Državni stručni skup za nastavnike etike održan je 14. travnja 2023. godine u Zagrebu. Organizator skupa i voditelj bila je Laura Angelovski, mag. educ. phil. et croat., vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje za filozofiju, logiku i etiku.
Prvo predavanje održala je dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica udruge Transparency International Hrvatska, na temu Korupcija – antikorupcijske strategije i obrazovanje za aktivne građane. Srednja ocjena predavanja sudionika je 4,31. Korupcija je jedan od najvećih izazova današnjega hrvatskog društva. Teško ju je istraživati, ali svaki pojedinac osjeća njene posljedice kroz vlastita iskustva na svim razinama. Zato je ovo predavanje dalo okvir kako opisati, istražiti i prevenirati korupciju, posebno kroz odgojno obrazovne ustanove te školske i vanškolske aktivnosti. Uz pregled najnovijih istraživanja o stanju borbe protiv korupcije s posebnih osvrtom na Hrvatsku, opisani su pojavni oblici korupcije od sukoba interesa, podmićivanja, krađe ili nečinjenja. Ujedno je dan pregled preventivnih i represivnih tijela koja imaju zadatak smanjiti korupciju. Iznesene se moguće didaktičke metode kako se u obrazovnom procesu mogu inicirati pozitivne društvene vrijednosti kroz poštenje, odgovornost i integritet. Izlaganje je pratila i prezentacija, uz mnogobrojne primjere, te alate za poticanje aktivizma kod mladih.
Nakon rasprave i pitanja sudionika, nastupio je dr. sc. Srđan Šimac, predsjednik Hrvatske udruge za mirenje, s temom Ja sam u pravu! Ti si u krivu! Što ćemo sad? – medijacija. Srednja ocjena predavanja sudionika je 4,09. Medijacija (mirenje) je pregovaranje u kojem stranke uz pomoć treće nepristrane osobe od njihova povjerenja traže i pronalaze vlastito rješenja sukoba ili spora. To je dobrovoljan, povjerljiv i privatan postupak. Medijacija je fleksibilan, međutim strukturiran postupak. U predavanju na vrlo živopisan i uvjerljiv način bilo je govora o našem osjećaj da smo u pravu koji rado pokazujemo i nekako gotovo da žudimo za svakom mogućom prilikom potvrditi ga drugima. U tome ustrajemo gotovo svakodnevno, najčešće i bez svijesti o tome. Pri tome postoji nešto što ne znamo. Ne znamo da jednostavno nemamo unutarnji mehanizam koji će nas upozoriti da nismo u pravu – da smo u krivu. Naš osjećaj „ja sam u pravu“, najzaslužniji je za sva naša neslaganja, nerazumijevanja, manje ili veće svađe, konflikte, pa čak i sudske sporove, a također i za njihove posljedice. Dug je put od „tako volim biti u pravu“ do „biti u pravu je najčešće beskorisno u bilo kojem odnosu“. Ako to želimo, na tom putu nam mogu pomoći naši odgovori na sljedeća pitanja: Želimo li biti u pravu ili u odnosu?, Želimo li biti u pravu ili sretni?, Želimo li biti u pravu ili u miru? Naglasak predavanja bio je na tome da smo mi ti koji biraju odgovore na navedena pitanja.
Nakon rasprave je uslijedilo predavanje dr. sc. Lovre Furjanića na aktualnu temu u kurikulumu etike za gimnazije: Osnovni problemi transhumanizma. Srednja ocjena predavanja sudionika je 4,36. Transhumanistički pokret počinje krajem 20. stoljeća i zalaže se za korištenje tehnologije u svrhu unapređivanja ljudskog stanja. S obzirom na izvjesnu razinu sličnosti s posthumanizmom, pregled transhumanizma započeo je analizom osnovnih pojmova: transhumanizam, posthumanizam, transhumano biće i posthumano biće. Nakon toga, transhumanizam je proučavan iz perspektive različitih disciplina, s posebnim naglaskom na filozofiju i etiku te etičke probleme koje transhumanizam donosi.
Nakon kratke rasprave i vremena za postavljanje pitanja uslijedila je stanka.
