Stručni skup za voditelje županijskih stručnih vijeća Zagrebačke nadbiskupije, Varaždinske, Bjelovarsko-križevačke i Sisačke biskupije održan je 30. lipnja 2011. u Veternici.
Skup je počeo pozdravom dobrodošlice predstojnika Katehetskog ureda Varaždinske biskupije mr. Damjana Korena, koji je kratkim povijesnim prikazom upoznao sudionike s nastankom, tijekom obnove i glavnom svrhom Doma duhovnih susreta Varaždinske biskupije Veternica. Viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje Gordana Barudžija upoznala je sudionike s ciljevima ovog stručnog usavršavanja i programom skupa koji se odvijao kroz tri dvosatne radionice.
Prvu radionicu „Pregovaračke tehnike, stres i trema u javnom nastupu“ vodio je trener govora na HRT-u Davor Stanković, prof. fonetike. Sudionici su se predstavili stavljajući naglasak na stres i tremu koja im se javlja prilikom javnog nastupa. Voditelj radionice je potom analizirao i obrazložio uzroke i simptome straha i treme te kako ih smanjiti. Naglasio je da je vrlo važna priprema, govorničko obrazovanje, tj. poznavanje govorničkih obrazaca, profiliranje publike, upoznavanje s prostorom i uvjetima te govorničko iskustvo. Radionicu je završio vježbama za glas i izgovor, tjelovježbom, analizom vlastitog nastupa i stvaranjem refleksne reakcije od stvarne opasnosti vani na otvorenom.
Drugu radionicu „Argumentacija u spornim pitanjima povezanim s vjeronaukom u školi“ vodio je Branimir Stanić, dipl. novinar, urednik mjesečnika Prilika Glasa Koncila. Govoreći o retorici, naveo je da je retorika sredstvo, a ne metodološko obrazloženje. Naveo je smicalice koje se najčešće koriste u medijima: napad na čovjeka, prijetnja, podilaženje, sažaljenje i neimenovani izvor. Kao dobar model argumentacije naveo je teoretičara govorništva Stephena Toulmina i njegovu knjigu „The uses of Argument“.
Elementi Toulminova modela argumenta koji se sastoji od tvrdnje, temelja, kopče, potpore, jakosti tvrdnje i pobijanja. Sudionici su u nekoliko skupina i na konkretnim primjerima radili na ovom modelu argumentacije.
Treću radionicu „Umijeće vođenja sastanaka i simulacija ŽSV-a“ vodila je asistentica na odsjeku za fonetiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Gabrijela Kišiček, prof.. Dobar sastanak je onaj koji ispunjava prethodno postavljene ciljeve, koji je dobro vođen i bez nepotrebnog gubitka vremena i na kojem se svi sudionici osjećaju korisno i potrebno. Voditeljica je naglasila tri osnovne svrhe sastanka: učenje, kreativnost i razmjena ideja. Posebno je istaknula pravila u vođenju sastanka: uvijek znati koliko je sati, ne gubiti iz vida razloge sastanka, hvaliti javno – kritizirati u četiri oka, ne održavati sastanke izvan uobičajenog radnog vremena, ne koristiti pritisak grupe za brzo donošenje zaključaka, privatno i poslovno trebaju biti odvojeni, dnevni red na vrijeme i prije sastanka poslati sudionicima, prekinuti redovita sazivanja ako se pokaže da više nije potreban.
Kao vježbu sudionici su simulirali jedan sastanak koji je vodila viša savjetnica AZOO-a Gordana Barudžija izvodeći argumentaciju na različite teme po Toulminovu modelu.
Anita Bakovljanec