Od 23. do 25. lipnja 2025. u Vodicama je održan državni stručni skup Učinkovita komunikacija dionika odgojno-obrazovnog procesa kao temelj uspjeha, namijenjen učiteljima razredne nastave. Skup su organizirale više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje, Sanja Bilogrević mag. prim. educ., Martina Horvat mag. prim. educ. i Sandra Mikšič mag. prim. educ., a skupu je nazočilo 355 učitelja i učiteljica.
U prvome dijelu programa, sudionici su nazočili nastupu dječje klape „Dota“ iz Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika koji su izveli himnu, a potom i nekoliko skladbi iz svog koncertnog repertoara. Nakon kulturno-umjetničkoga programa održana su plenarna predavanja.
Skup je svečano otvorila ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, mr. sc. Katarina Milković, prof., koja je u pozdravnom govoru istaknula važnost razvijanja komunikacijskih vještina kod učitelja kao temelja za uspješnu suradnju u školskoj zajednici i širem društvu.
U uvodnom dijelu prvog dana sudionici su nazočili predavanju Mirele Španjol, prof., iz tvrtke Ciceron komunikacije, Zagreb, pod nazivom Promjene i izazovi u načinu komunikacije. Predavačica se osvrnula na izazove digitalnoga doba, istaknuvši važnost prilagodbe novim oblicima komunikacije te očuvanja mentalne stabilnosti unatoč ubrzanom protoku informacija. Istaknula je kako ubrzani razvoj tehnologije mijenja očekivanja u komunikaciji i stavlja dodatne pritiske na učitelje, osobito u kontekstu očuvanja mentalnog zdravlja. Predavanje je obuhvatilo analizu trenutačne situacije i ponudilo smjernice za prilagodbu promjenama uz očuvanje psihološke stabilnosti i kvalitetnu komunikaciju s učenicima i roditeljima.
Drugi dan stručnog skupa započeo je predavanjem mr. Ljiljane Klinger, ravnateljice OŠ Matije Gupca iz Zagreba, na temu Komunikacija u zahtjevnim situacijama. Učiteljima je predstavljena važnost formalno i pravno utemeljene komunikacije standardnog jezika te važnost neverbalnih elemenata u svakodnevnoj praksi. Istaknula je da pisana i usmena komunikacija s roditeljima, institucijama i medijima mora biti utemeljena na činjenicama, standardnom jeziku i zakonima, bez osobnih dojmova. Poseban naglasak stavljen je na usmjerenost komunikacije prema dobrobiti djeteta te važnost ostavljanja dojma profesionalnosti i dobronamjernosti u svakom kontekstu.
Ana Babić Pezo, savjetnica pravobraniteljice za djecu, održala je predavanje Kvalitetna komunikacija kao temelj zaštite dječjih prava u kojem je naglasila važnost pravovremene i učinkovite suradnje škole s roditeljima i institucijama. Nedostatak komunikacije i nepovjerenje često dovode do narušavanja školskog ozračja i povrede dječjih prava. Učiteljima je predstavila smjernice za učinkovitije postupanje, naglasivši potrebu osnaživanja komunikacijskih vještina u radu s djecom i roditeljima.
Uslijedilo je predavanje Emocionalna transmisija u učionici prof. dr. sc. Irene Burić sa Sveučilišta u Zadru, koja je prikazala kako emocije učitelja i učenika međusobno utječu na atmosferu u učionici, motivaciju i učenička postignuća. Pozitivne i negativne emocije koje se javljaju u učionici oblikuju motivaciju, strategije učenja i profesionalnu dobrobit učitelja. Sudionicima su predstavljene praktične smjernice za prepoznavanje i upravljanje vlastitim emocijama s ciljem unaprjeđenja nastave i stvaranja poticajnog razrednog ozračja.
Izv. prof. dr. sc. Marina Vidaković, također sa Sveučilišta u Zadru, u predavanju Partnerstvo škole i roditelja predstavila je modele roditeljske uključenosti i ključne čimbenike za izgradnju povjerenja. Naglasila je važnost međusobnog uvažavanja, jasno definiranih uloga i otvorene komunikacije, uz prepoznavanje izazova poput komunikacijskih nesporazuma i manjka povjerenja. Sudionicima su predstavljeni modeli roditeljske uključenosti i čimbenici koji pridonose održivoj suradnji škole i roditelja.
