Od 24. do 26. lipnja 2024. u Vodicama je održan državni stručni skup Cjelodnevna škola, namijenjen učiteljima razredne nastave. Skup su organizirali viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislav Paljak, mag. prim. educ., i Sanja Bilogrević, mag. prim. educ., a skupu je nazočilo 405 učitelja i učiteljica.
Državni stručni skup otvorila je v. d. ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Daria Kurtić, prof., a skupu su nazočili i mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, voditeljica Projekta „Hrvatska: ususret održivom, pravednom i učinkovitom obrazovanju“ Sonja Jeđud Tabula, prof. dr. sc. Josip Burušić, posebni savjetnik ministra znanosti, obrazovanja i mladih te župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić.
U prvome dijelu programa, sudionici su nazočili nastupu dječje klape „Dota“ iz Glazbene škole Ivana Lukačića iz Šibenika koji su izveli himnu, a potom i tradicijske napjeve iz Šibenika i okolice. Nakon kulturno-umjetničkoga programa održana su plenarna predavanja.
S konceptom cjelodnevne škole sudionike je upoznao dr. sc. Josip Burušić, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. U izlaganju je, iz perspektive obrazovnog istraživača i neposredno uključenog aktera u kreiranje modela Cjelodnevne škole (dalje u tekstu: CDŠ), predstavio cjelokupni kontekst uvođenja cjelodnevne škole u obrazovni sustav Republike Hrvatske, pružio pogled utvrđenih potreba i analitički kontekstualizirao ciljeve uvođenja CDŠ-a.
Predmetne kurikule predstavili su učitelj i učiteljice razredne nastave koji su sudjelovali u njihovu nastajanju kao članovi radnih skupina za izradu eksperimentalnih kurikuluma u sklopu projekta CDŠ:
Iva Palčić Strčić, mag. prim. educ., u zvanju savjetnika, OŠ Središće, Zagreb – Praktične vještine; Nikola Ivek, mag. prim. educ., u zvanju mentora, Katolička osnovna škola Svete Uršule, Varaždin – Društvo i zajednica; Josipa Blagus, mag. prim. educ., u zvanju savjetnika, Zagreb – Svijet i ja; Nikolina Hajduk Matovina, mag. prim. educ., u zvanju savjetnika, OŠ Pavleka Miškine, Zagreb – Prirodoslovlje.
Doc. dr. sc. Tina Peraica iz KB Dubrava u Zagrebu, sudionicima je osvijestila važnost očuvanja mentalnoga zdravlja s posebnim naglaskom na prevenciji razvoja mentalnih poremećaja. Predavačica je predstavila teorijske spoznaje o mentalnom zdravlju i teškoćama mentalnog zdravlja s kojima se svi susrećemo u životu, kao i o razvoju psihičkih poteškoća i poremećaja. Sudionice i sudionike upoznala je s bio-psiho-socijalnim modelom u razvoju psihičkih poremećaja, zaštitnim i rizičnim čimbenicima te s načinima kako se može poboljšati mentalno zdravlje putem razvoja boljih strategija suočavanja s teškoćama.
O poticanju dječjeg razvoja i kreativnosti govorio je doc. dr. sc. Ranko Rajović, s Pedagoškog fakulteta u Kopru, koji je učitelje podsjetio na važnost učenja kroz igru i učeničkog istraživanja svijeta oko njih. Da bi učenici što više mogli razvijati svoje kognitivne sposobnosti, motoričke vještine i emocionalnu inteligenciju, potrebno ih je voditi kroz različite aktivnosti, npr. kroz vođene igre, istraživanje prirode, izlaganje umjetničkim djelima itd. Nadalje, predavač je istaknuo važnost poticanja kreativnosti kod učenika jer je ona ključna vještina koja pomaže pri rješavanju problema i razvijanju inovativnih ideja, a učitelji je mogu potaknuti tako što će učenicima pružiti slobodu da eksperimentiraju, maštaju, kreiraju svoje nelogične priče, dodaju nove detalje u poznate bajke i stvaraju bez straha od pogrešaka. Na kraju predavanja, doc. dr. sc. Rajović podsjetio je na važnost interakcije s vršnjacima, ali i na kontinuiranu podršku, razumijevanje i ohrabrivanje učitelja i roditelja kao ključne elemente koji će pomoći djeci da se osjećaju sigurno i voljeno i da tako razvijaju svoje sposobnosti.
Zanimljivu suradnju vrtića i škole prikazala je Brigitte Gmaz, mag. prim. educ, ravnateljica u zvanju mentora iz OŠ Vladimir Bosnar u Stubičkim Toplicama koja je izlaganje pripremila u suradnji s kolegama ravnateljima u zvanju mentora Ivanom Paradijem, prof. iz OŠ Bedekovčine i Samsonom Štiboharom, mag. theo. iz OŠ Krapinske Toplice. Predavačica je istaknula da je jedno od općih načela Nacionalnog kurikula predškole kvalitetan prijelaz iz dječjeg vrtića u osnovnu školu. Upravo ovo načelo i veliku potrebu povezivanja dvaju sustava u području obrazovanja djece prepoznala je Inicijativa ZVIS (Zajedno vrtići i škole) koja je sastavljena od ravnatelja triju osnovnih škola i ravnateljice dječjeg vrtića s područja Krapinsko-zagorske županije te su 2023. i 2024. godine organizirali i osmislili stručno-znanstvene skupove na temu „Suradnja vrtića i škola u međusobnom radu i jačanju podrške sustavu“ i „Umrežavanje u odgojno-obrazovanoj praksi – Vrtići i škole zajedno“.
