Najave i izvješća / 24. ožujka 2023.

Održano stručno usavršavanje nastavnika o suvremenim pristupima temama i metodologiji nastave filozofije

Državni stručni skup za nastavnike filozofije održan je u hibridno; uživo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a omogućeno je i praćenje online putem (Zoom). Skup je održan 20. i 21. veljače 2023. na temu Suvremeni pristupi temama i metodologiji nastave filozofije. Glavni ishod skupa je bio upoznati nastavnike sa suvremenom literaturom i kretanjima moderne filozofije u području triju glavnih domena: metafizike, epistemologije i etike, te upoznati ih s modernim pristupima poučavanju te im opskrbiti metodičke ideje koje mogu implementirati u nastavu. Odabirom predavanja i konačnom realizacijom, popraćenom raspravama, ovaj stručni skup je realizirao zadane ishode u cjelini.

Ishodi stručnog skupa su ostvareni kroz program skupa koji je obuhvaćao ukupno 8 predavanja, podijeljena na dva dana, tematske rasprave i evaluaciju skupa.

U ponedjeljak, 20. veljače 2023. nakon uvodnih riječi i najave programa skupa vanjske suradnice Agencije za odgoj i obrazovanje za filozofiju, logiku i etiku Laure Angelovski, mag. educ. phil. održana su sljedeća predavanja.

Prvo izlaganje pod nazivom Kritičko mišljenje i medijska manipulacija održao je online putem doc. dr. sc. Bruno Ćurko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. U predavanju se dotaknuo pojmova kritičko mišljenje i medijske pismenosti koji su danas postali mantra koja se neprestano ponavlja. Tako se oba pojma shvaćaju na različite, najčešće pogrešne načine. Velik dio definicija kritičkog mišljenja propušta ukazati na neupitnu povezanost između filozofije i kritičkog mišljenja. Potrebno je oba pojma ispravno definirati i uvidjeti koliko su oni isprepleteni. Jedna od definicija koja povezuje dva navedena pojma jest definicija u kojoj se medijska pismenost opisuje kao sposobnost primjene vještina kritičkog mišljenja na poruke, znakove i simbole koji se prenose masovnim medijima. Strategije kritičkog mišljenja su neophodne u medijskoj pismenosti, ako govorimo o onome što medijska pismenost danas uistinu jest. U završnom dijelu predavanja predstavio je zadatke koje koristi u radionicama s učenicima te su i sudionici skupa sudjelovali u izvršavanju zadataka.

Sljedeće predavanje je također održano online putem, a održao ga je, s Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Splitu,  doc. dr. sc. Ljudevit Hanžek, na temu Kartezijanski skepticizam: problem i neka moguća rješenja. Kartezijanski skepticizam najčešće je spominjan tip skepticizma u suvremenoj analitičkoj epistemologiji, unatoč porastu interesa za pironski skepticizam. Temeljna je ideja kartezijanskog skepticizma ta da je empirijsko znanje (ili znanje vanjskog svijeta) ugroženo činjenicom da subjekt nije u stanju isključiti razne skeptičke hipoteze, tj. scenarije koji bitno odudaraju od onoga što smatramo normalnim situacijama, ali su subjektivno nerazlučivi od njih. U ovom predavanju analizirao se temeljni oblik argumenta za kartezijanski skepticizam, s posebnim fokusom na formulaciju načela epistemičkog zatvaranja. Također se izložilo nekoliko antiskeptičkih strategija (teoriju relevantnih alternativa, semantički eksternalizam, kontekstualizam, mooreovski odgovor) i ocijenilo njihove prednosti i mane. Izlaganje se zaključilo ocjenom važnosti skepticizma u epistemologiji, neovisno o njegovoj istinitosti ili uspješnosti skeptičkog argumenta.

Nakon kratke pauze za ručak, popodnevni set predavanja otvorila je Matija Vigato mag. phil. s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s temom Metaontologija i problem rupa. Predavanje je postavilo neobična pitanja o uobičajenim stvarima, kao na primjer Zašto je voda procurila iz posude?Zato što posuda ima rupu. Ovako se o rupama najčešće govori u svakodnevici. Na njih se referira i uključuje ih se u kauzalne nizove, ali njihovo postojanje nije lako opravdati, zbog čega su zanimljiv predmet ontoloških istraživanja. U ovom predavanju problemu rupa pristupilo se metaontološki, što znači da se prikazalo kako se s tim problemom nose pojedine ontološke teorije. Razmotrile su se teorije kao što su antirealizam i sui generis realizam, a potom ispitalo posjeduju li teorijske vrline poput usklađenosti s intuicijom, eksplanatorne moći te ideološke i ontološke parsimonije. Cilj je predavanja bio upoznati slušatelje s novijim strujanjima u ontologiji i metaontologiji, ali i pokazati jedan mogući pristup podučavanju ontologije u nastavi filozofije. Tijekom i nakon predavanja razvijala se zanimljiva rasprava na zadanu temu.

