Državni stručni skup „Razvijanje kompetencija cjeloživotnog učenja u poučavanju engleskog jezika“, koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, održan je 30. i 31. ožujka 2026. u XII. gimnaziji u Zagrebu. Skupu je nazočilo oko 230 sudionika. Skup je započeo prijavama i registracijom sudionika od 11:30 do 12:00 sati. Početak skupa bio je u 12:00 sati.
Na početku skupa sudionike je pozdravila viša savjetnica za engleski jezik Danijela Ille koja je pozdravila sudionike u svoje ime te u ime ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković. Predstavila je program skupa i najavila prvo izlaganje. Nakon nje je sudionike skupa pozdravila i ravnateljica XII. gimnazije Jadranka Vlahovec. Prvo predavanje „Uloga Sveučilišta u Zagrebu u cjeloživotnom obrazovanju nastavnika engleskog jezika“ održala je izv. prof. dr. sc. Višnja Rajić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje je istaknulo važnost cjeloživotnog obrazovanja kao ključnog elementa profesionalnog razvoja nastavnika engleskog jezika u kontekstu kurikulumskih promjena, digitalizacije i razvoja umjetne inteligencije. Naglašena je uloga Sveučilišta u Zagrebu u kontinuiranom osnaživanju kompetencija svojih alumna kroz raznovrsne programe stručnog usavršavanja, suradnju s praksom i razvoj inovativnih, istraživački utemeljenih pristupa poučavanju. Drugo predavanje održala je izv. prof. dr. sc. Stela Letica Krevelj s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a tema je bila „Professional growth in ELT: Moving beyond the research-practice gap“. Predavanje je problematiziralo jaz između istraživanja i prakse u poučavanju engleskog jezika, ističući da on proizlazi iz različitih očekivanja prema istraživačima i učiteljima i nastavnicima te utjecaja komercijalnih pristupa „najboljoj praksi“. Naglašena je važnost dijaloga i suradničkog istraživanja u profesionalnom razvoju, pri čemu se učitelji i nastavnici pozicioniraju kao aktivni sudionici u stvaranju i primjeni znanja. Nakon pauze predavanje je održao doc. dr. sc. Dino Dumančić sa Sveučilišta u Zadru i to na temu „What Keeps Language Teachers Learning? Lifelong Learning through the Personal, Social and Learning-to-Learn lens“. Predavanje je sagledalo cjeloživotno učenje učitelja i nastavnika iz perspektive osobne dobrobiti, motivacije i kompetencije „učiti kako učiti“, naglašavajući da izazovi profesionalnog razvoja često proizlaze iz osjećaja iscrpljenosti i preopterećenosti, a ne nedostatka sposobnosti. Istaknuta je važnost refleksije, otpornosti i svakodnevnih izbora u oblikovanju odnosa prema učenju, uz poticanje učitelja i nastavnika da preispitaju što za njih znači profesionalni rast i kako pronaći smislen i održiv pristup usavršavanju. Nakon zadnjeg predavanja viši savjetnik Filip Car zaključio je prvi dan skupa, predstavio sutrašnji program i dao sudionicima informacije o organizaciji aktivnosti. Drugi dan skupa započeo je u 8:30 sati registracijom sudionika i prijavom za radionice. Prvo predavanje drugoga dana održala je viša savjetnica Danijela Ille na temu „Effective Communication in the Workplace“. Predavanje je istaknulo važnost učinkovite komunikacije u obrazovnom okruženju kao preduvjeta kvalitetne suradnje, smanjenja nesporazuma i jačanja povjerenja među sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Naglašena je uloga verbalnih, neverbalnih i digitalnih komunikacijskih vještina u unapređenju timske dinamike, donošenja odluka i ukupne kvalitete rada škole. U zadnjem dijelu dane su i upute za izradu kvalitetne prezentacije. Nakon toga održano je šest radionica za sudionike. Svaka je radionica održana dva puta, da bi svi sudionici mogli odabrati i sudjelovati u dvije od njih. Teme radionica ticale su se međupredmetnih tema. Radionice na temu međupredmetnih tema obuhvatile su: Zdravlje: „From Healthy Eating to Traditional Remedies and Modern Medicine“ (Vedrana Dujnić Petrač i Nikolina Reder), Poduzetništvo: „The School as an Ecosystem of Entrepreneurial Thinking: How to Transform the English Language Classroom into a Space of Initiative and Real-World Action“ (Ružica Kandić i Anita Živković), Održivi razvoj: „Održivi razvoj – međupredmetna tema u CDŠ-u (i šire)“ (Izabela Potnar Mijić i Dijana Mišević), Osobni i socijalni razvoj: „Classroom Conversations Unlocked: Transactional Analysis in Action“ (Filip Car i Petar Pavlic), Uporaba IKT-a: „Uloga i svrsishodnost korištenja mobitela u nastavi engleskog jezika“ (Ivana Pločkinić i Snježana Omazić) te Učiti kako učiti: „Teach English and How to Learn It“ (Tatjana Bijelić i Alma Škiljić). Kroz konkretne primjere i interaktivne aktivnosti, voditelji radionica prikazali su načine integracije međupredmetnih sadržaja u nastavu engleskog jezika s ciljem razvoja jezičnih, digitalnih i socijalnih kompetencija učenika. Nakon radionica održana je pauza za ručak, nakon koje su se putem Teamsa u skup uključili prof. dr. sc. Nalini Boodhoo i prof. dr. sc. John Elliott s Fakulteta za obrazovanje i cjeloživotno učenje na Sveučilištu East Anglia u Ujedninjenom Kraljevstvu. Predavanje je prikazalo višegodišnje iskustvo sustavnog razvoja cjeloživotnog učenja na Odsjeku za obrazovanje i cjeloživotno učenje, s naglaskom na programe obrazovanja, mikrokvalifikacija i suradnju s različitim skupinama polaznika. Istaknuti su ključni razvojni koraci, primjeri dobre prakse i izazovi poput digitalne transformacije i prilagodbe zakonodavstvu, uz promišljanje o budućoj ulozi visokoškolskih ustanova u razvoju cjeloživotnog učenja. Petar Josipović iz Carneta predstavio je sudionicima skupa novine u e-imeniku, s posebnim naglaskom na Informativku. Objasnio je mogućnosti koje se nude za učitelje i nastavnike, a sudionici su imali prilike postaviti i neka pitanja. Na kraju skupa, viša savjetnica Izabela Potnar Mijić i viši savjetnik Filip Car zaključili su državni stručni skup i napravljena je evaluacija skupa.
Zaključak
Državni stručni skup potvrdio je važnost cjeloživotnog učenja kao ključnog preduvjeta profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika engleskog jezika, osobito u kontekstu suvremenih obrazovnih izazova poput digitalizacije, kurikulumskih promjena i razvoja umjetne inteligencije. Kroz izlaganja i radionice sudionicima su pruženi konkretni primjeri dobre prakse, potaknuta je razmjena iskustava te osnažena svijest o važnosti suradnje, refleksije i kontinuiranog usavršavanja.
Skup je ujedno naglasio potrebu povezivanja teorije i prakse, jačanja komunikacijskih i međupredmetnih kompetencija te razvoja inovativnih pristupa poučavanju. Zaključno, sudionici su istaknuli vrijednost ovakvih stručnih okupljanja kao prostora za profesionalni dijalog, razmjenu ideja i unaprjeđenje kvalitete nastave engleskog jezika.