanje jezično-kulturnog i osobnog identiteta, osvješćivanje i suzbijanje predrasuda, poticanje individualiziranog pristupa učeniku, poticanje višejezičnosti te zaštita zavičajnih govora i njihova popularizacija među mladim naraštajima. U primjerima dobre prakse bili su naglašeni stvaralaštvo učenika, interdisciplinarnost u poučavanju i suradnja s lokalnom zajednicom.
Stručnom skupu prisustvovale su ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., koja se prigodno obratila nazočnima, te pomoćnica ravnateljice mr. Đurđa Kulušić. Nazočne je pozdravila i Ivana Rubić, dipl. uč., ravnateljica Osnovne škole „Josip Pupačić“ iz Omiša, a škola domaćin predstavila se i izvrsnim kulturno-umjetničkim programom: hrvatskim tradicijskim pjesmama u izvedbi školske klape Bepo te igrokazom Izložba prvih hrvatskih spomenika i recitacijom Rič diteta u izvedbi učenika viših i nižih razreda.
Prof. dr. sc. Tihana Kraš, koja predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci gdje istražuje višejezičnost, sociolingvistiku i jezične ideologije, u predavanju Višejezičnost na meti predrasuda: odgovor znanosti objasnila je što je to višejezičnost i zašto je ona važna te je navela predrasude prema višejezičnim govornicima i znanstvene činjenice koje ih pobijaju. U poticanju višejezičnosti istaknula je važnost pohvale i poticaja, količine raznovrsnog jezičnog unosa te prilika za spontano izražavanje. Ukratko je predstavila i riječki ogranak neprofitne organizacije Bilingualism Matters iz Edinburgha.
Iva Močibob, učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi „Trsat” u Rijeci, u predstavljanju primjera dobre prakse RockeRin – mjuzikl iz školskih klupa govorila je o načinima na koje je s učenicima sintezom pjesme, glume i plesa moguće problematizirati kulturne i jezične predrasude te tabu-teme vezane za pitanje njihova osobnog i jezično-kulturnog identiteta.
Izv. prof. dr. sc. Lana Molvarec s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje istražuje hrvatsku književnost 20. i 21. stoljeća, književnost za djecu i mlade te književnu recepciju osjetljivih društvenih tema, u predavanju Tabu-teme i tvorba identiteta u suvremenim narativnim tekstovima za mlade (odrasle) govorila je o načinu na koji se tabu-teme obrađuju u suvremenim narativima te kako one pridonose oblikovanju osobnoga i društvenoga identiteta. Posebno se osvrnula na adolescenske romane, a istaknula je i važnost suvremenih filmova i serija koji problematiziraju goruća pitanja identiteta adolescenata u suvremenim društvenim i kulturnim uvjetima.
Prof. dr. sc. Katarina Lozić Knezović redovita je profesorica na Filozofskom fakultetu u Splitu gdje se bavi hrvatskom dijalektologijom, staroslavenskim jezikom te srednjovjekovnom hrvatskom književnošću i srednjovjekovnim hrvatskim jezikom. Predavanjem Organski idiomi – identitet, tradicija, kompetencija ukazala je na ulogu organskih idioma kao živih nositelja identiteta i obrazovne vrijednosti koju donosi njihovo proučavanje. Istaknula je zadaću očuvanja hrvatskoga jezika, posebice imajući u vidu znanstvene projekcije da će od oko 6000 danas korištenih jezika kraj 21. stojeća dočekati samo njih 250.
Dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, specijalizirana za povijest splitske književnosti, stilistiku i dijalektalne izraze u književnom tekstu, predstavila je u predavanju „Zlatni lanac” spliske književne riječi niz stvaratelja i tekstova koji čine neprekinutu vezu između govora, pisma i identiteta grada Splita: Kovačića, Uvodića i Smoju. Upućujući na kvalitetu svakoga od spomenutih autora, istaknula je njihovu važnost u očuvanju splitskoga govora jer su „splisku rič“ učinili vidljivom, živom i trajnom i u kulturi i medijima.
