Dvodnevni državni stručni skup za odgojitelje u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi: Odnos suvremene teorije i suvremene odgojno-obrazovne prakse u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja održan je 25. i 26. ožujka na Sveučilištu u Dubrovniku te Interuniverzitetskome centru u Dubrovniku, u trajanju od 14 sati.
Skup je otvorila mr. sc. Andreja Silić, viša savjetnica za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Agenciji za odgoj i obrazovanje, a potom je v. d. ravnatelja AZOO Tomislav Paljak, mag. prim. educ., pozdravio je sve nazočne te istaknuo važnost teme i održavanja ovog stručnog skupa. Iznio je podatke o broju stručnih skupova u području RPOO-a, kao i nizu drugih poslova koje sustavno planira i ostvaruje osam viših savjetnica za rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Antonija Musulin, prof., Luja Zamečnik, prof., Sanja Jelovčić, prof., Slađana Domladovac, prof., Jasna Šverko, mag. rahab. educ., Martina Čustović, mag. praesc. educ., mr. sc. Inga Seme-Stojnović i mr. sc. Andreja Silić.
Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznaje potrebe odgojno-obrazovnih radnika te ih podržava u profesionalnome razvoju. Tako se sustavno ulaže u održavanje različitih stručnih skupova (više od 50 godišnje), savjetodavnih posjeta, uvida za napredovanje itd. Osobito se pozornost polaže na dostupnost kvalitetne sustavne podrške profesionalnome razvoju odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja, na području svih županija. Također je naglašena važnost kvalitetnoga formalnoga obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika i značaj bolje povezanosti svih dionika u odgojno-obrazovnome sustavu. Istaknuta je važnost povezivanja predškolskoga i školskoga dijela odgojno-obrazovnoga sustava, još bolju suradnju između predškolskih i osnovnoškolskih ustanova, teoretičara i praktičara, u svrhu sustavnoga istraživanja i unapređivanja rada.
Pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dubrovnik, g. Dživo Brčić, istaknuo je važnost ranog i predškolskoga odgoja i obrazovanja, povećanje obuhvata djece kvalitetnim programima te napore koje je do sada Grad Dubrovnik napravio u svrhu poboljšanja uvjeta u dječjim vrtićima, od uvjeta rada za djelatnike do ulaganja u prostore. Također je istaknuo izazove te da promjene i poboljšanja nije moguće ostvariti u kratkome vremenskome razdoblju, zbog složenosti problematike i različitih dionika procesa, ali je naglasio sustavna nastojanja i ustrajnost u osiguravanju kvalitetnih uvjeta za rad s djecom rane i predškolske dobi u dječjim vrtićima, na osnovu temeljnih zakonskih dokumenata u području RPOO-a.
U uvodnome dijelu stručnoga skupa mr. sc. Andreja Silić istaknula je važnost sustavnoga propitivanja kvalitete ostvarivanja odgojno-obrazovne prakse, na tragu istraživanja i propitivanja odnosa između suvremene teorije i suvremene odgojno-obrazovne prakse u području ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, u svrhu ostvarivanja kvalitetnih uvjeta za življenje te odgoj i obrazovanje djece. Agencija za odgoj i obrazovanje sustavno prati te podržava u razvoju svakoga odgojno-obrazovnog radnika, od početka njegove profesionalne karijere do samoga kraja, nizom aktivnosti.
Red. prof. dr. sc. Lidija Vujičić, voditeljica Centar za istraživanje djetinjstva, Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održala je plenarno izlaganje: Kultura ustanove kao vidljiva i nevidljiva odgojno-obrazovna stvarnost te dala glavni okvir za praćenje dvodnevnoga stručnog skupa. Naglasila je važnost konteksta sustavnoga propitivanja i istraživanja odgojno-obrazovne prakse, na temelju kojih je moguće bolje razumijevanje važnosti teorijskih postavki te njihova propitivanja u svakodnevnoj odgojno-obrazovnoj praksi. Osobito je naglasila stvaranje novih oblika djelovanja u svrhu izgrađivanja jedinstvene kulture svake ustanove, koja se temelji na kulturi i djelovanju njezinih članova, emancipiranih, osviještenih, poslu predanih, odgovornih pojedinaca. Iako se ponekad čini da je teško pomiriti međugeneracijske razlike među zaposlenicima vrtića, to može biti i velika prednost. Svako dijete ima pravo na osjećaj sigurnosti i pripadanja u odgojnoj ustanovi da bi se u takvom okruženju moglo slobodno izraziti i razvijati se, a to se može samo u atmosferi prihvaćanja, ozračju kolegijalnosti, poštivanja i zajedništva koju donose odgojitelji i drugi zaposlenici ustanove jer su oni nositelji kulture ustanove.
