U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Poreču je od 24. do 26. listopada održan državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge iz predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova pod nazivom „Strategijama poučavanja do razvijanja potencijala darovitih i talentiranih učenika“.
Otvaranje skupa svojim su nastupima oplemenili učenici Osnovne škole „Poreč“ koji su otplesali tradicionalni Balun, a njihove su učiteljice, uz svirku na mijehu, „ na tanko i debelo“ otpjevale dvije tradicionalne pjesme. U godini koju je UNESCO proglasio „Godinom baštine“, Poreč je više nego važan grad u kojemu je Eufrazijevu baziliku koju je UNESCO upisao na svjetski popis materijalne baštine, a „dvoglas tijesnih intervala Istre i Hrvatskog Primorja“, također je dio svjetske liste nematerijalne baštine.
Od tradicije do modernosti, mogao bi se nazvati nastup harmonikašice umjetničke škole Poreč Antonele Glavić koja je zorno pokazala što je to darovitost i kakvi se sve biseri kriju među našom djecom.
Uvodno predavanje dr.sc. Jasne Arrigoni s Učiteljskog fakulteta u Rijeci bilo je posvećeno kreativnosti kao važnom segmentu darovitosti te testovima i konstruiranju ispitnih materijala koji bi bili uporabljivi u svakoj odgojno-obrazovnoj instituciji. Dr. Arrigoni pokazala je povijesni pregled razvoja praćenja darovitosti, različite teorijske pristupe te upoznala sudionike s razvojem standardizacije EPoC testova za Republiku Hrvatsku, ali i regiju.
Petar Čuček iz Astronomskog centra u Višnjanu govorio je o konceptima rada na kojima počiva uspjeh Višnjanskih edukacijskih programa i rada na poticanju kreativnosti i motivacije sudionika.
Posebno inspirativno predavanje održao je dr.sc. Miroslav Huzjak. „Mjerenje kreativnosti u likovnoj kulturi“, moglo bi se nazvati i „Kako ne ubijati kreativnost“.
Uz niz vrlo zanimljivih i konkretnih primjera, dr. Huzjak posebno je naglasio važnost različitih perspektiva, izlaženje iz okvira i „kutija“, kritičko promišljanje, istraživanje, postavljanje pitanja i sve ono što , u postojećim okvirima, postaje teško za one koji su „drugačiji“.
Dr. Huzjak posebno je upozorio na stereotipe, šablone i neke strategije koje se u odgojno-obrazovnim institucijama i pojedinim nastavnim predmetima koriste svakodnevno i smatraju se dobrima, a zapravo, izravno utječu na ukalupljivanje učenika umjesto na njihovo razvijanje i poticanje potencijala koje imaju.
U poslijepodnevnim sekcijama sudionici su imali prilike vidjeti primjere dobre prakse u predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te razmijeniti iskustva i prodiskutirati strategije rada u školama i predškolskim ustanovama.
Posljednjeg dana skupa, svoje su iskustvo s akceleracijom učenika prenijele pedagoginje Dionea Kraljić-Stošić iz Osnovne škole „Dolac“ ( SE „Dolac“) iz Rijeke te Vesna Ban iz OŠ Kraljevica.