Ovogodišnja, XXXII. Proljetna škola školskih knjižničara okupila je 600 sudionika, koji su u virtualnom okruženju od 24. do 26. ožujka sudjelovali u radionicama, predstavljanjima primjera dobre prakse i na plenarnim izlaganjima. Najveći državni skup stručnih suradnika knjižničara iz osnovnih i srednjih škola RH-a u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje otvorila je ravnateljica AZOO-a dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, istaknuvši da je viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare Adela Granić organizirala izuzetno bogat program toga trodnevnog skupa.
Kad je riječ o broju, ova XXXII. Proljetna škola ne ukazuje samo na broj primjeren godinama u kojima AZOO sudjeluje kontinuirano u edukacijama putem svojih viših savjetnika, nego je i u samom odgojno-obrazovnom procesu, u Republici Hrvatskoj uopće, riječ o vrlo respektabilnom broju. Ono što valja istaknuti jest činjenica da PŠŠK s ovogodišnjom temom „Odraz reformskih promjena u školskoj knjižnici“ pruža stručnim suradnicima knjižničarima priliku da na ovom skupu steknu i razmijene nove oblike inovativne prakse kojima će se u radu s učenicima moći koristiti – rekla je ravnateljica AZOO-a dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, istaknuvši zadovoljstvo što može predstaviti plenarne predavače: prof. dr. sc. Anitu Peti-Stantić, prof. dr. sc. Igora Kanižaja i doc. dr. sc. Ivanu Martinović, koji su u svojim izlaganjima obuhvatili različite elemente čitalačke, medijske, ali i informacijske i informatičke pismenosti, a riječ je o područjima u kojima svakodnevno stručni suradnici knjižničari poučavaju učenike u svojem neposrednom odgojno-obrazovnom radu.
Tema skupa su reformske promjene u odgojno-obrazovnom sustavu, odnosno način kako su se one reflektirale u školskim knjižnicama, ali i svega onog što se tijekom prošlih dvanaest mjeseci događalo zbog primjene različitih modela nastave na koje je utjecala koronavirusna pandemija. Stručni suradnici knjižničari otkrili su u tom razdoblju snage i sposobnosti za koje nisu ni znali da ih imaju, nesebično su pomagali jedni drugima, dijelili svoja znanja onako kako su jedino mogli – na mreži – ističe Adela Granić, viša savjetnica za stručne suradnike knjižničare iz AZOO-a. Iako je stručno usavršavanje knjižničara putem webinara bilo zastupljeno još od 2015., pojavom pandemije i lock-downa broj webinara znatno se povećao te su se organizirali tijekom 2020. nekada po triput tjedano. Do kraja kalendarske godine održano je stotinu webinara, u što su uz tematske skupove uključeni i mrežni skupovi specijalizirani za pripravnike, za voditelje županijskih stručnih vijeća te pripremni za PŠŠK. Ukupan je broj sudionika na webinarima koje je organizirala savjetnica A. Granić za stručne suradnike knjižničare tijekom 2020. bio gotovo 11.000.
Knjižničari su tako spremno dočekali svoj najveći državni skup, na kojemu je participirala polovina svih školskih knjižničara iz RH, i to na deset plenarnih predavanja; 17 knjižničara držalo je radionice dok je 18 knjižničara predstavilo primjere inovativne prakse. Tome je prethodio višemjesečni rad Organizacijskog i Programskog odbora, koji je ocjenjivao prijavljena izlaganja koja su do njega dolazila anonimno.
Stručni suradnici knjižničari imaju danas, istaknule su Draženka Stančić i dr. sc. Jasna Milički u svojem izlaganju „Odraz reformskih promjena u školskoj knjižnici“, svoje čvrsto mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu, kao potpora odgojno-obrazovnom proces – osiguravajući pritom da se učenici pravilno znaju koristiti izvorima znanja, tradicionalnim i digitalnim te brinuće se o tome da se u nastavi poštuju autorska prava, koju im je ulogu Ministarstvo znanosti i obrazovanja eksplicitno dalo prilikom uvođenja nastave na daljinu – kroz korelacije, u školskim, nacionalnim, međunarodnim projektima, u radionicama ili izvannastavnim aktivnostima. Utemeljenje za svoj rad stručni suradnici knjižničari imaju u kurikulumima nastavnih predmeta (pogotovu Hrvatski jezik, Informatika, Geografija, Povijest i dr.) te poglavito međupredmetnih tema Uporaba IKT-a i Učiti kako učiti.