Ivana Labor, učiteljica iz Katoličke osnovne škole u Šibeniku, predstavila je konkretne primjere dobre prakse u predavanju Komunikacija unutar škole, fokusirajući se na četiri osnovne komunikacijske relacije: učitelj-učenik, učenik-učenik, učitelj-roditelj i učitelj-učitelj. Kroz konkretne primjere iz školske prakse prikazala je kako kvalitetna komunikacija učitelja s učenicima, među učenicima, među djelatnicima i s roditeljima doprinosi inkluzivnom i poticajnom školskom okruženju. Predavanje je završeno snažnom porukom o važnosti traženja načina, čak i kad se čini da ga nema.
Doc. dr. sc. Toni Maglica, s Filozofskog fakulteta u Splitu, održao je predavanje Komunikacija nastavnika i roditelja kao temeljno obilježje suradničkih odnosa. Istaknuo je važnost asertivne i nenasilne komunikacije te aktivnog slušanja. Naglasio je da kvalitetna komunikacija između nastavnika i roditelja čini temelj uspješne suradnje škole i obitelji. Ukazao je na važnost odnosa utemeljenih na poštovanju, povjerenju i dvosmjernoj razmjeni informacija, uz poticanje aktivnog sudjelovanja roditelja. Predavanje je ukazalo na potrebu razvoja komunikacijskih vještina učitelja, kao i na prepreke koje mogu otežati suradnju, istaknuvši komunikaciju ne samo kao sredstvo, već i cilj odgojno-obrazovnog djelovanja.
Trećeg dana skupa, izv. prof. dr. sc. Veljko Đorđević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, održao je predavanje Mogu li učitelji svijet učiniti boljim i pravednijim. Istaknuo je kako je komunikacija temeljna vještina u odgojno-obrazovnom procesu te ključna za njegov uspjeh. Predstavio je najnovije znanstvene uvide o utjecaju komunikacije na obrazovne ishode – ne samo na razini pojedinca, već i unutar obitelji i šire zajednice. Naglasio je da su kvalitetni odnosi temelj stvaranja boljeg i pravednijeg društva.
Marijana Krijan, dipl. učiteljica u zvanju izvrsnog savjetnika iz OŠ Sibinjskih žrtava, u svom je izlaganju Komunikacija s roditeljima prikazala kako kvalitetna i partnerska komunikacija s roditeljima pozitivno utječe na učeničku motivaciju i uspjeh. Naglasila je da je kvalitetna komunikacija temelj izgradnje partnerskih odnosa, osobito između učitelja i roditelja. Predavanje je obuhvatilo konkretne primjere dobre prakse koji su pridonijeli jačanju odnosa škole, roditelja i zajednice te poticanju pozitivne učioničke klime. Naglašena je važnost kontinuiranoga stručnog usavršavanja učitelja u području komunikacijskih vještina.
Stručni skup zaključen je predavanjem Ivane Vladušić, univ. mag. soc., s Filozofskog fakulteta u Splitu, na temu Stilovi vođenja i komunikacija u školi, u kojem je analizirala kako različiti stilovi vođenja (autoritarni, demokratski, laissez-faire i transformacijski) utječu na školsku klimu, profesionalne odnose i motivaciju djelatnika. Poseban naglasak stavljen je na odnose među učiteljima, ravnateljima, roditeljima i učenicima te na važnost povezivanja komunikacije i stila vođenja u svakodnevnoj školskoj praksi. Sudionicima je omogućena refleksija o vlastitom pristupu vođenju, uz poticaj na razvoj empatije, fleksibilnosti i kulture dijaloga kao temelja sigurnog i podržavajućega školskog okruženja.
Sanja Bilogrević, mag. prim. educ., Martina Horvat, mag. prim. educ. i Sandra Mikšič, mag. prim. educ.