Na kraju prvog dana, mr. sc. Željka Winkler iz Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića, održala je predavanje na temu Primjena digitalne tehnologije u nastavi Filozofije. Jedna od glavnih specifičnosti metodike nastave filozofije je rasprava. U virtualnom okruženju nastavnici su suočeni s izazovom ostvarivanja komunikacije s učenicima, pokretanja i razvoja rasprave, ali pomoću digitalnog alata kialo.edu, taj izazov je moguće prevladati. Alat omogućuje razvoj tihe debate uz angažman svih učenika, njihovu međusobnu interakciju i olakšava donošenje odluka o nekoj temi. Upotrebom ovog alata učenici razvijaju introspekciju o vlastitim promišljanjima uz određene teme, refleksiju, kritičko mišljenje, pisano izražavanje, a moguće je ostvariti razvoj kreativnih ideja, dubinsku analizu teme i evaluaciju iste. Tiha debata je upotrebom ovog alata sa svim mogućnostima bila predstavljena primjerima iz prakse.

Drugi dan, 21. veljače 2023. zbog iznenadne spriječenosti u planiranom terminu doc. dr. sc. Ane Gavran Miloš, došlo je do male zamjene u predavanjima, pa je vanjska suradnica Laura Angelovski, održala predavanje prije planirane pauze za ručak, a doc. dr. sc. Ana Gavran Miloš je svoja dva predavanja održala nakon pauze za ručak. O maloj promjeni rasporeda svi sudionici su bili na vrijeme obaviješteni.

Predavanje je otvorio prof. dr. sc. Hrvoje Jurić sa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na temu Etika: djelovanje i orijentacija. U izlaganju je bilo riječi o etici kao filozofijskoj disciplini te njezinu odnosu s drugim filozofijskim disciplinama i drugim znanostima, kao i o ključnim etičkim pojmovima, pristupima, teorijama i autorima, i to u svjetlu kurikuluma nastavnog predmeta Filozofija za gimnazije, gdje je jedna domena posvećena temi „Djelovanje i orijentacija“, što je popraćeno i izbornom domenom istoga naslova, a etički sadržaji prisutni su i u nekim drugim domenama. Budući da je kurikulum svojevrsna partitura za pisanje udžbenika, a predavač je jedan od autora jednog udžbenika filozofije (Hrvoje Jurić, Katarina Stupalo, Filozofija: udžbenik filozofije u četvrtom razredu gimnazija, Zagreb: Školska knjiga, 2021.), u izlaganju se osvrnuo i na taj udžbenik, odnosno prikazao na koji se način u njemu nastojalo zadovoljiti zahtjeve kurikuluma.

Uslijedilo je predavanje vanjske suradnice Agencije za odgoj i obrazovanje, nastavnice iz Prve riječke hrvatske gimnazije, Laure Angelovski, mag. educ. phil. Na temu Uvođenje metode sokratovskog seminara u nastavu filozofije. „Usmeni odgovor dobro je provoditi kroz strukturiranu razrednu diskusiju.“, NN Kurikulum filozofije (7/2019). Uz predavanje, eseje, ispite, rad na tekstu i svega 64 sata nastave kroz godinu, ostaje pitanje kako uspješno ispitati sve učenike, a da to ne bude na tradicionalan način. U razrednim raspravama najčešće sudjeluju uvijek isti učenici i mnogo njih ostaje neuključeno, iako to ne znači da ne bi mogli doprinijeti. Metoda sokratovskog seminara je uobičajena metoda u obrazovanju koja podrazumijeva prethodnu pripremu učenika, čitanje zadanog teksta/ova i sudjelovanje u razrednoj raspravi o pročitanome. Uz opis metode, prijedloge izvođenja diskusije, pitanja koja se mogu postavljati, nastavnici su upoznati i s mogućnostima vrednovanja ovakvog načina rada.

Nakon pauze za ručak, uslijedilo je prvo predavanje doc. dr.sc. Ane Gavran Miloš sa Filozofskog fakulteta u Rijeci na temu Što filozofi znaju o dobrom životu? Predavanje se bavilo analizom filozofske rasprave o problemu dobrobiti, odnosno određenju onoga što je dobro za neku osobu iz perspektive filozofije. Na specifičnost filozofske rasprave o dobrobiti ukazalo se kroz standardnu, Parfitovu podjelu pozicija, prema kojoj se teorije dobrobiti dijele na hedonizam, teoriju ispunjenja želja i teorije objektivne liste. Unatoč tome što danas postoje drugačije taksonomije pozicija, tvrdit ću da je Parfitova i dalje korisna, jer nam pomaže uočiti bitne elemente dobrobiti. Takva podjela sugerira da s jedne strane pozicije možemo grupirati prema tome naglašavaju li subjektivistički aspekt poimanja onoga što je dobro za nas (hedonizam i teorija ispunjenja želja) ili određenju dobrobiti pristupaju tražeći neki objektivni kriterij dobra. U predavanju fokus je bio na uočavanju važnih karakteristika dobrobiti koje proizlaze iz ovakve subjektivno-objektivne dihotomije. Cilj je bio pokazati da je ova dihotomija središnja za adekvatno razumijevanje dobrobiti i da zadovoljavajuća teorija dobrobiti nužno mora uzeti u obzir uvide s obje strane. Prvo se ukratko objasnila dobrobit kao specifična vrsta vrijednosti, tzv. prudencijalna vrijednost. Nakon toga, kratko se izložila Parfitova podjela pozicija iz koje se izvelo subjektivno-objektivno razlikovanje unutar filozofske rasprave. Nakon toga pokazalo se prednosti i mane subjektivnih i objektivnih teorija. U zadnjem dijelu tvrdilo će se da dobra teorija dobrobiti mora zadržati oba aspekta, kako bi ispunila uvjete normativne i deskriptivne adekvatnosti. Nakon uspješnog predavanja pokrenuta je rasprava.

