U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 1. do 3. rujna 2021. godine održan je državni stručno-znanstveni skup za učitelje i nastavnike povijesti u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj u on-line okruženju (ZOOM aplikacija). Tema stručnog skupa bila je Povijest 20. stoljeća u kurikulima: čovječanstvo između ratnih ponora i uzleta znanosti. Na odabir teme utjecale su promjene u nastavi povijesti, a koje su rezultat uvođenja kurikula povijesti u osnovnim školama i gimnazijama u Republici Hrvatskoj 2019. godine. Temeljna polazišta kurikula koji zamjenjuje nastavne programe je prelazak na ishode učenja i razvoj kompetencija kroz aktivno i dubinsko učenje, konceptualno razumijevanje, razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja te rješavanje problema.
Skup je imao dva cilja. Prvi cilj bio je ojačati kod učitelja i nastavnika povijesti poznavanje akademske discipline na kojoj se temelji nastavni predmet te se upoznati s najnovijim historiografskim istraživanjima i spoznajama o povijesti 20. stoljeća u Hrvatskoj, Europi i svijetu koje imaju karakter interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti. Drugi cilj skupa bio je podići kvalitetu planiranja nastave i to na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja o učenju i poučavanju, kao i usklađivanje sadržaja poučavanja, nastavnih aktivnosti i nastavnih metoda s zahtjevima kurikula.
Stručni skup organizirala je i vodila mr. sc. Marijana Marinović, viša savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i obrazovanje, a otvorila ga je Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje.
Stručno-znanstveni skup obuhvatio je četiri velike teme vezane uz povijest 20. stoljeća: Kultura sjećanja, Zarazne bolesti, medicina i javno zdravstvo, Znanost i tehnologija mijenjaju život čovjeka te Kulturna baština u ratovima. Predavanja i primjere iz prakse održalo je devet znanstvenika s hrvatskih instituta i fakulteta i 11 učitelja i nastavnika povijesti iz osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj kao i savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Marijana Marinović.
Predavači i teme:
- mr. sc. Marijana Marinović, Povijest 20. stoljeća u kurikulima: čovječanstvo između ratnih ponora i uzleta znanosti
- dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, Mjesta sjećanja i kultura sjećanja na ratove u Hrvatskoj u 20. stoljeću
- dr. sc. Tea Perinčić, Grad Rijeka u 20. stoljeću: narodi-nacije, sukobi, granice, migracije
- Daniela Jugo-Superina, prof. i Nera Malbaša Kovačić, prof., Riječke mijene: imena riječkih trgova, ulica, gatova i škola u 20. stoljeću
- dr. sc. Marko Jelenić, Identiteti na raskrižju – Kraj Prvog svjetskog rata u Istri i kultura sjećanja
- Marin Pekica, prof., Kultura sjećanja i suočavanje s prošlošću – primjer sela u Istri
- doc. dr. sc. Nikola Anušić, Velika pandemija španjolske gripe iz 1918. godine u svjetlu znanstvenih mogućnosti i ograničenja
- dr. sc. Željko Dugac, Povijest medicine i javnog zdravstva u Hrvatskoj u 20. stoljeću
- dr. sc. Iva Milovan Delić, Žene u medicini: liječnice
- prof. dr. sc. Željko Holjevac, Znanost i nova oružja u 20. stoljeću
- dr. sc. Rajka Jurdana Šepić, Utjecaj otkrića fizike na povijest 20. stoljeća
- Melita Jesih Matić, prof., „Ja sam postao Smrt, rušitelj svjetova“ – izum atomske bombe: vojne, moralne i političke implikacije
- Sanda Daus, mag. educ. i Linda Maraš Krapić, prof., Uzlet znanosti i tehnologije – digitalna revolucija
- Dijana Muškardin, prof., Svemir „posljednja granica“ – izazovi putovanja u svemir s Hermanom Potočnikom
- dr. sc. Tomislav Bogdanović, Marcel pl. Kiepach – križevački Nikola Tesla
- Irena Sačić, prof., Šibensko munjivo – pokretač gospodarskog i tehnološkog razvitka Šibenika u 20. stoljeću
- dr. sc. Marijan Bradanović, Kulturna baština u ratovima 20. stoljeća
- Ante Grubišić, muzejski savjetnik, Spašavanje kulturne baštine tijekom Drugog svjetskog rata i poraća na osječkom području
- Igor Jovanović, prof. i Igor Šaponja, prof., Pula u vrtlogu ratova – urbana, etnička i kulturna slika grada u stalnim mijenama
- Valentina Miletović Anić, prof., Sudbina kulturnih dobara u ratu – primjer Pule 1944./45. godine
- mr. sc. Daniel Bogešić i Sandra Sloković, prof., Svjetska kulturna baština na meti terorista početkom 21. stoljeća
Po završetku stručno-znanstvenog skupa 270 sudionika je ispunilo anketni upitnik u kojem su ocijenili trodnevni rad skupa u cjelini i pojedinačno predavače. Prosječna ocjena skupa u cjelini je 4.93 (251 učitelj i nastavnik ocijenio je skup ocjenom odličan, 18 ocjenom vrlo dobar i 1 ocjenom dobar). Svoje ocjene obrazložili su u opisnom pitanju: Što biste posebno izdvojili kao vrijednost stručno-znanstvenog skupa? Izdvajamo slijedeće odgovore: predavači su iznijeli vrlo zanimljive primjere iz prakse te nam time dali ideje za rad; zavičajna nastava i korelacija povijesti s fizikom odnosno razvojem znanosti je pun pogodak kao i vrlo aktualna tema koja se odnosila na terorizam; jako puno sadržaja koji se mogu primijeniti u praksi, aktualnost tema i interdisciplinarni pristup; gosti predavači drugih profesija npr. fizičarka; vrijednost skupa je u primjerima dobre prakse koji obogaćuju naš profesionalni razvoj; iako je skup održan u online okruženju bio je uspješan, zanimljiv i s odličnim temama i predavačima; kreativni predavači i njihov entuzijazam; aktualnost tema koje nisu dovoljno obrađene u udžbenicima; dobro pogođen omjer znanstveno istraživačkog i metodičko-praktičnog aspekta; motivacija za osobni rad; sviđa mi se kombinacija znanstvenih predavanja s primjerima iz prakse. Na pitanje Predložite moguća poboljšanja učitelji i nastavnici daju sljedeće prijedloge: više takvih skupova, dostupne snimke predavanja, skup u živo, radionice u živo, terenski rad na skupu u živo, više pauza, kraća predavanja, javni poziv za prijavu radova na slijedeći simpozij.
Evaluacija
(pdf: 2,57 MB)
Preuzmi