Agencija za odgoj i obrazovanje

Poticati razvoj možemo samo ako pred dijete stavljamo zahtjeve. Državna tajnica Dijana Vican objasnila je ravnateljima dječjih vrtića značaj donošenja NOK-a te njegove primjenu u praksi

Što se promijenilo u ranom odgoju djeteta i koje su to nove paradigme u ranom odgoju odgovorili su sudionici državnog stručnog skupa ravnatelja predškolskih ustanova Republike Hrvatske, koji se od 20. do 22. listopada 2010. održavao u Šibeniku.

Više od sto ravnatelja dječjih vrtića u tri su dana, kroz predavanja sveučilišnih profesora, savjetnika iz Agencije i svojih kolega ravnatelja te radom u radionicama, imali priliku utvrditi znanje vezano uz prepoznavanje novih paradigmi ranog odgoja i smjernica za poboljšanje rada u dječjem vrtiću te osnažiti svoje opće i stručne kompetencije.

Na početku skupa sudionike je pozdravio ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović, koji ih je upoznao s novostima koje će od 2011. godine Agencija uvesti u pogledu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika. Prva je, istaknuo je, on-line prijavljivanje na stručne skupove, koje će od 1. siječnja 2011. godine biti obvezno za sve odgojno-obrazovne radnike, a druga novost je stručno usavršavanje u ustanovi.

Novosti u stručnom usavršavanju

Ravnatelj V. Filipović pojasnio je da će Agencija educirati tim ljudi koji će odgojno-obrazovnim ustanovama nuditi stručno usavršavanje za neke opće teme. Popis tema i edukatora bit će objavljen na internetskim stranicama Agencije, a ravnatelji ustanova moći će ih pozvati da održe stručno usavršavanje s temama za koje procjene da su korisne njihovim djelatnicima.

– Novi koncept stručnog usavršavanja u ustanovi ne znači da ćemo odustati od postojećeg stručnog usavršavanja. I dalje će se organizirati stručni skupovi s temama specifičnim za pojedina predmetna područja – kazao je V. Filipović.

Ravnateljima dječjih vrtića obratila se i državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. sc. Dijana Vican koja im je objasnila značaj donošenja nacionalnog okvirnog kurikuluma i primjenu NOK-a u praksi. Državna tajnica naglasila ja da NOK određuje što dijete određene dobi može i treba znati i za što može i treba biti osposobljeno tijekom jednog razvojnog ciklusa. Pojasnila je da je NOK temeljni dokument iz kojeg će se razvijati drugi dokumenti, kao što su kurikulum za predškolski odgoj, osnovne i srednje škole, strukovne škole te Pravilnik o stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

Prvo predavanje na skupu o profesionalnim kompetencijama ravnatelja i razvijanju kompetencija odgojitelja-pripravnika za prirodno poučavanje standardnog idioma materinskog jezika održali su savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje Tihana Radojčić, prof., i mr. sc. Inge Seme Stojnović. U svom izlaganju naglasile su da dijete predškolske dobi, osim govora svoga kraja, može i treba savladati standardni idiom materinskog jezika, da odgojitelji u dječjim vrtićima trebaju osvješćivati upotrebu standardnog jezika i da u tome moraju biti model djeci. – Odgojitelji imaju sjajnu priliku da prirodnim poučavanje, dakle na neizravan način, osvješćuju upotrebu standardnog hrvatskog jezika kod djece i da njeguju pozitivan stav prema istome kako bi djeca bila jezično kompetentna – naglasila je T. Radojčić, istaknuvši da pri tome ne treba potisnuti upotrebu narječja.

Promijenjena uloga obitelji

Prof. dr. sc. Dubravka Maleš u svom je izlaganju upoznala ravnatelje vrtića s novim paradigmama ranog odgoja, među kojima je istaknula promijenjenu ulogu obitelji, na što je prvenstveno utjecala liberalizacija društva. U tim novim okolnostima, naglasila je, treba voditi računa o pravima djeteta tako da ih uvažavamo i slušamo, ali istovremeno da im postavljamo granice i zahtijevamo od njih odgovornost.

I u svom predavanju Obilježja i utjecaj promijenjene slike djeteta na pedagošku praksu, prof. dr. sc. Slavica Bašić upozorila je da poticati razvoj djeteta možemo samo ako pred njega stavljamo zahtjeve.

– Osnovan je da trebamo vidjeti dijete tako kakvo ono je, a ne uklapati ga u okvir slike koju nam nameću znanost, društvene ideologije ili potrebe života – kazala je. Znanja i kompetencije sudionici skupa nadopunili su i u radionicama koje su održali prof. dr. sc. Dubravka Maleš (Problemi u komunikaciji između roditelja i ravnatelja), prof. dr. sc. Slavica Bašić (Obilježja i utjecaj promijenjene slike djeteta na pedagošku praksu), dr. sc. Anka Jurčević-Lozančić, docent (Rani odgoj i socijalne kometencije), Sandra Pokos, ravnateljica (Nove paradigme i jezični razvoj), Merica Matijević, ravnateljica (Refleksivna praksa i razvojna vizija) i Davorka Crnković, ravnateljica (Socijalne kompetencije ravnatelja u instituciji dječjeg vrtića).