Dvodnevna državna Smotra projekata građanskog odgoja i obrazovanja za rani i predškolski odgoj i obrazovanje održana je 2. i 3. lipnja 2026. godine u Dječjem vrtiću Sunčana u Zagrebu, u trajanju od 14 sati. Smotru projekata otvorila je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, prof., pozdravivši sve nazočne na skupu, uzvanike, odgojitelje, stručne suradnike i ravnatelje u dječjim vrtićima. Istaknula je važnost sustavnoga rada u ovome području. Posebice je istaknula činjenicu da se ove godine navršava 27 godina provođenja Smotri projekata u području građanskog odgoja i obrazovanja, te 22. godine od provođenja smotri projekata u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja. Također je navela da je u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju poticanje kompetencija za ljudska prava i demokratsko građanstvo ključno za postavljanje temelja za aktivno i angažirano građanstvo. Ove kompetencije obuhvaćaju niz znanja, vještina, stavova i vrijednosti koje djeci pomažu razumjeti, poštivati i podržavati ljudska prava i demokratska načela.
Skupu se potom obratila ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, mr. sc. Vesna Šerepac, koja je dala podršku kvalitetnome stručnom usavršavanju odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u dječjim vrtićima u području razvoja građanskoga odgoja i obrazovanja, da bi u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi na najbolji način mogli stvarati uvjeti za poticanje djece na pozitivan stav prema sebi i drugima, odgovorno ponašanje, uzajamno pomaganje, prihvaćanje i poštovanje, poštivanje različitosti, samopoštovanje i osposobljavanje za učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u vrtiću, zajednici i društvu na načelima pravednosti i mirotvorstva.
Skupu se potom obratila viša savjetnica za rani i predškolski odgoj i obrazovanje mr. sc. Andreja Silić te istaknula da se u dječjim vrtićima u Republici Hrvatskoj se od 1999. godine provode različite aktivnosti i programi, nakon objave Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske, koji su rezultat promišljanja kako planske dokumente oživotvoriti u praksi na načelima razvoja dječjeg vrtića u kojem se, živeći u pravima i zalažući za njih, uči o ljudskim pravima kroz učenje o sebi, o drugima, o zajednici i svijetu kao cjelini.
Uvodno izlaganje na skupu: Participacija djeteta: odgojitelji i roditelji podrška ili posrednici, održala je izv. prof. dr. sc. Adrijana Višnjić-Jevtić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U svom je izlaganju istaknula da se pravo djeteta na participaciju (UNCRC, čl. 12, 13, 14) ne ostvaruje samo time što odrasli djetetu dopuštaju sudjelovanje. Ostvaruje se kada dijete ima stvarnu moć utjecaja – na tijek projekta, na pitanja koja istražuje, na zajednicu u kojoj boravi. Participacija nije metoda koju odrasli primjenjuju; ona je pravo koje dijete ima, neovisno o tome prepoznaju li ga odrasli ili ne. Također je istaknula da u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju učenje na projektima omogućuje stvarnu participaciju – ali samo kada polazi od dječjeg pitanja, a ne od unaprijed određene teme. Dijete koje pita, istražuje, predlaže i mijenja smjer projekta nije uključeno dijete – ono je dijete koje participira. Upozorila je na jaz između pedagoškog i pravog razumijevanja participacije.
Sljedeće izlaganje: Prava djeteta, odnosi i autonomija u ranom odgoju i obrazovanju u digitalnom dobu, održala je izv. prof. dr. sc. Ivana Visković, s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. U svom je izlaganju upozorila na sve češće uključivanje djece inojezičnog migrantskog porijekla u institucionalni sustav RPOO-a. Također je istaknula da većina djece migrantskog porijekla doživljava značajne promjene odgojno-obrazovne okruženja, načina učenja i poučavanja te, najčešće, promjene jezične i komunikacijske kulture. Istodobno, većina odgojno-obrazovnog osoblja nema dostatne profesionalne kompetencije za rad s djecom migrantskog porijekla, a većini djece je ograničeno primjereno učenje hrvatskog jezika (Pravobraniteljica za djecu, 2023). Navela je da je nužno razvijati inkluzivne odgojno-obrazovne prakse usmjerene na zajedničke vrijednosti, zagovarati jednakopravno sudjelovanje sve djece i suradnju sa svim roditeljima. Opravdano je koristiti koncept univerzalnog dizajna te pristupe kulturno primjerene pedagogije, pedagogije mira, participacijske i slow pedagogije.