Zaključno, naglasila je da nema dobre teorije bez dobre prakse, tj. da je ključno istraživačko pitanje u postizanju kvalitetne odgojno-obrazovne prakse upravo sustavno istraživanje i propitivanje suvremene teorije u svakodnevnoj odgojno-obrazovnoj praksi.
Izlaganje Novi trendovi i izazovni u odgojiteljskoj profesiji, održala je prof. dr. sc. Anka Jurčević-Lozančić s Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izdvojila je na temelju rezultata provedenoga kvalitativnoga istraživanja te spoznaja iz relevantnih istraživanja i analiza da odgojitelji najčešće naglašavaju intrinzične i altruističke motive te ističu osobnu želju za radom s djecom, interes djece za istraživanjem i učenjem te pozitivan emocionalan odnos odgojitelja i djeteta. Istodobno odgojiteljsku profesiju percipiraju kao marginaliziranu u društvu, ističući neuvažavanje odgojitelja kao stručnjaka u široj javnosti te upozoravaju na ograničene mogućnosti napredovanja i profesionalnog razvoja, što rezultira njihovim nezadovoljstvom, a posljedično tome fluktuacijom i nedostatkom odgojitelja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Nedostatak kvalificiranih odgojitelja uvjetovan je mnogobrojnim čimbenicima i predstavlja globalni izazov. Kako bi se smanjile posljedice tih trendova na razini Europske zajednice uvode se različite mjere s ciljem da se ublaži nedostatak i fluktuacija odgojitelja. Prema Preporuci Vijeća Europe (2024) o visokokvalitetnim sustavima ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja naglašava se potreba za unapređivanjem statusa odgojiteljskoga zanimanja/profesije u društvu da bi ono postalo privlačnije i održivije. Profesionalni identitet odgojitelja integrira brojne značajke i specifičnosti koje ga čine autonomnim profesionalcem u odnosu na pripadnike drugih profesija, stoga je potrebno naglasiti da je jedinstvenost ove profesije važna za njezinu prepoznatljivost u društvu. U izlaganju je istaknuta važnost potpore odgojiteljskoj profesiji, sagledati osnovne poteškoće i izazovi na koje odgojitelji nailaze te pokušati pronaći rješenja kako bi se unaprijedio njihov status, što posljedično utječe na kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa. Osiguranje i praćenje kvalitete ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja postaje središtem, kako strategija obrazovnih politika, tako istraživača i praktičara.
Ravnateljica Dječjih vrtića Dubrovnik, Franica Lasić, mag. praesc. educ. održala je izlaganje na temu „Povijesni pregled RPOO-a u dubrovačkim dječjim vrtićima“ u kojemu je kronološki prikazano od kojih vremena se u Dubrovniku počinje organizirano voditi briga o djeci, od nahodišta pa do prvih vrtića i današnje slike dječjih vrtića na području Grada Dubrovnika. Kroz izlaganje je prikazano da se kroz bogatu dubrovačku povijest ne može naći pedagoških rasprava niti poznatijih pedagoga, ali se mogu pronaći humanitarne, karitativne institucije, nahodišta, azile, sirotišta, kuće milosrđa putem kojih se razvijala skrb za najmlađe.
