Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, gostujući na svečanom otvorenju državnoga stručnog skupa za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova koji se 1. i 2. travnja održao u Vodicama, istaknuo je važnost teme skupa „Ravnatelj u školskom menadžmentu“ jer će sigurno, naglasio je, usavršavanja ravnatelja o menadžmentu i rukovođenju škole biti jedna od tema neprestano prisutna u cjeloživotnom obrazovanju ravnatelja.
Uvodno obraćanje ministar Jovanović započeo je navođenjem promjena koje se pripremaju i očekuju u odgojno-obrazovnom sustavu, a koje su rezultat nezadovoljstva i problema koje imamo u sustavu.
– Nerijetko ćete čuti da Vlada i ministarstvo ne uvodi promjene, ali kada krenemo s reformama nailazimo na otpor. Sve odluke koje donosimo u Ministarstvu obrazovanja rezultat su usuglašavanja s ravnateljima, učiteljima i profesorima i temelje se na četiri cilja: dostupnosti i kvaliteti obrazovanja, uvođenju reda i racionalnom raspolaganju proračunskim sredstvima – istaknuo je ministar, naglasivši da ne provodi revoluciju, već evoluciju obrazovanja. Ministarstvo je u proteklih mjeseci donijelo čitav niz aktivnosti od iznimne važnosti za nacionalnu obrazovnu politiku i unapređenje navedenih ciljeva. Ono što će iz temelja promijeniti obrazovni sustav, ali ne preko noći, kazao je ministar, je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije.
– Strategiju je lako napisati, ali potrebno je donijeti čitav niz akcijskih planova čije će provođenje najviše ovisiti o vama, ravnateljima, učiteljima i nastavnicima. Jedan od prvih konkretnih rezultata provedbe Strategije sigurno će biti rekonstrukcija mreže škola i programa. Radi se cjelovita analiza jer želimo naglasiti profiliranje škola po sektorima, odnosno programima. Usporedo s tim provlači se potreba izmjene državnog pedagoškog standarda – kazao je ministar Jovanović, istaknuvši da se prvi rezultati provedbe Strategije očekuju u prvom kvartalu 2015. godine.
Novina od iduće školske godine, najavio je ministar, je redovita provedba Građanskog odgoja i obrazovanja u svim hrvatskim školama. Ministarstvo do kraja ove godine planira donijeti dva nova zakona, Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanja i Zakon o srednjoškolskom odgoj i obrazovanju. – Razdvojit ćemo ta dva zakona i očekujemo da ćemo do kraja godine kroz Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju definirati posebnosti srednjoškolskog obrazovanja koje su nedorečene u postojećim propisima – kazao je ministar. Isto tako, ministarstvo radi na donošenju novoga Pravilnika o vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu koji će biti u suglasju s novim kvalifikacijama i potrebama obrazovnog sustava, a radi se i na analizi i revidiranju sustava napredovanja učitelja i nastavnika te licenciranja njihovog rada i rada ravnatelja. – Obveza licenciranja nastavnika, stručnih suradnika, ali i ravnatelja postoji već duže vremena, međutim, nažalost, nije zaživjela, ali je jedan od naših prioriteta. Očekujemo da licenciranje i obrazovanje ravnatelja bude drugi konkretni rezultat Strategije i da ćemo do kraja ove godine imati postavljene jasne ciljeve kako to napraviti. Na taj način osigurat ćemo da reizbor ravnatelja i napredovanje u školama bude po jasnim kriterijima – naglasio je ministar Jovanović.
Uz potrebu uvođenja licenciranja nastavnika i ravnatelja, Strategijom se predlaže da funkcija ravnatelja škola postane profesija, a ne usputna faza nastavnika u školi.- Ubuduće će svaki nastavnik koji želi postati ravnatelj morati proći edukaciju za ravnatelje. Zalažemo se da ravnatelj bude profesija, da se izrade kompetencijski standardi za ravnatelje i uvede institucionalno obrazovanje budućih ravnatelja. No, moramo razmisliti što s postojećim ravnateljima, a moguće je rješenje da se profesionaliziraju oni ravnatelji koji su sada u prvoj ili drugoj godini mandata – naglasio je Neven Budak, voditelj radne skupine za izradu strategije. Na skupu ravnatelja predstavio je osnovne odrednice strategije naglasivši da se njome predlaže i promjena kurikuluma škola, i to iz temelja, jer cijeli sustav obrazovanja, objasnio je, počiva na memoriranju činjenica umjesto na razumijevanju naučenog i stjecanju kompetencija. Očekuje se da će Strategija biti usvojena u svibnju, a njena primjena krenut će od jeseni, najavio je Neven Budak, dodavši da će, zbog potrebe izrade novih kurikuluma, uvođenje nove devetogodišnje škole početi za četiri godine.
