Najave i izvješća / 8. studenoga 2019.

Razvoj znanstvene pismenosti u kontekstu ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

U području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja organizirana su 5. studenoga 2019. u DV Siget i 6. studenoga 2019. godine u DV Botinec u Zagrebu dva stručna skupa s temom: Razvoj znanstvene pismenosti u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, za odgojitelje i stručne suradnike na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. Stručne skupove je osmislila i vodila mr. sc. Andreja Silić. Stručni skupovi su pripremljeni u suradnji s osam dječjih vrtića, na temelju sustavnoga praćenja rada odgojitelja i stručnih suradnika, posebice u području razvoja znanstvene pismenosti. Na skupovima je sudjelovalo 150 odgojitelja i stručnih suradnika.

Prof. dr. sc. Lidija Vujičić održala je izlaganja na naslovnu temu skupova, polazeći od teze da su djeca intrinzično motivirana za učenje i razumijevanje svijeta oko sebe te da ona svoja znanja ne prisvajaju od odraslih, već ih konstruiraju na temelju vlastite aktivnosti i iskustava te raspravljajući o onome što znaju i razmišljaju s drugom djecom i odraslima, a uloga je odgajatelja pružati neizravnu podršku procesu učenja i istraživanja djece. U svom je izlaganju istaknula važnost stvaranja bogatog i poticajnog prostorno-materijalnog okruženja, a potom i razvoj odgajateljevih različitih kompetencija, izravnog istraživanja osobne prakse, promatranja i dokumentiranja aktivnosti djece, dokumentiranja značenja aktivnosti za djecu i odgajatelja te osnovno poznavanje znanstvenih pojmova. Također je istaknula da o poticanju razvoja znanstvene pismenosti raspravljamo kao istraživačkom procesu i to kako za odgajatelja tako i za djecu, kao integralnom dijelu kurikuluma u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Predavanjem se nastojalo odgovoriti na neka pitanja:

Što podrazumijevamo pod pojmom znanstvene pismenosti?

Koji su razlozi da se u ustanovama ranog odgoja i obrazovanja uglavnom zanemaruje poticanje razvoja znanstvene pismenosti?

Koja je uloga odgajatelja u stvaranju prilika djeci za istraživanje okruženja u kojem žive, a na osnovi toga i spoznavanje svijeta i sebe u njemu?

Ukazat ćemo i na moguće prijedloge za daljnje unaprjeđenje odgojno-obrazovne prakse u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kao i za profesionalno usavršavanje i razvoj odgajatelja na području istraživanja svoje odgojne prakse i uspostavljanje mreže odgajatelja istraživača.

Posebno se nastojalo ukazati na važnost i značaj promatranja djece i dokumentiranje njihovih aktivnosti kao jednog od najvažnijih umijeća odgajatelja. Pri tome pod dokumentiranjem odgojno-obrazovnog procesa podrazumijevamo prikupljanje različitih oblika dokumentacije o aktivnostima djece, poput pisanih bilježaka, dnevnika, transkripata razgovora (djece međusobno te djece s odgajateljima), dječjih likovnih radova, grafičkih prikaza, audio i videozapisa, fotografija i ostalog te redovito sastajanje odgajatelja koji raspravljaju o prikupljenoj dokumentaciji. Iz tih razloga naglašeno je kako, ili na koji način dokumentacija postaje alat za transformaciju ili mijenjanje odgojno-obrazovne prakse. Također, ukazalo se na važnost razvoja refleksivne prakse i odgajatelja refleksivnog praktičara u (su)konstrukciji kurikuluma svoga vrtića/odgojne skupine.

Na stručnome skupu u DV Siget zatim su održana izlaganja, prikazi dobre prakse, rasprave i radionice u suradnji s odgojiteljima i stručnim suradnicima dječjih vrtića: Srednjaci, Zvončić, Siget i Remetinec:

Istraživači u vrtićkom laboratoriju – izazovi za djecu i odgajatelje, Ksenija Blagec, odgojitelj savjetnik Olga Guina, odgojitelj mentor, DV Srednjaci, Zagreb,

Razvoj digitalne pismenosti putem programa Elementarne robotike, Ljiljana Džepina, dipl. pedagog, Marica Arambašić, odgajatelj, savjetnik, Silvana Štrok, odgajatelj savjetnik, DV Zvončić, Zagreb,

Razvoj znanstvene pismenosti u dječjem vrtiću Siget, Nikolina Humić, odgojitelj mentor, Nikolina Kantolić, odgojitelj mentor, Sonja Srebačić, prof. ped., stručni suradnik mentor, DV Siget, Zagreb,

Istražujemo zajedno; Djeca i mediji, Vedrana Marković, odgojitelj, Sanja Sajko, odgojitelj mentor, Kristina Bilopavlović, prof. ped., stručni suradnik pedagog,

DV Remetinec, Zagreb.

Na stručnome skupu u DV Botinec održano je zatim izlaganje Karmen Uljanić, mag. paed., odgojiteljice savjetnice DV-a Neven u Rovinju: Istraživanja s djecom od najranije dobi u kontekstu dječjega vrtića. U izlaganju je stavljen naglasak na ulogu odgojitelja kao istraživača odgojno-obrazovne prakse (dokumentiranje istraživačkog procesa u skupini kao dio integriranog kurikuluma, refleksivnu praksu, dijete kao istraživač, odgajatelj kao istraživač).

Ciljevi izlaganja:

osvijestiti mogućnosti za obogaćivanje, inovacije i istraživanje prakse uključivanjem suradnika i partnera u projekt,

steći znanja potrebna za dokumentiranje i refleksiju istraživačkog procesa u skupini,

osvijestiti na koji način dokumentacija pomaže boljem razumijevanju djeteta.

Također su održana izlaganja, prikazi dobre prakse, rasprave i radionice u suradnji s odgojiteljima i stručnim suradnicima dječjih vrtića: Petar Pan, Botinec, Jarun i Različak:

Primjeri dobre prakse uvođenjem informacijske tehnologije u rad s djecom predškolske dobi, Tatjana Knjaz, odgojitelj, Karmela Bučar, odgojitelj, DV Petar Pan, Zagreb

Izlaganje i radionica: Razumijevanje svrhovitosti i značaja znanstvenog opismenjivanja od najranije dobi, Tea Babić, prof. ped., Bojan Branisavljević, prof. psih., Renata Kožul Aralica, mag. rehab educ., DV Botinec, Zagreb

Kreativnost u razvoju znanstvene pismenosti od najranije dobi, Kristina Mlinarić, mag. praesc. educ., Bojan Radašinović, odgojitelj, Branka Fočić, dipl. ped., Kristina Martinko Rutić, prof. ped., DV Jarun, Zagreb

Prikaz odgojno-obrazovne prakse: Razvoj znanstvene pismenosti u DV Različak, Dunja Bačanek, mag. praesc. educ., Magda Kolarić, mag. praesc. educ., Tanja Pap, prof. ped., DV Različak, Zagreb.

Nakon ovog su dijela na oba stručna skupa uslijedila rasprava te su dani zaključci skupa u kojima je naglasak stavljen na sustavnom daljnjem radu i povezivanju praktičara, razmjeni iskustava i pružanju međusobne podrške u sustavnome istraživanju i radu.