Kontinuirana suradnja vrtića i škola djeci olakšava prilagodbu, bolje i brže snalaženje u školskom okružju, zadovoljavanje vlastitih interesa i usvajanje znanja, vještina i navika. U sustavu odgoja i obrazovanja nije dovoljno samo znati i razumjeti da je suradnja svih društvenih dionika (škole i vrtića te njihovih djelatnika, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te strukovnih udruga) od iznimne važnosti da bi obrazovanje odgovorilo na sve potrebe djeteta u izazovnim okolnostima suvremenoga društva, već je potrebno zauzeti aktivnu ulogu u stvaranju relevantnih sadržaja.
Draženka Švelec-Juričić, mag. prim. educ., ravnateljica u zvanju savjetnika iz OŠ Bisag u Bisagu u svome je izlaganju pružila uvid u organizacijske i provedbene aspekte implementacije modela cjelodnevne škole. Također je prikazala primjere dobre prakse i opisala strategije koje olakšavaju uspješnu integraciju svih segmenata modela cjelodnevne škole.
Predavačica je sudionike upoznala sa specifičnostima organizacijskih zahtjeva cjelodnevne škole, identificirala prednosti i nedostatke pojedinih dijelova modela u kontekstu svoje škole, istaknula koristi za učenike, učitelje i roditelje, navela prednosti Nastavnog plana za provedbu Eksperimentalnog programa, usporedila učinkovitost modela cjelodnevne škole s dosadašnjim modelom osnovnog obrazovanja, prikazala strukturu aktivnosti tijekom rekreacijskih stanki, definirala modele i tehnike rada s učenicima u okviru A2 programa, pojasnila ulogu stručnih suradnika u okviru A2 programa i osvrnula se na aspekt infrastrukturnog ulaganja u cjelodnevne škole. Na kraju, predavačica je zaključila da je cjelodnevna škola značajan iskorak u našem dosadašnjem obrazovnom konceptu i da je odgovor na potrebe suvremenih učenika. Program A2 prepoznatljiv je i moderan program čija je osnovna svrha modernizacija, poticanje inovativnosti, učinkovitosti, individualizacije i diferencijacije, ali i veće autonomije, fleksibilnosti i odgovornosti učitelja. Ovo izlaganje pružilo je praktične smjernice i konkretne primjere za uspješnu implementaciju modela cjelodnevne škole s ciljem pružanja dodatne podrške učenicima.
O kreativnim terapijskim tehnikama u nastavi govorila je Martina Nevešćanin, prof. pedagogije i povijesti, istaknula je važnost igre kroz koju djeca stječu vještine suradnje, komunikacije, rješavanja problema i samopouzdanja. Integracija igre u obrazovni proces od ključne je važnosti za poticanje cjelovitog razvoja djeteta.
Sudionike skupa upoznala je s kreativnim ekspresivnim terapijskim tehnikama poput muzikoterapije, psihodrame, art-terapije i drugih koje u nastavu donose brojne benefite za učenike. Kroz ove tehnike, učitelji mogu stvoriti inspirativno okruženje te tako potaknuti grupnu povezanost, razvoj unutarnjih potencijala i kreativnost učenika i usmjeravati ih prema njihovim jakim stranama. Na kraju, predavačica je naglasila da je poželjno koristiti različite pristupe koji osnažuju učenike i potiču njihovu aktivnu participaciju u učenju.
Viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge Alma Rovis Brandić, mag. paed. soc., sudionike ovoga stručnog skupa podsjetila je koliko je bitna prevencija neprihvatljivih ponašanja učenika. Istaknula je da se prevenciji pristupa holistički, što znači da svim segmentima odgojno-obrazovnog procesa i ukupnim djelovanjem sustava nastojimo doprinositi preventivnom djelovanju. Cilj je podupirati pozitivni razvoj učenika i smanjivati utjecaje rizičnih čimbenika na razvoj rizičnih ponašanja i problema u ponašanju prije njihovog prvog pojavljivanja. U prevenciji sudjeluju svi odgojno-obrazovni djelatnici, a učenicima je važno pružiti potporu, razumijevanje, poštovanje i dosljedno graditi kvalitetan odnos te redovito pružati povratnu informaciju o prihvatljivim ponašanjima. Predavačica je u svome izlaganju učiteljima skrenula pozornost i na poštovanje zakonskih i podzakonskih akata vezanih uz zaštitu prava učenika.
Na kraju stručnoga skupa održana je panel-rasprava u kojoj su sudjelovali dr. sc. Josip Burušić, doc. dr. sc. Ranko Rajović, Vinko Filipović, prof. i viša savjetnica za stručne suradnike socijalne pedagoge Alma Rovis Brandić, mag. paed. soc., a koju su moderirali viši savjetnici za razrednu nastavu Sanja Bilogrević, mag. prim. educ. i Tomislav Paljak, mag. prim. educ. Svatko od sudionika istaknuo je dobrobiti koje nam donosi CDŠ, ali i eventualne i potencijalne izazove s kojima ćemo se suočavati te kako ih unaprijed prevenirati. Također, sudionici ovoga stručnoga skupa imali su priliku postaviti konkretna pitanja panelistima te s njima sudjelovati u raspravi.
Tomislav Paljak, mag. prim. educ. i Sanja Bilogrević, mag. prim. educ.
Evaluacija
(pdf: 619,50 KB)
Preuzmi