Državni stručni skup za odgajatelje, učitelje i nastavnike talijanskog jezika – materinski jezik, za učitelje i nastavnike formativnih predmeta, za stručne suradnike / knjižničare i ravnatelje predškolskih i školskih ustanova talijanske nacionalne manjine u RH-a u ukupnom trajanju od 12 sati održan je 17. i 18. listopada 2022. u prostorijama Zajednice Talijana u Rovinju. Tema skupa bila je „Putovanje kroz redove pisaca Talijanske nacionalne zajednice.” Skupu je nazočilo 36 odgajatelja, učitelja i nastavnika.
Profesorica Sara Vrbaški je u predavanju Mi stai trollando? Spiegami, perché non ti followo. = Trolaš me? Ne followam što govoriš uvodila prisutne u temu 22. tjedna talijanskoga jezika i kulture u svijetu „Talijanski i mladi“. Radi se o zanimljivoj tematici za učitelje, nastavnike, ali i za roditelje. Svakoga dana svjedočimo o tome koliko se talijanski jezik koji čujemo u našim učionicama mijenja, koliko na njega utječu ostali jezici, koliko prihvaća novih neologizama (ponekad nezamislivih). Po tom pitanju ne možemo se sigurno „predati“ i pomiriti s tim stanjem, ali ne možemo se niti praviti da ono ne postoji. Pitamo se gdje leže razlozi tih promjena i koja mogu biti rješenja. Izlaganje je bila prilika da o tome svi zajedno progovore i razmisle, te da se razmjenjuju prijedloge i iskustva. Zaključno možemo kazati da se u školi ne podučava jezik društvenih mreža i televizije, već standardni talijanski jezik i to bez obzira na poteškoće na koje nailazimo u današnje vrijeme.
Profesorica Iva Peršić nastavila je uvodnu tematiku s predavanjem Non siamo mica qui a pettinare le bambole. Arricchire il lessico con la fraseologia = Nismo ovdje da češljamo lutke. Obogatiti leksik frazeologizmima. Bilo je govora o idiomima, klišejima, idiomatskim izrazima ili frazama, frazeologizmima, frazeološkim jedinicama, poliremičnim riječima ili frazama, složenim leksemima. Osim „klasičnih“ idioma, poput naslovnih, frazeoloških, sintagmatskih i kauzativnih glagola, razmatrani su kolokacije, poslovice, citati i aforizmi te figurativne uporabe jezika u širem smislu. Često se kaže da klišeji osiromašuju ljudsku leksičku prtljagu. No, fenomen se može promatrati i s drugog gledišta, to jest, ti se izrazi mogu smatrati izrazom kulture i društva kojem pripadaju i mogu se iskoristiti u učionici da bi poticali učenike na razmišljanje i promišljanje o jeziku, te pokrenuti metajezične analize ili, jednostavno, obogatiti izražajne mogućnosti i iznijeti na vidjelo jezičnu kreativnost naših učenika.
Profesorice Melita Sciucca i Rina Brumini predstavile su projekt autorske knjige i opisale su faze nastanka udžbenika koji će obuhvatiti životopise i djela autora talijanske nacionalne manjine, te didaktičko-metodološki aparatus koji će se koristiti u nastavi. Na temelju četiriju odabranih tekstova, značajnih za kurikulum predmeta talijanskoga jezika – materinskoga jezika u OŠ, sudionici su se podijelili u četiri skupine te čitali su i analizirali dobiveni tekst i zatim osmislili nastavni sat sukladno stečenim kompetencijama učenika u svrhu postizanja kurikularnih ishoda. Radionica je bila prilika da se sudionici osvrnu refleksijom na uporabu autorskog udžbenika u nastavi.
Pjesnikinja i spisateljica Loredana Bogliun govorila je o važnosti koju treba pripisati kreativnoj aktivnosti koja vodi pisanju poezije. Profesorica je ukazala na važnost koja se pridaje potrebi prenošenja pjesničkog umijeća na nove generacije. Eksperimentiranje s kreativnim pisanjem otvara razumijevanje i potiče kreativno mišljenje. Učenike je potrebno poticati na kreativnost, poticati njihove talente i prepoznavati njihove potencijalne sklonosti prema poeziji. Razmišljanje o poeziji znači kontekstualizirati smisao života. Poezija je dar. Svi možemo mi biti pjesnici jer poezija govori o ljudskim vrijednostima, o ljepoti i harmoniji svijeta. Ljudsko biće je znatiželjno. Želi razumjeti. Želi sam sebi objasniti svijet. Poezija je basna. Logikom je nikada nećemo moći objasniti. Poeziju treba percipirati. Potrebno je proniknuti u evokativnu snagu riječi da bismo postali zagovornici dubine samog postojanja.
