Ravnatelji osnovnih škole Republike Hrvatske, njih više od 650, sudjelovali su od 11. do 13. ožujka 2013. godine u Vodicama na državnom stručnom skupu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.
Na stručnom usavršavanju središnja je tema bila kultura škole, o čemu je održano niz plenarnih predavanja kroz različite aspekte od komunikacije, novih pristupa praćenja i unapređivanja nastave, utjecaja građanskog odgoja i obrazovanja na kulturu škole, uloge ravnatelja u stvaranju do mijenjanja kulture škole i unapređenja suradničkih odnosa u školi. Ravnatelji su upoznati i s aktualnostima u sustavu odgoja i obrazovanja, aktivnostima koje se rade na sprečavanju nasilja u školama, nacionalnom informacijskom sustavu prijava i upisa u srednje škole i tijeku izrade Strategije razvoja obrazovanja i znanosti u RH.
Ravnateljima škola obratili su se Nikica Mihaljević, predsjednik Udruge ravnatelja osnovnih škola, Luka Lipić, dogradonačelnik Vodica, Vinko Filipović ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje i Ankica Nježić, pomoćnica ministra znanosti, obrazovanja i sporta.
Govoreći o stručnom usavršavanju, ravnatelj Agencije Vinko Filipović istaknuo je da gotovo dvije trećine odgojno-obrazovnih radnika nije osvijestilo nužnost cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja. Unatoč porastu broja stručnih skupova i broja sudionika u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, ravnatelj Filipović naglasio je da te brojke još nisu zadovoljavajuće.
– Podaci Agencije pokazuju da je od 65 tisuća zaposlenika u odgojno-obrazovnom sustavu na stručnim skupovima u 2012. godini u fizičkom smislu sudjelovalo njih 26 tisuća. Ono što sve nas u Agenciji i resornom ministarstvu zabrinjava, a treba i vas kao ravnatelja, kako pronaći modus i na koji način ukazati i onima koji ne osjećaju nužnost potrebe stručnog usavršavanja da to trebaju činiti – kazao je Filipović. U vremenima u kojima jesmo nije nužno da svi odlaze na državne stručne skupove, naglasio je, i podsjetio da Agencija godišnje organizira više od 3 500 stručnih skupova na županijskim razinama koje organiziraju voditelji županijskih stručnih vijeća, a odlazak na te skupove ne iziskuje posebne troškove i ne remeti tijek nastave.
– Ma koliko dobro bile osmišljene strategije i promjene koje se donose one neće uroditi plodom ukoliko odgojno-obrazovni radnici ne shvate da je stručno usavršavanje nešto što je nužno i što će uistinu povećati njihove stručne kompetencije- naglasio je Filipović. Ravnateljima škola zahvalio je na profesionalnom i odgovornom prihvaćanju projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje i to Građanskog odgoja i obrazovanje, koji se eksperimentalno provodi u 12 osnovnih i srednjih škola i Zdravstvenog odgoja.
Promjene u sustavu odgoja i obrazovanja
Ankica Nježić, pomoćnica ministra znanosti obrazovanja i sporta u svom obraćanju istaknula je da uspjeh i kultura škole utječu na promjene u obrazovnom sustavu i da je taj utjecaj uzajaman. U tom kontekstu je spomenula i neke promjene koje je pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, uvođenje međupredmetnih kurikuluma građanskog i zdravstvenog odgoja koji su u eksperimentalnoj provedbi, imenovanje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, izradu Strategije razvoja obrazovanja, znanosti i tehnologije te najavila da ministarstvo priprema i pokreće aktivnosti koje od njega traže i škole i roditelji. – Prvi zadatak je zaustavljanje nasilja u školama, jer svjedoci smo iz dana u dan eskalaciji nasilja u kojemu sudjeluje sve više učenika i u tom smislu moramo više učiniti u edukaciji roditelja i djece, ali i osnažiti učitelje i nastavnike za što kvalitetniji rad. Neke udruge su nam se javile s inicijativom da se revidiraju postojeće pedagoške mjere i o tome ćemo ozbiljno razmisliti i uskoro organizirati tematsku konferenciju. Pitanje je hoćemo li izbacivanjem učenika s nastave riješiti problem nasilja, prepuštamo li dijete ulici ako ga izbacimo s nastave, kršimo li tako njegovo pravo na obrazovanje i dobivamo li primjerenu pomoć od socijalnih službi i policije. Koliko su roditelji u tome kooperativni sa školom ili se stalno ponašaju zaštitnički prema svom djetetu? Upravo zato moramo izgrađivati školu čija će kultura biti prepoznatljiva u lokalnoj zajednici, školu u kojoj učitelji, učenici i roditelji zajednički rade na dobrobiti učenika i njegovoj uspješnosti, školu u kojoj će se poticati kvalitetna komunikacija između svih čimbenika odgojno obrazovnog procesa, školu koja učeniku pruža osjećaj zadovoljstva i prihvaćenosti, školu u kojoj je svaki učenik uspješan i zadovoljan, u kojoj vlada mir i harmonija, a ne strah od nasilja, zaključila je Ankica Nježić.
