U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje 1. ožujka 2019. godine u Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama održan je stručni skup „Izazovi rada psihologa u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih“. Na skupu je sudjelovalo više od osamdeset stručnih suradnika psihologa i nastavnika psihologije s područja pet slavonskih županija.
Uz Sanju Olbina Borić, stručnu suradnicu psihologinju škole i voditeljicu međužupanijskog stručnog vijeća stručnih suradnika psihologa i nastavnika psihologije, skup je otvorila vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije mr. spec. Dejana Varnica.
Nakon kratke predstave na temu ovisnosti koju su izveli učenici Škole, uvodno izlaganje „Zaštita mentalnog zdravlja darovitih učenika“ održala je viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Vesna Ivasović koja je govorila o problemima u području mentalnog zdravlja s kojima se susreću daroviti učenici te na koji način im psiholozi u školama mogu pomoći. Nakon uvodnog izlaganja, sudionici su se, ovisno o području interesa, podijelili u tri skupine koje su vodile izvanredna profesorica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku dr. sc Silvija Ručević, prof. Gordana Šijan , klinička psihologinja Poliklinike SUVAG u Osijeku i prof. Maja Buljubašić, klinička psihologinja u KBC-u Osijek.
Dr. sc. Silvija Ručević govorila je o važnosti izvršnih funkcija kod djece, pogotovo u predškolskoj i ranoj osnovnoškolskoj dobi te o mogućim načinima njihovog razvijanja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Izvršne funkcije, kao što su na primjer inhibicija, radno pamćenje i planiranje i donošenje odluka, utječu na spremnost za školu, školski uspjeh i uspjeh na poslu te umanjuju efekte teškog temperamenta i manjka prosocijalnih emocija, a moguće ih je razvijati i uvježbavati do rane odrasle dobi.
Klinička psihologinja prof. Gordana Šijan je govorila o utjecaju različitih emocija na učenje i ponašanje te o načinima pružanja podrške i pomoći učenicima s emocionalnim teškoćama. Iz svog bogatog iskustva dugogodišnje kliničke psihologinje prikazala je i nekoliko slučajeva učenika i učenica osnovnoškolske i srednjoškolske dobi s različitim teškoćama u području emocija.
Klinička psihologinja prof. Maja Buljubašić u svom predavanju se posebno osvrnula na panični poremećaj, kao vrstu anksioznog poremećaja čija pojavnost i učestalost raste iz godine u godinu. Uz teorijsku podlogu o uzrocima i oblicima paničnog poremećaja, osvrnula se i na „psihološku prvu pomoć“, odnosno upoznala je sudionike skupa na koji način je potrebno pružiti podršku učenicima koji imaju panični poremećaj.