U organizaciji Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu, Filozofskog fakulteta, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, u Rijeci je od 29. rujna do 2. listopada 2021. godine održan Šesti kongres hrvatskih povjesničara. Hrvatski se povjesničari u najvećoj mjeri u svojim istraživanjima bave političkom poviješću – pitanjima kriza i ratova, slobode, a osobito nacionalnim identitetom i poviješću hrvatske nacije i državnosti ili pak proučavaju gospodarsku problematiku. Tema je ovog kongresa bila Kultura s ciljem povećanja broja istraživanja i radova o temi kulturne povijesti u hrvatskoj historiografiji. Rad se odvijao u 31 sekciji. Izlaganja je održalo više od 200 povjesničara iz Hrvatske i inozemstva.
S obzirom na važnost sudjelovanja učitelja i nastavnika povijesti na znanstvenim skupovima za razvoj njihovih kompetencija i osuvremenjivanje nastave povijesti, na kongresu je sudjelovalo 75 učitelja i nastavnika povijesti od kojih je 18 održalo izlaganja u pojedinim sekcijama. Izlaganja su obuhvatila povijesna istraživanja i implementaciju kulturne povijesti u svakodnevni rad s učenicima u osnovnim i srednjim školama. Učitelji i nastavnici povijesti održali su svoja izlaganja u sljedećim sekcijama: Povijest u nastavi, Iz političke, kulturne i umjetničke povijesti grada Rijeke i okolice, Pravna povijest, Povijest 19. stoljeća, Međuratno i ratno razdoblje, Povijest prosvjete i školstva, Propaganda, društvo i kultura Socijalističke Jugoslavije, Prvi svjetski rat i kultura sjećanja te Crkvena povijest. Viša savjetnica za nastavu povijesti mr. sc. Marijana Marinović održala je također predavanje i bila ujedno koordinator sekcije Povijest u nastavi.
Po završetku stručno-znanstvenog skupa 70 učitelja i nastavnika je ispunilo anketni upitnik u kojem su ocijenili trodnevni rad skupa u cjelini, pojedinačno svoje kolege iz osnovnih i srednjih škola te primjenjivost pojedinih tema u praksi. Prosječna ocjena skupa u cjelini je 4.39. Svoje ocjene učitelji i nastavnici su također obrazložili u opisnom pitanju: Što biste posebno izdvojili kao vrijednost stručno-znanstvenog skupa? Izdvajamo sljedeće odgovore: raznolikost tema; komunikacija i razmjena ideja i iskustava; dobili smo priliku slušati uvažene stručnjake, upoznati se s novim povijesnim istraživanjima i novim povijesnim spoznajama; nove spoznaje odlične za profesionalni razvoj, susret i rad uživo nakon dužeg vremena,; sjajna organizacija; suvremeni trendovi u struci i kritičko sagledavanje fenomena kulture u lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj perspektivi; povezanost mjesta održavanja s kulturno-povijesnim temama i hrvatskom poviješću, inkluzivnost, sadržajnost, raznolikost, izmjena teza i mišljenja.
Na pitanje Predložite moguća poboljšanja za sljedeći kongres učitelji i nastavnici daju sljedeće prijedloge: okrugli stol o nastavi povijesti, multimedijalna prezentacija uz predavanje, sekcija Povijest u nastavi bi trebala biti opsežnija, barem četiri termina tijekom dva dana; da se u slučaju nedolaska predavača njihovi radovi ne čitaju; vrijeme za raspravu nakon svakog izlaganja; izbjeći suhoparno čitanje sažetaka istraživanja; smanjiti broj sekcija i pojačati recenzije radova; sekcije treba organizirati drugačije npr. mediavističke sekcije ne bi se smjele održavati istodobno.
Rezultati ankete su u prilogu.
Evaluacija
(docx: 3,28 MB)
Preuzmi