Tijek izrade Strategije razvoja obrazovanja i znanosti predstavili su dr. sc. Neven Budak, dr. sc. Petar Bezinović i dr. sc. Stjepan Stančić, naglasivši da je to prva strategija koja govori o razvoju i perspektivi Hrvatske ne samo u obrazovanju. Rad na strategiji organiziran je u četiri skupine: predtercijarno obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje, cjeloživotno učenje i znanost i tehnologiju, a tri osnovna cilja provođenja ove strategije bit će cjeloživotno učenje, kvalitetno obrazovanje i edukacija dostupna svima s jednakim mogućnostima. Na izradi strategije radi više od 80 ljudi i planirano je da bude gotova do 1. srpnja 2013. godine, a ravnatelji škola su pozvani da se svojim prijedlozima uključe u donošenje strategije.
Kultura škole
Govoreći o kulturi škole, prof. dr. sc. Vladimir Jurić istaknuo je četiri glavne sastavnice kulture: profesionalizam, razredno i školsko okruženje te organizacijska i komunikacijska kultura. – Kultura se uči, kao što ljudi biološki nasljeđuju mnoge fizičke osobine i instinkte ponašanja, tako se kultura nasljeđuje u društvu, što znači da osoba uči kulturu od ostalih članova društva. Ono što kulturu čini održivom je moral, a prihvaćanje moralnih vrednota je nešto što predstavlja kontinuitet civilizacijskog ponašanja – istaknuo je prof. dr. sc. Vladimir Jurić. Jedna od glavnih sastavnica kulture je i komunikacija, a o toj temi je na stručnom skupu ravnatelja predavanje održala Mirela Španjol Marković, prof. direktorica tvrtke Ciceron komunikacije, specijalizirane edukacijske kuće za treninge i savjetovanja iz područja retorike i komunikacije.
Kako građanske kompetencije, koje se uče u sklopu građanskog odgoja i obrazovanja, utječu na kulturu škole, pojasnila je u svom predavanju Nevenka Lončarić-Jelačić, viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje.- Način na koji se uči, odnosi koji se uspostavljaju između učitelja, učenika, roditelja, plan i program i kurikulum škole čine kulturu škole. Bez razvoja demokratske građanske kulture u društvu, nema demokracije, stoga je jedna od misija škole osvijestiti demokratska načela i vrijednosti – zaključila je Nevenka Lončarić Jelačić.
Kultura škole ogleda se i u odnosu prema pripravnicima, mladim osobama koje su tek ušle u odgojno-obrazovni sustav, zato je bitno, istaknula je Tihana Radojčić, prof., pomoćnica ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje i voditeljica Općih poslova da se pored poštivanja svih zakonskih propisa i akata u školi jasno odrede uloge, struktura i granice. – Ako nema jasne strukture, gubi se vrijeme i energija na utvrđivanju uloga, ako nema jasnih granica nema osjećaja pripadnosti niti zaštite, a ako uloge nisu jasne, nema ni jasnih očekivanja – kazala je Tihana Radojčić naglasivši da nije dobro kada se pripravnik osjeća neprihvaćeno u školi u kojoj odrađuje pripravnički staž.
Pored navedenih tema na trodnevnom stručnom usavršavanju za ravnatelje predavanja su održali Sena Puhovski, prof., iz Poliklinike za zaštitu djece na temu vršnjačkog nasilja u školama, Zdenka Čukelj, prof., načelnica Odjela za osnovno školstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o specifičnostima škola i propisima koji se koriste u svrhu mjera zaštite prava učenika i radnika škole i Olivera Marković o aktualnostima i primjenama u propisima u sustavu osnovnog obrazovanja. Predstavljen je i projekt iŠkole u OŠ Vežici u Rijeci te Judo kao školski sport. Stručni skup za ravnatelje osnovnih škola organizirali su viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje Vlade Matas, prof. i Mario Rogač, prof.