Jelena Plejić Senjanin učiteljica je razredne nastave, zaposlena u Osnovnoj školi Majstora Radovana u Trogiru, koja u svojem radu redovito potiče učenike na istraživanje kulturne i jezične baštine zavičaja, spajajući nastavu sa stvarnim životom i lokalnom poviješću. U primjeru dobre prakse Marin Kiudis – trogirska legenda prikazala je kako su se, u sklopu višegodišnjeg školskog projekta Ca je covik!?, proučavanjem legende o Marinu Kiudisu, istraživanjem lokalnih običaja i mjesnog cakavskog govora te sudjelovanjem u igrokazu i smanju filma, učenici aktivno uključili u očuvanje kulturne baštine svojega grada.
Učiteljica razredne nastave Gordana Rokolj iz Osnovne škole „Lapad” u Dubrovniku svojim se radom osobito istaknula u očuvanju zavičajne baštine i zavičajnoga jezika. Trinaestogodišnji projekt Priče oko popreta, čija je nositeljica, temelji se na istraživanju i njegovanju dubrovačkoga govora i njegovoj integraciji u svakodnevni rad s djecom – kroz igru, pripovijedanje i stvaralaštvo. Ova praksa pokazuje kako učitelj može biti most između prošlosti i budućnosti, a učenici čuvari baštine u nastajanju.
Docentica Silvija Ćurak s Filozofskog fakulteta u Osijeku bavi se hrvatskom dijalektologijom, sociolingvistikom i metodikom nastave jezika, provodi terenska istraživanja govora istočne Hrvatske te sudjeluje u projektima digitalizacije i očuvanja dijalektalne građe, a u predavanju Divanimo šokački – slavonski dijalekt danas prikazala je jezična obilježja šokačkoga dijalekta te objasnila koliko i gdje se još govori, kako se prenosi na mlađe generacije i što nam govori o kulturnom identitetu zajednice. Njegovanje šokačke jezične prakse, najbolje očuvanoj u frazeologiji i leksiku, povezala je s trenskim istraživanjima, njegovanjem tradicije šokačkog kulinarstva i odijevanja i poticanjem književnog i glazbenog stvaralaštva učenika.
Gracijela Vukić, prof., učiteljica hrvatskoga jezika u Osnovnoj školi „A. G. Matoš” u Vinkovcima, u primjeru dobre prakse Bećarac – školski projekt predstavila je aktivnosti koji dugi niz godina u školi provodi njegujući zavičajni idom štokavskog narječja s učenicima okupljenima u izvannastavnu aktivnost Matoševci. Od aktivnosti na zavičajnom govoru i s temom tradicije predstavila je snimanje radioemisija, osmišljavanje i izvedbu različitih igrokaza, snimanje filma, pisanje bećaraca, posjet Muzeju bećarca i literarni natječaj za najbolji bećarac.
Vinko Filipović, prof., ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, u predavanju Nacionalno i međunarodno vrednovanje Hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama predstavio je najvažnije rezultate provedbe nacionalnih ispita, državne mature te projekata PIRLS i PISA, s naglaskom na nastavni predmet Hrvatski jezik, jezično-komunikacijsko područje i kreativno mišljenje, ističući da su rezultati vanjskog vrednovanja zadovoljavajući, ali i to da nam oni otkrivaju da se učenici srednjih škola nedovoljno pripremaju za pisanje eseja čitanjem propisanih književnih djela za cjelovito čitanje te da kod učenika osnovne škole treba uvježbavati primjenu pravopisne, gramatičke i leksičke norme u pisanome izažavanju. Istaknuo je da bi rezultati vanjskog vrednovanja trebali biti iskorišteni za prepoznavanje područja u kojima naši učenici mogu napredovati u usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda nastavnog predmeta Hrvatski jezik, posebice u kontekstu važnosti hrvatskoga jezika kao temeljnog čimbenika nacionalnog identiteta, jezika društvene sredine, najopsežnijeg nastavnog predmeta u sustavu hrvatskoga odgoja i obrazovanja i jezika na kojemu se odvija cjelokupna nastavna komunikacija u hrvatskim školama.
Stručni skup završio je zaključkom o važnosti poznavanja i očuvanja vlastitoga jezika i vlastite kulture uz poznavanje i poštivanje kulture drugih naroda isticanjem slojevitosti hrvatskoga jezično-kulturnoga identiteta koji podrazumijevanje skrb za hrvatski jezični standard, ali i očuvanje idioma zaštićenih Zlatnom formulom hrvatskoga jezika ča-kaj-što.
Izviješće pripremile Barbara Beronja, prof., Mirela Majstrović, mag. prim. educ., Anđa Suvala, prof.