Ono što nijedna strategija ili bilo kakve promjene u sustavu ne mogu akceptirati su ljudi – učitelji, nastavnici i ravnatelji u školama, i njihov pristup i odnos prema radu, naglasio je u uvodnom obraćanju Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje. – Promjene u odgojno-obrazovnom sustavu neće se dogoditi ako se ne naprave promjene u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika i ako svi u sustavu ne shvate potrebu stalnog cjeloživotnog usavršavanja i obrazovanja – istaknuo je V. Filipović koji je ravnatelje upoznao s rezultatima analize postojećeg sustava stručnog usavršavanja AZOO-a i novom Strategijom stručnog usavršavanja za profesionalni razvoj odgojno-obrazovnih radnika.
O potrebi i planiranim programskim i strukturnim promjenama u hrvatskom obrazovnom sustavu predavao je dr. sc. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja. Promjene su nužne, naglasio je, jer se za razliku od većine razvijenih zemalja struktura odgoja i obrazovanja u RH nije mijenjala zadnjih pedesetak godina i više. – U usporedbi s većinom zemalja EU, imamo kraće obavezno obrazovanje, kraće opće obavezno obrazovanje i kraće primarno obrazovanje. Pitanje je omogućava li postojeća struktura konkurentnost na razini globaliziranog gospodarstva, očekivanu razinu pravednosti odgojno-obrazovnog sustava i ozbiljnije kurikularne promjene – zapitao se Boris Jokić, ističući da nam primjer drugih zemalja može poslužiti kao primjer, ali ne smije biti osnovni razlog strukturnih promjena. Novom Strategijom planira se devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje i ulazak djece sa 6 godina u formalno obrazovanje čime se utječe na smanjivanje utjecaja socio-ekonomskih razlika i osigurava ranije stjecanje temeljnih kompetencija. Govoreći o programskim promjenama u sustavu odgoja i obrazovanja, Boris Jokić naglasio je da planiranje i izrada dokumenata, kao što su NOK, HNOS, nisu bili međusobno koordinirani što je rezultiralo nepostojanjem zajedničkih odgojno-obrazovnih vrijednosti, načela i ciljeva, neusklađenošću metodološkog pristupa i nepostojanjem koherentnog sustava vrednovanja i ocjenjivanja. U izradu svih kurikularnih dokumenata u najvećoj mjeri potrebno je osloniti se na učitelje, nastavnike, ravnatelje i stručne suradnike, zaključio je. – Usporedno s izradom kurikuluma potrebno je naglasak staviti na izradu modela vrednovanja za učenje i vrednovanja kao učenje, a smanjenje modela vrednovanja naučenog, na uvođenje formativnog vrednovanja i na kombiniranje unutarnjeg i vanjskog vrednovanja – kazao je Boris Jokić.
Na stručnom skupu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje sudjelovalo je gotovo 300 ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova. Na dvodnevnom stručnom usavršavanju, pored navedenih, predavanja su održali dr. sc. Božena Krce Miočić sa Sveučilišta u Zadru koja je govorila o marketinškoj orijentaciji škola, Mario Rogač, viši savjetnik AZOO-a koji je upozorio na greške i propuste ravnatelja srednjih škola i mr. sc. Dragan Knežević koji je predavao o ulozi i mogućnostima ravnatelja kao voditelja tima u školi. Ravnatelji škola upoznati su i s EU programima i fondovima za srednje škole i učeničke domove te smjernicama razvoja sustava stručnog usavršavanja Agencije za odgoj i obrazovanje. Predavanja sa skupa ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova možete pogledati ovdje OVDJE