Uslijedile su prezentacije odabranih projekata, osvrti članova prosudbenoga vijeća i rasprava sudionika.
Potom je izlaganje: Od priče do zajednice: narodna knjižnica kao partner u Građanskom odgoju, održala Maja Lesinger, viši knjižničar, ravnateljica Knjižnice i čitaonice grada Preloga.
Nastavljeno je s predstavljanjem novoga niza projekata, osvrtima članova prosudbenoga vijeća te raspravom sudionika.
Drugoga dana Smotre započeo je izlaganjem: Prava djeteta, odnosi i autonomija u ranom odgoju i obrazovanju u digitalnom dobu, koje je održala doc. dr. sc. Marijana Miočić, sa Sveučilišta u Zadru – Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja.
U izlaganju se posebice osvrnula na činjenicu da se odrastanje djeteta rane i predškolske dobi u današnje digitalno vrijeme odvija u stalnom usklađivanju dviju dimenzija prava djeteta: prava na zaštitu i prava na participaciju. Također je naglasila da suvremeno društvo karakteriziraju različiti rizici s kojima se susreću djeca i njihovi roditelji, poglavito kad je u pitanju korištenje digitalne tehnologije i interneta te da su u praksi prisutna dva potpuna različita odgojna stila roditelja prilikom djetetova korištenja digitalne tehnologije. Zaključila je da profesionalni autoritet odgojitelja, odgojni stilovi roditelja i prava djeteta nisu međusobno isključivi već da se nadopunjuju. Također je navela da različiti odgojni pristupi roditelja i odgojitelja imaju negativne posljedice na djetetov razvoj i ponašanje i da dijete ima pravo na kompetentnog odraslog koji mu pruža strukturu za siguran rast, podržava ga u suočavanju s različitim teškoćama te sustavno jača njegovu autonomiju.
Uslijedile su prezentacije odabranih projekata, osvrti članova prosudbenoga vijeća i rasprava sudionika.
Potom je izlaganje: Malo dijete – veliki građanin: građanski odgoj, inkluzija i demokratska kultura u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, održala doc. dr. sc. Ana Žnidarec Čučković s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U izlaganju se Građanski odgoj razmatra se u svim dimenzijama – znanju, stavovima i vrijednostima te vještinama – a inkluzija se sagledava kroz trijadom isključenosti koja obuhvaća tjelesno-motoričku, socijalno-emocionalnu i strukturalno-predrasudnu dimenziju, s posebnim osvrtom na rod kao najčešće prešućenu varijablu u predškolskom kontekstu. Rad zaključuje da su kompetencije za demokratsku kulturu prisutne u temeljnim dokumentima europske obrazovne politike, ali sustavno neoperacionalizirane u inicijalnom obrazovanju odgajatelja, te da odgajatelji taj normativni jaz premošćuju – ili ne – svakim individualnim pedagoškim odabirom.
Uslijedile su prezentacije odabranih projekata, osvrti članova prosudbenoga vijeća i rasprava sudionika.
U raspravama je zaključeno da operacionalizacija ciljnih vrijednosti koje su temelj učenja o pravima, nije moguća bez razvoja kompetencija građanskog odgoja. Istaknula je važnost sustavnoga planiranja, provođenja, dokumentiranja i vrednovanja odgojno-obrazovnoga rada u ovom području, zatim međusobno povezivanje različitih dionika u odgojno-obrazovnome sustavu te potrebu za sustavnim kvalitetnim stručnim usavršavanjem i praćenjem implementacije usvojenih znanja u odgojno-obrazovnoj praksi.