Popodnevni dio skupa nastavljen je radionicom u kojoj su svi sudionici interaktivno sudjelovali, kolegica iz Prve riječke hrvatske gimnazije, Sabine Saltović, mag. psih., mentor i Renate Hasel, mag. paed. Srednja ocjena predavanja sudionika je 4,90. Tema radionice je bila Seksualno ponašanje mladih online. Radionica je bila namijenjena informiranju nastavnika etike u srednjim školama o seksualnom ponašanju mladih online – sekstingu. Sadržaj radionice je izrađen u interaktivnom digitalnom alatu Genially. Odgojno-obrazovni djelatnici kroz radionicu su se upoznali s pojmom sekstinga i njegovim različitim oblicima. Saznali su u kojem razdoblju života seksting najčešće počinje i u kojem je životnom razdoblju najviše prisutan. Osim toga, polaznici su otkrili i razloge za seksting i odgovor na pitanje je li seksting sastavni dio (potencijalne) romantične veze ili rizično ponašanje. Seksting adolescentima može biti način flerta i pokazivanje ili potvrđivanje privlačnosti i zainteresiranosti za drugu osobu te poticanje ili pojačavanje seksualnog uzbuđenja. Međutim, ponekad se seksting zloupotrebljava i prelazi u nasilno ponašanje pri kojem postoje prijetnje i/ili ucjene, kada se sadržaj prosljeđuje drugim osobama bez znanja osobe u sadržaju ili pristanka osobe koja je u njemu prikazana, kada ga koriste odrasli da bi razmjenjivali sadržaj s maloljetnicima i slično. Tada se javljaju ozbiljne negativne posljedice koje utječu na fizičko i psihičko zdravlje te socijalno funkcioniranje žrtve. Sudionicima su se predstavili rezultati recentnih istraživanja o sekstingu, s posebnim naglaskom na rezultate istraživanja provedenog u Republici Hrvatskoj. Osim teorijske pozadine, tijekom radionice bili su prikazani različiti primjeri sekstinga i sextortiona kao oblika zloupotrebe sekstinga te iskustvo autorica u provedbi radionica na temu sekstinga s učenicima srednje škole. Kroz aktivno sudjelovanje u radionici, polaznici su promišljali o nesigurnosti virtualnog svijeta i (ne)etičnosti sekstinga. Također, osmislili su moguće preventivne aktivnosti na smanjenje zloupotrebe sekstinga.
Posljednje predavanje je primjer dobre prakse, a predstavila ga je kolegica Đurđica Katanec, prof. mentor iz Srednje škole Prelog. Tema predavanje je bila Propitivanje kurikulumskoga okvira: Izazovi i mogućnosti vrednovanja ostvarenosti ishoda unutar područja Moralno i etičko djelovanje. Srednja ocjena predavanja sudionika je 4,68.U izlaganju su se uz primjere metoda i aktivnosti prikazani mogući načini integracije ishoda učenja i poučavanja etike s društveno-humanističkim predmetima i očekivanjima međupredmetnih tema s naglaskom na mogućnosti i teškoće pri vrednovanju ishoda iz domene B. Primjeri prakse uključili su projekte, terensku nastavu, volontiranje u lokalnoj zajednici, debatni klub, humanitarne akcije, umjetničke i kreativne forme koje uključuju etičke i moralne probleme. Istaknuta je važnost i uloga nastavnika kao inicijatora aktivne nastave i problemi s kojima se nastavnik susreće prilikom planiranja i organiziranja izvanučioničke nastave te postavljanja kriterija za vrednovanje elementa Moralno i etičko djelovanje.
Sva predavanja su ispunila očekivane ishode ovog skupa u smislu da su ponudila različite perspektive koje su obuhvaćene nastavnim predmetom Etike, od onoga što je primjenjivo puno šire od samoga predmeta do stručnih i metodičkih tema koje su primjenjive izravno na nastavu etike.
Državnom stručnom skupu prisustvovalo je ukupno 51 nastavnika, od koji su 93,2% nastavnici etike. 88.6% njih je utvrdilo da su im teme skupa u velikoj mjeri ili u potpunosti primjenjive u praksi. Za 84,1% sudionika tema skupa korespondira s njihovim osobnim profesionalnim potrebama, a 79.6% smatra da je u velikoj mjeri ili u potpunosti naučilo nešto novo. Da su predavanja bila dobro strukturirana smatra 81,8% sudionika, a da je tijekom skupa bilo prilike za postavljanje pitanja i izražavanje vlastitog mišljenja smatra 97,7% sudionika. Srednje ocjene uspješnosti skupa je 4,72.