U sklopu programa usavršavanja stručnih suradnika psihologa Agencija za odgoj i obrazovanje je u suradnji sa Medicinskim fakultetom u Splitu organizirala 16. veljače 2018. godine međužupanijski stručni skup posvećen temama poučavanja i učenja. U uvodnom djelu voditeljica skupa je naglasila važnost interdisciplinarnog povezivanja područja neuroznanosti i psihologije. Razumijevanje neurofiziološke utemeljenosti mentalnih procesa ima značajne implikacije u edukativnoj praksi vezanoj za uvođenje drugačijih i efikasnijih oblika poučavanja i učenja te su u skladu s tim ciljem uslijedila predavanja vrsnih stručnjaka.
Tematskim predavanjem – Neurofiziološke osnove pamćenja, prof. dr. sc. Maja Valić sa Zavoda za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu, detaljno je objasnila vrste i procese pamćenja. Ukazala je na ulogu hipokampalne formacije u procesu učenja i pamćenja te uvjete koji doprinose konsolidaciji pamćenja i prijenosa u dugoročnu memoriju. Ukazala je na neuroplastičnost, tj. na mogućnost strukturalne i funkcionalne promjene neurona istaknuvši kritična razdoblja kada iskustvo (poticaji i interakcija s okolinom) i neuronska aktivnost koja odražava to iskustvo imaju najveći utjecaj na usvajanje određenog ponašanja.
Prof. dr. sc. Mladenka Tkalčić sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci u predavanju – Pogled u mozak: povezanost neuroznanstvenih spoznaja i obrazovnog procesa, je kroz kronološki aspekt podsjetila na stare lokalizacijske teorije o funcioniranju mozga i njihovu povezanost s kognicijom. Međutim, razvoj tehnologije je zadnjih decenija omogućio primjenu sofisticiranih tehnika i uvid u načine funkcioniranja mozga. Pozivajući se na Sebastiana Seunga, utemeljitelja nove paradigme o funcioniranju mozga kao integriranom sustavu dinamičkih interakcija široko distribuiranih mozgovnih područja, upoznala nas je s konceptom – konektoma. Konektom se mijenja tijekom života (svojstvo neuroplastičnosti) i životna iskustva ostavljaju trag na konektomu. Stoga multisenzorni ili multimodalni pristupi učenju, bogata i poticajna okolina za učenje i tjelesna aktivnost dovode do istovremene aktivacije višestrukih neuralnih puteva, što potiče stvaranje novih asocijativnih veza u mozgu. Razumijevanje tih mehanizama umrežavanja koji se nalaze u podlozi učenja i pamćenja, kao i utjecaja genetike, okoline, emocija i razvojne dobi na učenje uvjetuje potrebu za promjenom obrazovnih strategija i metoda poučavanja i učenja. Na kraju svog izlaganja predavačica se osvrnula na neuromitove koje su zastupljeni u nastavnoj praksi, a uporište pronalaze u pseudoznastvenim tumačenjima.
U nastavku stručnog skupa izlagali su psiholozi koji su se istakli primjenom suvremenih metoda poučavanja u svojoj odgojno obrazovnoj praksi, radom u osnovnim, odnosno srednjim školama. Tako je dr. sc. Tanja Gulan iz Osnovne škole Benkovac prezentacijom Organizacija mentalnog leksikona kod dvojezičnih govornika iznijela rezultate provedenog istraživanja kod dvojezičnih govornika različite razine znanja engleskog jezika. Upoznala je sudionike s teorijom dvojezičnog mentalnog leksikona i mentalnom reprezentacijom dvaju jezika: leksičkom (oblik riječi) i konceptualnom (značenje riječi) razinom U svom istraživanju ispitivala je na funkcionalnoj razini, odnose leksičkih i konceptualnih veza između dva leksička spremnika i jednog konceptualnog te utjecaj semantičkog i fonološkog konteksta na procesiranje riječi.
Danica Bavčević, dipl.psiholog iz III. gimnazija u Splitu, upoznala nas je putem predavanja i kratkih vježbi s metodom poučavanja – Coaching u edukaciji. Svoja saznanja o toj tehnici stekla je sudjelovanjem u međunarodnim projektima i razmjenom znanja i iskustva sa kolegama iz raznih škola i sredina. Coaching u nastavi, bazira se na tome da se pasivno učenje pomiče ka aktivnom, pri čemu učenici aktivno, kognitivno sudjeluju u procesu učenja, razmišljaju o gradivu, komentiraju, rješavaju probleme, zaključuju, primjenjuju u praksi. Takvo se usvajanje gradiva, uz više uloženog kognitivnog napora, duže se pamti. Uz aktivno učenje potiče se i razvoj kvalitetne interakcije, socioemocionalnog odnosa i suradnje kako među učenicima tako i s nastavnicima.
Na kraju stručnog skupa je svoje bogato iskustvo temeljeno na sudjelovanju u brojnim Europskim projektima iznijela Elvira Vučković iz OŠ Petar Zoranić iz Nina. Tematskom prezentacijom – Osnaživanje učitelja i stručnih suradnika za nove metode učenja i poučavanja kroz rad na projektima – primjer iz prakse istakla je tri ključna područja:1. Poboljšanje vještina upravljanja, 2. Uvođenje inovacija, novih obrazovnih i pedagoških metoda i modela u kurikulum škole i neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima posebnih potreba, 3. Poticanje profesionalnog razvoja učitelja kroz povećavanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja u europskom kontekstu. U skladu s tim, iznosila je iskustva koje su stekli uključivanjem kroz mreže European Talent Network kao European Talent Point i Youth Platform, kao Microsoft Showcase School i projekte Erasmus+ KA1, Erasmus+ KA2 kao i projektom „Korak u znanost 2018.“, a koji su značajno doprinijeli osnaživanju učitelja i stručne suradnike za primjenu novih metoda učenja i poučavanja te razvoj njihovih profesionalnih kompetencija.
Na stručnom skupu sudjelovalo je stotinjak sudionika koji su u procjeni iskazali pohvale organizacijom, sadržajem ali i mogućnošću primjene novih spoznaja u odgojno obrazovnoj praksi. Skup je organizirala Vilma Bednar, prof.,viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje iz podružnice Rijeka.