Školski knjižničari, navikli na istraživanje novih pristupa i tehnologija, načina učenja, radili su kao mentori na profesionalnom razvoju u pet virtualnih učionica za stručne suradnike i ravnatelje i snimili su 45 videolekcija iz područja kurikuluma međupredmetnih tema – istaknule su u svojem predavanju D. Stančić i J. Milički, obje knjižničarke savjetnice.
Više je izlagača govorilo o poticanju čitanja, naglašavajući kako su svi oblici pismenosti ravnopravni, no s čitanjem se ipak počinje te predstavile koncepte iz prakse kojima se učenike potiče na čitanje ne samo obvezne lektire nego i građe za slobodno čitanje.
Stručni suradnici knjižničari pokazali su pritom da odlično poznaju i nove digitalne alate, ali isto tako i društvene mreže novije generacije na kojima su danas njihovi učenici, pa su tako Denis Vincek i Krešimir Varga pokazali kako se društvena mreža instagram može iskoristiti kao emocionalna i intelektualna motivacija, ali i nastavno sredstvo u medijskom opismenjivanju – u svojoj radionici o izradi reklame u obliku priče na instagramu. Zahvatili su tako ne samo kreativno stvaranje, kao vrh revidirane Bloomove taksonomije nego su i naglasak shvatili na potrebu stalnog kritičkog promišljanja o reklamama i svim sadržajima koji učenike svaki dan „bombardiraju“ putem različitih medija.
Naglašena su u raspravi i dva problema. Još uvijek nema Knjižničnog kurikuluma. Pet zadarskih knjižničarki sastavile su njegov prijedlog, što ga je iznijela Ivana Perić – razrađen po svim ciklusima osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja u četiri dijela koji obuhvaćaju knjižničnu, informacijsku i medijsku pismenost te poticanje čitanja (KIMP), no riječ je tek o prijedlogu dokumenta neformalne skupine. Drugi problem, koji je istaknut, jest problem redovitog financiranja školskih knjižnica. MZO je zadnjih godina počeo izdvajati novac za knjižnični fond, no još uvijek, kad je riječ o osnivačima – a to su županije ili gradovi – iznos novca koji dolazi za knjižnice daleko je ispod standarda ili ga uopće nema. U raspravi je rečeno da iznos novca koji se odvaja za knjižnicu u pravilu ovisi o ravnatelju, pa se on razlikuje od škole do škole, što ne bi smjelo biti tako kad postoje smjernice i standardi.
Zahvaljujući svojim brojnim aktivnostima, stručni suradnici knjižničari imaju respektabilan ugled u struci, istaknula je Draženka Stančić u svojem predavanju „Ugled školskih knjižničara u stručnoj javnosti i mogućnosti njegovog osnaživanja“. U uzorku od 1092 ispitanika školske i knjižničarske javnosti, školski knjižničar percipira se kao pouzdana osoba koja poštuje dogovore (643), otvoren za suradnju (640), radi uspješno svoj posao (614), komunikativan (584), kreativan, vođen težnjom da napravi nešto inovativno (513), osoba koja rado dijeli svoje ideje i prihvaća tuđe (500), fleksibilan (486). Predstavila je i mogući izgled komunikacijske strategije za dodatno osnaživanje ugleda školsko-knjižničarske struke.
Stručni suradnik knjižničar Robert Posavec naglasio je važnost školske knjižnice u brendiranju svake škole, iza čega uvijek stoji velik rad knjižničara u organizaciji i provedbi kulturnih i javnih aktivnosti.
I ova, XXXII. Proljetna škola školskih knjižničara svojim trodnevnim programom i svojom strukturom koja je obuhvaćala 16 sati plenarnih predavanja, radionica i predstavljanja primjera dobre prakse te s brojem sudionika pokazala je da se i u online okruženju može nastaviti dosadašnja tradicija i da stručni suradnici knjižničari mogu svojim inovativnim primjerima pridonijeti razvitku ne samo školskoga knjižničarstva nego i cijelog odgojno-obrazovnog sustava.
Evaluacijski upitnik dostupan je na poveznici
Analiza evaluacija XXXII. Proljetne škole školskih knjižničara
(pdf: 1.000,03 KB)
Preuzmi