Prof. dr. sc. Fulvio Šuran krenuo je od analize najvažnijih autora talijanske nacionalne manjine i uzeo za primjer Ligia Zaninija koji nas u svom romanu „Martin Muma“ čini sudionicima onih tradicija koje od pamtivijeka karakteriziraju starosjedioce Istre, koja je od davnina multikulturna i multietnička. Roman „Martin Muma“ može se podijeliti u dva razdoblja: vrijeme njegove mladosti i vrijeme njegove zrelosti. U predavanju se prvenstveno fokusirao na prvo razdoblje, ono koje obuhvaća njegovo djetinjstvo i mladost, koje autor pripovijeda u obliku bajkovitih sjećanja. Osnovni cilj ovog izlaganja bio je omogućiti prisutnima uvid u problematiku kritičkog razmišljanja kod djece. Naime, slobodni kritički dijalog kod djece razvija i etičko vrednovanje kao vlastitih tako i tuđih djelovanja, i to kroz povećanje samopoštovanja i međusobnog etičkog ponašanja. Naglasak treba staviti na društvene i emocionalne vještine što neminovno povećava poštovanje i odgovornost za i prema druge i drugačije. Dječje filozofiranje je slobodno od kulturoloških i društvenih stereotipa i razložno tomu svježe, originalno i imaginativno što u veliko pomaže djeci da na spontani način razvijaju vlastito razmišljanje i percepciju. Poticati učenike na kreativno i logičko razmišljanje znači njegovati svjetsku kulturu mira kao ključ za svjetsku stabilnost, napredak i miroljubivu koegzistenciju: multikulturnost.
Redateljica i glumica Petra Bernarda Blašković bavila se pojmom kreativnog razmišljanja kroz mogućnosti koje nam kazalište nudi kao alat u kurikularnoj nastavi. Kazalište u školi nije samo sebi svrha nego je podrška nastavi. Unutar kazališnoga obrazovnog puta nalazimo beskonačan broj mogućnosti jer ‘priča ispričana na pozornici može imati bilo koju temu: može se uklopiti u nastavu talijanskog jezika, preko geografije ili kemije, matematike ili glazbe, gimnastike ili umjetnosti, gramatike ili povijesti… Kazalište je bez granica! Kazališni medij je fleksibilan, stoga prilagodljiv svakoj dobi i temi. Djeca u školi mogu i moraju postati protagonisti u stvaranju kazališnih sadržaja koji, kada ih se podijeli s publikom, mijenjaju nazive i postaju predstave. Učitelji i nastavnici nisu ništa drugo nego pomoćne figure, kormila u navigaciji, vođe koji pomažu učenicima da stvaraju svoju priču. Tijekom radionice sudionici su iz prve ruke doživjeli iskustvo koje djeca i tinejdžeri dožive kada se u školi održava kazališna radionica. Timski rad i inkluzija su prioriteti kazališta u školi. Odgajatelji, učitelji i nastavnici dobili su alate da bi mogli eksperimentirati s kazališnim tehnikama vlastite stvarnosti u službi učenja i poučavanja.
Talijanska spisateljica Erica Baldaro predstavila je metodu kreativnog čitanja i pisanja “Laboratorio Formentini” i projekt “Pričam ti o Italiji” koji, počevši od kratkih priča velikih pisaca i spisateljica, iskorištava značajke digitalnog pisanja, brzog i trenutnog pisanja, da bi se djeci približio čitanje da bi ih se potaknulo na pisano izražavanje i na poticanje prijateljskih odnosa među njima. Talijanske priče su rudnik koji se može iskoristiti da se mladi pouče ljepoti talijanskog jezika i nekim važnim trenucima iz povijesti zemlje.
Zaključno, stručnim usavršavanjem promicale su se aktivne metode učenja i poučavanja te inovativne strategije u postizanju ishoda kurikuluma talijanskoga jezika i književnosti u duhu kurikularne reforme. Također, ojačana je svijest da je materinski jezik najmoćniji alat za očuvanje i za razvoj kulturne baštine i razvijena je svijest o jezičnoj, književnoj i kulturnoj tradiciji talijanske nacionalne manjine. Predavači stručnog skupa uspješno su promicali važnost aktivne komunikacije na materinskom jeziku u cilju poticanja i priznavanja jezične raznolikosti i višejezičnosti na teritoriju povijesnog nastajanja.
Evaluacija
(pdf: 641,93 KB)
Preuzmi