Međužupanijski stručni skup (Samo)vrednovanjem do unaprjeđenja pedagogijske teorije i pedagoške prakse, održan je u suradnji s Odsjekom za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Splitu, 12. veljače 2018. godine u Splitu. Stručni skup bio je namijenjen stručnim suradnicima pedagozima dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Na stručnom skupu je sudjelovalo oko 150 sudionika.
Cilj stručnog usavršavanja je bio putem plenarnih predavanja i radionica analizirati važnost (samo)vrednovanja kao mehanizma osobnog unapređivanja i unapređivanja pedagoške prakse. Istaknuta je važnost rezultata samovrednovanja u kreiranju mjera za unapređivanje pedagoške prakse. U radioničkom dijelu naglasak je bio na analizi i vrednovanju vlastitih navika u komunikaciji te na unapređivanju kompetencija za kreativne promjene u radu stručnih suradnika pedagoga.
Viša savjetnica Đurđica Kaurloto Martinić održala je uvodno predavanje na temu Vrednovanje kao područje rada stručnih suradnika pedagoga u odgojno-obrazovnim ustanovama. Stručni suradnici pedagozi u suradnji s ravnateljem i školskim timom za kvalitetu odgovorni su za provođenje samovrednovanja i vrednovanja u odgojno-obrazovnim ustanovama. Naglašene su ključne funkcije samovrednovanja (unapređivanje kvalitete) i vanjskog vrednovanja (odgovornost za kvalitetu) i njihovi mogući sinergijski učinci. Integrativnim pristupom škole će preuzeti više odgovornosti i samoinicijativnosti, što bi trebalo rezultirati podizanjem standarda učenja i poučavanja, a time i postignuća i osobnoga razvoja učenika.
Nakon uvodnog predavanja, izlaganje na temu Uloga samovrednovanja u suvremenom odgojno-obrazovnom procesu održala je doc. dr. sc. Morana Koludrović. Uvođenjem vanjskog i unutarnjeg vrednovanja rada škola nastoji se pratiti kako škole ostvaruju standarde učenja i poučavanja koji se od njih očekuju. Dobro organizirano samovrednovanje može značajno pomoći određivanju razvojnih prioriteta škole, svrhovitom planiranju i ostvarivanju dogovorenih ciljeva.
Sljedeće predavanje – Značajke (samo)vrednovanja u odgojno-obrazovnom procesu iz perspektive pojedinca održala je izv. prof. dr. sc Ina Reić Ercegovac. Samovrednovanje je proces sustavnog i trajnog praćenja, analiziranja i preispitivanja vlastite prakse s ciljem unapređivanja rada. Naglasak je bio na procesima samoevaluacije i tehnikama samoprocijene vlastitoga rada.
U drugom dijelu stručnog skupa održane su radionice Samovrednovanje kao polazište poboljšanja kvalitete odgojno-obrazovne prakse i Samorefleksija navika u komunikaciji. Radionice su vodile doc. dr. sc. Morana Koludrović, dr. sc. Anita Mandarić Vukušić i Sani Kunac, prof. Kroz interaktivan rad i vježbe stručni suradnici pedagozi usavršavali su kompetencije vezane uz područja vještina komuniciranja, samoprocjene svojih vještina, a također su radili na prepoznavanju prioritetnih područja za unaprjeđivanje kvalitete rada.
Stručni skup završio je refleksijom na održane radionice, a na kraju je uslijedila rasprava te je otvorena mogućnost za postavljanje pitanja i promišljanje praktičara.