Dr. sc. Akvilina Čamber Tambolaš, Centar za istraživanje djetinjstva Sveučilišta u Rijeci s Učiteljskoga fakulteta u Rijeci održala je izlaganje: Participacija djece u kreiranju kurikuluma skupine. Izdvojila je suvremeno shvaćanje djetinjstva na dijete, koje uvažava svako dijete kao osobu bogatu potencijalima, kompetentnog sudionika u zajedničkom učenju, gdje se u interakciji djeca i odrasli uzajamno mijenjaju i razvijaju. Dijete se shvaća kao kompetentni kreator i interpretator vlastitog svijeta, dok se odgoj shvaća kao proširivanje djetetovih mogućnosti i sposobnosti čime se ostvaruje socijalna pravda i jednakost i gdje se kritički preispituju odnosi moći, pravednosti i kontrole. Djetinjstvo se promatra kao po sebi vrijedna i vidljiva društvena kategorija. U izlaganju su prikazana neka uspješna praktična ostvarenja primjene mozaik pristupa u istraživanjima s djecom u konkretnoj odgojno-obrazovnoj praksi u vrtiću, s posebnim osvrtom na raznovrsnost mogućih polja akcije odgajatelja i djece u takvim participativnim istraživanjima, kao i korisnost korištenih istraživačkih tehnika u sagledavanju dječje perspektive i povećanju dječje participacije u odlučivanju i kreiranju uvjeta svakodnevnog življenja u institucijskom kontekstu.
Kristina Alviž, mag. prim. educ., doktorandica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Puli održala je izlaganje: Zajedno do uspjeha: odgojitelji djece rane i predškolske dobi i učitelji razredne nastave u procesu prijelaza iz dječjeg vrtića u osnovnu školu. U izvrsnom izlaganju prikazala je prijelaz iz dječjeg vrtića u osnovnu školu, kao značajan trenutak u obrazovnom putu svakog djeteta, donoseći brojne promjene u njihovoj svakodnevici. Istaknula je kako pozitivna rana iskustva tijekom prijelaza mogu dugoročno potaknuti dječji razvoj, usvajanje novih vještina i akademska postignuća. Također je istaknula da negativna iskustva mogu utjecati na smanjenje samopouzdanja, socijalne poteškoće i ometanje kontinuiranog razvoja. Izdvojila je neka istraživanja u Republici Hrvatskoj koja ukazuju na ključnu ulogu suradnje između odgajatelja djece rane i predškolske dobi u dječjim vrtićima i učitelja razredne nastave. Kvalitetno osmišljena prijelazna praksa, uz planiranje i koordinaciju svih sudionika, pomaže smanjiti stres te olakšava uključivanje djece u formalni obrazovni sustav. Međutim, trenutno je ova suradnja često prepuštena individualnoj inicijativi i entuzijazmu odgojno-obrazovnih djelatnika, umjesto da se provodi sustavno i na nacionalnoj razini. Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, cilj je osigurati kontinuiran prijelaz i razvoj djeteta, usmjeren na njegove potrebe i mogućnosti. Nužno je poticati zajedničko djelovanje dječjeg vrtića i osnovne škole kako bi se djeci pružila što prirodnija i ugodnija tranzicija. To zahtijeva nacionalno definirane smjernice koje podržavaju zajedničke aktivnosti, razmjenu informacija i profesionalni razvoj odgajatelja djece rane i predškolske dobi u dječjim vrtićima i učitelja razredne nastave u osnovnim školama. Prijelaz iz dječjeg vrtića u osnovnu školu zahtijeva pažljivo planiranje, usklađenost i podršku svih dionika. Stoga, ova faza predstavlja temelj za kasniji obrazovni uspjeh i socijalnu prilagodbu djece, stoga je od iznimne važnosti ulagati u kvalitetne prijelazne prakse i međuinstitucionalnu suradnju. Na kraju izlaganja uslijedila je kvalitetna rasprava svih sudionika na stručnome skupu, koja je vodila ka izdvajanju kvalitetnih zaključaka za okrugli stol, planiranju budućih koraka u odgojno-obrazovnoj praksi te budućih stručnih skupova u organizaciji AZOO.
Izlaganje: Profesionalni razvoj odgajatelja za partnerstvo s roditeljima održala je doc. dr. sc. Anita Mandarić Vukušić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu. Izdvojila je partnerske odnose s roditeljima kao ključne za dobrobit djece, jer omogućuju podršku i usklađivanje odgojno-obrazovne prakse unutar najvažnijih zajednica u djetetovu životu. Suradnja koja se temelji na povjerenju, uzajamnom poštovanju i aktivnom sudjelovanju svih dionika, važna je za stvaranje pozitivnog i poticajnog odgojno-obrazovnog okruženja pa uključivanje roditelja pritom pridonosi ne samo razvoju djece, nego i kvalitetnom funkcioniranju cijele ustanove. Izdvojila je suvremeno digitalno okruženje s obzirom na važnost različitih odnosa koji često postaju izazovni za sve dionike. Iako tehnologija omogućuje bržu i učestaliju razmjenu informacija, nerijetko izostaje razvoj dubljih i kvalitetnijih odnosa. Pojednostavljeni pristupi komunikaciji često ne donose očekivano poboljšanje suradnje, već mogu dovesti do otuđenja i nerazumijevanja stvarnih potreba svih uključenih. Stoga je nužno kontinuirano profesionalno usavršavanje odgojitelja, s posebnim naglaskom na razvoj vještina učinkovite komunikacije, vrednovanja odnosa s roditeljima te planiranja i provedbe zajedničkih aktivnosti s roditeljima. Zaključila je da takav pristup omogućuje unaprjeđenje suradnje i osiguravanje optimalnih uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje djece.