Da bi uspješno odgovorili na potrebe djece i zajamčena prava djece, odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima trebaju imati visoke profesionalne kompetencije te kvalitetne stavove kao unutrašnje poticatelje odgovornoga djelovanja. U kontekstu jačanja njihovih znanja, vještina, sposobnosti, kompetencija te podržavanju u razvoju i kvalitetnome djelovanju posebice ističemo važnost sustavnih stručnih usavršavanja u području građanskog odgoja i obrazovanja, sustavno organiziranje regionalnih i državnih smotri projekata te stvaranje mreže kvalitetnih koordinatora, u suradnji je s vanjskim suradnicima – procjeniteljima projekata pridonijeli su većem broju kvalitetnih projekata, s razvidnim i mjerljivim postignućima: dubljim razumijevanjem i postizanjem više razine kvalitete djelovanja u odgojno-obrazovnoj praksi.
U području razvijanja socijalnih i građanskih kompetencija, tijekom pedagoške godine 2025/26. ostvareno je niz kvalitetnih projekata u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao odraz kvalitetnoga djelovanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u dječjim vrtićima na području Republike Hrvatske.
Na stručnom skupu sudjelovalo je 198 odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja u dječjim vrtićima na području Republike Hrvatske te je predstavljeno 26 projekata, odabranih na pest regionalnih smotri projekata, održanih u Labinu, Našicama, Prelogu, Pregradi, Zadru i Zagrebu tijekom travnja i svibnja 2026. godine.
U prikazanim projektima pozornost se osobito pridala ljudskim pravima i demokratskom građanstvu u digitalnom okružju; održivome razvoju; razvoju različitih vrsta pismenosti od najranije dobi; ključnim znanjima, kompetencijama i resursima za uspješno ostvarivanje međuljudske i građanke kompetencije u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; ostvarivanju kompetencija i ishoda učenja građanskog odgoja i obrazovanja u dječjem vrtiću; participaciji djeteta, od sudjelovanja u odabiru aktivnosti do sudjelovanja u odlučivanju.
Predstavljeni projekti na ovogodišnjim regionalnim i državnoj smotri projekata bavili su se ključnim kompetencijama koje uključuju:
- poštivanje različitosti: poticanje djece da cijene i slave razlike u kulturi, jeziku i uvjerenjima promiču poštivanje različitosti i ljudskih prava;
- kritičko razmišljanje: poučavanje djece da kritički razmišljaju o društvenim pitanjima, poštenju i pravdi te na temelju toga odgovorno djeluju;
- empatija i suosjećanje: njegovanje empatije prema drugima i poticanje osjećaja suosjećanja pomaže djeci da shvate važnost brige za druge i suprotstavljanja diskriminaciji;
- donošenje odluka i rješavanje problema: pružanje mogućnosti djeci da se uključe u procese donošenja odluka i zajedničko rješavanje problema osnažuje ih da postanu aktivni sudionici demokratskih procesa;
- rješavanje sukoba: podučavanje djece strategijama mirnog rješavanja sukoba promiče kulturu dijaloga, kompromisa i poštovanja različitih mišljenja;
- sudjelovanje i građanski angažman: poticanje djece na sudjelovanje u grupnim aktivnostima, raspravama i projektima zajednice potiče osjećaj građanske odgovornosti i aktivnog građanstva.
Promicanjem ovih kompetencija u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, odgajatelji mogu pridonijeti razvoju informiranih, odgovornih i suosjećajnih budućih građana koji su predani poštivanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.
mr. sc. Andreja Silić
viša savjetnica za predškolski odgoj
koordinatorica Nacionalnoga programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo Vlade Republike Hrvatske za područje ranog i predškolskog odgoja