Državni stručni skup za učitelje i nastavnike engleskoga jezika Europski dan jezika i Smotra primjera dobre prakse planiran je i održan od 26. do 30. rujna 2022. na mreži u AZOO-u (ZOOM). Cilj je ovoga stručnog skupa upozoriti javnost na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika, a planirani ishodi stručnoga skupa su ukazivanje na važnost višejezičnosti i međukulturnog razumijevanja, promicanje bogate jezične i kulturne raznolikosti Europe, njegovanje i čuvanje raznolikosti jezika te promišljanje o vlastitom cjeloživotnom učenju jezika u školi i izvan nje, u različite svrhe (školovanje, profesionalne potrebe, potrebe mobilnosti ili užitka i razmjene. U radu skupa sudjelovalo je 500-injak učitelja i nastavnika. Prvog dana skupa 26. rujna 2022. održana su plenarna predavanja i predstavljanja različitih europskih jezika, dok je u sljedećim danima bilo predviđeno predstavljanje prijavljenih škola i njihovih aktivnosti povodom obilježavanja Europskog dana jezika. Ovaj skup je zamišljen kao nastavak kontinuirane podrške uvođenju predmetnih kurikuluma ne samo za engleski jezik nego i druge strane jezike i jezike nacionalnih manjina u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske.
Nakon prijave sudionika u sustav, sve prisutne je u ime ravnateljice Agencije dr. sc. Dubravke Brezak Stamać pozdravila viši savjetnica za engleski i njemački jezik Izabela Potnar Mijić.
Projekti i rad Europskog centra za moderne jezike na početku su predstavljeni službenim videima ECML-a.
Anita Nina Jokić, prof., predsjednica HUPE-a prezentirala je rad Hrvatskog udruženja profesora engleskog jezika (HUPE). Ataše za obrazovnu suradnju Francuskog instituta u Zagrebu Benoît Le Dévédec održao je izlaganje na temu podrške učiteljima i nastavnicima francuskog jezika i radu Francuskog instituta. Loreana Selišek Butina, prof., vanjska suradnica AZOO-a za francuski jezik, predstavila je nastavu francuskog jezika, a Kristina Pirs, prof., OŠ Mejaši, Split i Mirjana Komočar Ljubić, prof., OŠ Sveta Nedelja prikazale su primjere dobre prakse u nastavi francuskoga jezika. Slavenka Markota, prof., dopredsjednica HUPF-a i Katarina Gubo, prof., predsjednica HUPF-a, prezentirale su rad udruge učitelja i nastavnika francuskog jezika.
Dr. sc. Gianluca Borghese, Instituto Italiano di Cultura di Zagabria, predstavio je rad Talijanskog instituta u Zagrebu, Snježana Lovrinić, prof., OŠ „Vazmoslav Gržalja“, Buzet i Marija Puškarić, prof., vanjska suradnica AZOO predstavile su primjere dobre prakse učenja talijanskog jezika, a Vito Vlašić, učenik 2. razreda XVI. gimnazije Zagreb prenio je svoja iskustva dobitnika stipendije za uspjeh na natjecanju iz talijanskoga jezika.
Izv. prof. dr. sc. Ivana Lončar, zamjenica pročelnika Odjela za hispanistiku i iberske studije Sveučilišta u Zadru, prikazala je izazove učenja španjolskoga jezika, a Melita Kovačev, prof., Klasična gimnazija, Zagreb, prikazala je uspješne projekte iz španjolskoga jezika.
Rad Goethe Institua Kroatien, stručna usavršavanja i podršku učiteljima i nastavnicima njemačkoga jezika predstavile su Kristine Petrušić, voditeljica jezičnog odjela i zamjenica ravnatelja Instituta, Anđa Andrušić, koordinatorica za ispite i Yvonne Klietz, savjetnica za nastavu Goethe instituta.
Tanja Koči Valdgoni, prof. i Jitka Stanja Brdar, prof., vanjska suradnica za češku nacionalnu manjinu, AZOO, prezentirale su Češku osnovna škola Jana Amosa Komenskog iz Daruvara i učenje pet stranih jezika u školi.
Slobodan Lalić, prof., ravnatelj Srpske pravoslavne opće gimnazije Kantakuzina Katarina Branković, Zagreb i Jadranka Radošević, prof., savjetnica, nadzornica za srpski jezik uime MZO-a izlagali su na temu srpskog jezika i školovanju na jeziku nacionalne manjine.
MITŐL MÁS MAGYAR TANNYELVŰ ISKOLÁBA JÁRNI? Po čemu se razlikuje pohađanje škole na mađarskom jeziku? – naziv je predavanja koje je održala Erna Varga, prof., viša savjetnica za nacionalne manjine (mađarsku), AZOO, u kojemu je prezentiala rad i učenje na mađarskom jeziku.
Skup su zaključili voditelji stručnog usavršavanja, zahvalili svim sudionicima i podijelili evaluacijski listić. Za evaluaciju skupa korišten je uobičajeni upitnik za evaluaciju stručnih usavršavanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a kao oblik vrednovanja korištena je Linkertova skala s pet stupnjeva (opisivači korišteni u skali bili su u rasponu od izrazito slabo do izvrsno). Na skupu je sudjelovalo više od 500 učitelja i nastavnika stranih jezika, a evaluaciji skupa pristupilo je njih 233. Prosječne ocjene skupa su vrlo visoke. Aktualnost tema ocijenjena je 4.88, dok je značaj stručnog skupa za osobni profesionalni razvoj ocijenjen prosječnom ocjenom 4.72.