Drugoga dana državnoga stručnoga skupa održano je 14 paralelnih sesija i radionica:
- STEAM – razvoj znanstvene pismenosti kod djece rane i predškolske dobi u suradnji s akademskom zajednicom, Nikolina Humić, odgojiteljica savjetnik, Nikolina Kantolić, odgojiteljica savjetnik i Sonja Srebačić, pedagoginja savjetnik
- Vrtići i škole na zajedničkom tragu, Snježana Baksa, odgojitelj, Nikola Kraljić, univ.bacc.praesc.educ., Željka Bujanić, univ. mag. praesc. educ., Dječji vrtić Cvrčak, Čakovec, Područni odjel Pčelice, Ivanovec
- Iz vrtića u školu – most u izgradnji, Ivana Pajk Kraljević, bacc. paed., Ružica Podhraški, odgojitelj savjetnik, DV Gajnice, Zagreb
- Uvođenje odgojitelja pripravnika u kvalitetno dokumentiranje odgojno-obrazovnoga procesa, Željka Knapić, prof. ped. i prof. hrv. jezika i književnosti, stručna suradnica pedagoginja savjetnica, Iva Rončević, mag. praesc. educ,, odgojitelj mentor, Ivanka Vanjak, prof. ped. i prof. kroatologije, stručna suradnica pedagoginja savjetnica, Dječji vrtić Grigora Viteza, Zagreb
- Stem i eksperimentalne spoznajno-istraživačke aktivnosti – pomodarstvo ili aksiom moderne pedagoške misli, dr. sc. Mija Čović
- Dijete u središtu: Integrirani pristup prijelazu iz vrtića u školu, Nikolina Gjaja, odgojiteljica, Nika Bagarić, Odgojitelj-mentor, Dječji vrtić Pčelica, Mokošica
- Pedagoška dokumentacija u funkciji razmjene perspektiva u odgojno-obrazovnom procesu, Tajana Lerman, univ. mag. praesc. educ, mentor, Dječji vrtić Vladimira Nazora, Zagreb, Ivana Malović, univ. mag. praesc. educ. EduPro – obrt za edukaciju i savjetovanje
- Put izgradnje kulture ustanove DV Dobri – mijenjanje osobnih paradigmi i postizanje kvalitetnih promjena prakse, Dječji vrtić Dobri, Split
- Razvoj refleksivne zajednice praktičara u Dječjem vrtiću Izvor, Zagreb, Dragica Vinožganić Rodbinić, odgojitelj savjetnik, Žuvela Dinka, pedagog savjetnik
- Umjetničko izražavanje djeteta – promišljanje konteksta, dokumentiranje i refleksija procesa, Helena Burić, prof. ped., stručni suradnik pedagog savjetnik, ravnateljica Dječjeg vrtića Špansko u Zagrebu; Helena Gašpar, magistra ranog i predškolskog odgoja, odgojitelj savjetnik, Mihaela Furko, odgojitelj savjetnik
- Primjer (među)vrtićke suradnje u podržavanju razvoja kvalitete odgojno-obrazovne prakse – mogućnosti i izazovi, Tea Kos, bacc. praesc. educ., Nina Ljubičić, mag. praesc. educ., odgojitelj savjetnik, Manuela Kos, mag. paed., stručni suradnik pedagog mentor, Dječji vrtić Maslačak, Krapinske Toplice
- Kultura ustanove i refleksivna praksa: razvoj zajednica učenja kroz Erasmus projekte, Danijela Bilić, prof. ranog i predskolskog odgoja, odgojitelj savjetnik, Ana Mihaljević, mag. educ. paed., ravnateljica, Dječji vrtić Osijek, Osijek
- Važnost profesionalnoga razvoja u zajednicama učenja u području Obrazovanja za stvaranje budućnosti (Program GLOBE – Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša i SCIENTIX -Zajednica za prirodoslovno obrazovanje u Europi), Vesna Lampić, odgojitelj, Dječji vrtić Vrapče, Zagreb