Posljednje predavanje je bilo od iste predavačice na temu Filozofsko istraživanje i pisanje. Cilj ovoga izlaganje je bio analizirati vještine čitanja i pisanja filozofskih radova, kroz faze koje se javljaju u pripremi i pisanju filozofskih radova. Poseban naglasak se stavljao na važnost identifikacije argumenata, te njihovu analizu i evaluaciju, kao temeljnih vještina potrebnih za kritičko čitanje filozofskih tekstova, a onda i pisanje. Nakon toga, analizirala se struktura filozofskog rada, te pojasnili osnovni elementi makro i mikro strukture rada. Na kraju, predavačica se osvrnula na prijedlog kriterija ocjenjivanja filozofskih radova i ponudila sudionicima neke prijedloge.

Nakon posljednjeg predavanja je uslijedila rasprava i odgovori predavača na postavljena pitanja te nekoliko općih napomena za kraj skupa uz ispunjavanje evaluacije.

Tijekom svih predavanja bilo je prisutna interakcije sa sudionicima koji su imali prilike postavljati pitanja. Ostvareni su primarni ishodi skupa, a nastavnici su dobili metodičke ideje na koje sve načine se može uvesti i objasniti učenicima različite filozofske teme. Zaključci skupa su da su predavanja bila uspješna i korisna.

Oba dana skupa su sudionici ispunjavali zasebnu evaluaciju. Cjelokupna evaluacija skupa je u prilogu.

Za dan 20. veljače 2023., ukupno je sudjelovalo 79 sudionika, od kojih je njih 64 ispunilo evaluaciju. 79,7% sudionika je ocijenilo da su teme skupa u potpunosti ili u velikoj mjeri primjenjive u praksi, a za njih 84.4% tema skupa korespondira s osobnim profesionalnim potrebama u velikoj mjeri ili u potpunosti.

Zanimljivo je da čak 85.9% sudionika navodi kako je u potpunosti ili u velikoj mjeri naučilo nešto novo, a da su predavanja bila dobro strukturirana ističe 93.8% sudionika. Za 79.7% sudionika predavanja su u potpunosti ili u velikoj mjeri bila primjerena njihovom predznanju o temi. 98,4% sudionika smatra da je tijekom skupa bilo prilike za postavljanje pitanja i izražavanje vlastitog mišljenja.

Srednje ocjene predavanja su redom: doc. dr. sc. B. Ćurko, Kritičko mišljenje i medijska manipulacija srednja ocjena 4.75; doc. dr. sc. Lj. Hanžek, Kartezijanski skepticizam: problem i neka moguća rješenja 4.64; Matija Vigato, mag. phil. Metaontologija i problem rupa 4.57; mr. sc. Željka Winkler, Primjena digitalne tehnologije u nastavi Filozofije 4.81. Kvaliteta stručnog skupa u cjelini za prvi dan je bila ocijenjena srednjom ocjenom 4,81.

U drugom danu je ukupno sudjelovalo 77 sudionika, od koji je 75 ispunilo online anketu. 93.4% smatra da su teme skupa primjenjive u praksi u velikoj mjeri ili u potpunosti, a 93.3% sudionika smatra da u potpunosti (48%) ili u velikoj mjeri teme skupa korespondiraju njihovim osobnim profesionalnim potrebama. 93,4% sudionika smatra da su na predavanjima u potpunosti ili u velikoj mjeri naučili nešto novo, a da su predavanja bila u potpunosti ili u velikoj mjeri dobro strukturirana smatra 9.7% sudionika. 86.7% sudionika smatra da je usklađenost predavanja bila primjerena njihovom predznanju o temi. 96% sudionika smatra da je u potpunosti ili u velikoj mjeri tijekom skupa bilo prilike za postavljanje pitanja i izražavanje vlastitog mišljenja.

Srednje ocjene održanih predavanja, za drugi dan skupa su redom: prof. dr. sc. Hrvoje Jurić Etika: djelovanje i orijentacija, srednja ocjena 4.81; Laura Angelovski, mag. educ.phil. Uvođenje metode sokratovskog seminara u nastavu Filozofije, 4.93; doc. dr. sc. Ana Gavran Miloš Što filozofi znaju o dobrom životu? 4.82; doc. dr. sc. Ana Gavran Miloš Filozofsko istraživanje i pisanje 4.92. Kvaliteta stručnog skupa u cjelini ocijenjena je srednjom ocjenom 4.93.

Evaluacija

(pdf: 388,21 KB)

Preuzmi