- Kvalitetan pristup razumijevanju i podršci u razvoju darovite djece u kontekstu dječjega vrtića, Matej Čuljak, prof. psih., stručni suradnik psiholog mentor, DV Prečko, Zagreb Bojan Branisavljević, prof. psih., stručni suradnik psiholog mentor, DV Botinec, Zagreb
Viša savjetnica za psihologe, Eli Vidović, prof. psih. održala je izlaganje: Navike, ponašanja i osobnosti djece na prijelazu iz dječjega vrtića u osnovnu školu te se osvrnula na darovitu djecu u odgojno-obrazovnome sustavu, posebice na darovitu djecu s teškoćama u razvoju. Viša savjetnica za ravnatelje u predškolskim ustanovama, mr. sc. Inga Seme Stojnović održala je izlaganje: Ravnatelj – sukreator emocionalnoga konteksta i kulture predškolske ustanove. U izlaganju je obrazložena složenost procesa stvaranja kvalitetnoga predškolskoga kurikuluma, te različiti čimbenici koji utječu na cjelokupni kontekst izgrađivanja kvalitetnih odnosa i kulture ustanove.
Na kraju skupa održan je Okrugli stol: Izgrađivanje zajedničkog kurikuluma, održavanje kvalitete kulture odnosa i uvođenje novina i promjena u suvremenom dječjem vrtiću te su izneseni zaključci s pojedinih radionica i rasprava.
Sudionici su imali prilike iznijeti svoja promišljanja, očekivanja i prijedloge za nastavak održavanja sličnih skupova sustavno, tijekom sljedećih godina. Jedan od ključnih elemenata u zaključcima skupa odnosi se na omogućavanje sudjelovanja odgojiteljima i učiteljima razredne nastave zajedno na narednome državnome stručnome skupu, u svrhu ostvarivanja boljega razumijevanja te prelaska s riječi na konkretno ostvarivanje zajedničkoga sustavnoga rada i prohodnosti u odgojno-obrazovnome sustavu. Također, zbog velikog interesa, predloženo je da se pojedini dijelovi stručnoga skupa uskoro ponove, u vremenu prilagođenome praktičarima u dječjim vrtićima.
Na stručnom skupu sudjelovalo je 256 odgojno-obrazovnih radnika u području RPOO-a. Ovim skupom nastojali smo pridonijeti kvalitetnom stručnom usavršavanju i profesionalnome razvoju pojedinaca te zajedničkome izgrađivanju kurikuluma u njihovim ustanovama. Također, nastojali smo omogućiti daljnje povezivanje različitih dionika odgojno-obrazovnoga sustava, kvalitetnih teoretičara i praktičara te svih sudionika državnoga stručnoga skupa, vezano za temu te posebno posvećenome evociranju uspomena i trajnih znanstvenih doprinosa i postignuća prof. dr. sc. Arjane Miljak, s području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
Evaluacijski upitnik na kraju stručnoga skupa pokazao je značaj i uspješnost stručnoga skupa za sve sudionike te su izneseni brojni kvalitetni prijedlozi, pitanja i izazovi, kojima je potrebno u narednome razdoblju osobito posvetiti više pozornosti.
Na pitanje o stručnosti i pripremljenosti predavača dana je ocjena 4.88. Jasnoću izlagača sudionici ocjenjuju 4.82
Primjenjivost informacija sa stručnog skupa u planiranju i radu s drugim kolegama u vrtiću vezano za proces ostvarivanja refleksivne prakse u dječjem vrtiću, sudionici ocjenjuju ocjenom 4.71. Korisnost za profesionalni razvoj ocijenjena je s 4.75. Aktualnost sadržaja skupa ocijenjena je ocjenom 4.81, a relevantnost tema s 4.77. Utjecaj na Vaš daljnji rad s odgojiteljima, roditeljima i drugim radnicima u vrtiću ocijenjena je ocjenom 4.76.