Tradicionalni stručni skup koji je okupio 240 sudionika organizirala je Agencija za odgoj i obrazovanje u suorganizaciji sa Sekcijom za školske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva i Društvom knjižničara HKD-a u Splitu, na mreži 7. listopada 2022. godine u trajanju od sedam sati, a radilo se o XIII. državnom skupu za školske knjižnice
Nazočnima su se u pozdravnom govoru obratili predstavnici HKD-a (dr. sc. Dijana Machala, predsjednica HKD-a zaposlena u NSK-a i Mirjana Čubaković, predsjednica Sekcije za školske knjižnice HKD, zaposlena u OŠ Budaševo-Topolovac-Gušće) te predstavnici Ministarstva kulture i medija (dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik MKM) i Ministarstva znanosti i obrazovanja (Tajna Čorak, viša stručna savjetnica u Upravi za odgoj i obrazovanje), kao organizatorica skupa u ime Agencije za odgoj i obrazovanje prisutne je pozdravila Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, a sudionicima se obratila i viša savjetnica Adela Granić iz Agencije u Zagrebu.
Predsjednica D. Machala je nazočne pozdravila iz Providurove i Kneževe palače (II palače) u Zadru, s 47. izborne Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (5. – 8. 10. 2022.) te je s obzirom na brojne izazove knjižničarske profesije navela središnju temu Skupštine „Knjižnice grade nove svjetove“, a na tom tragu cilj je u okviru predstavljenih podtema otvoriti širu stručnu raspravu o aktualnim aktivnostima u pravcu digitalne transformacije hrvatskih knjižnica i knjižničnih zbirki te razvoju knjižničnih usluga za novo doba i za različite skupine korisnika.
Predsjednica Sekcije, stručna suradnica knjižničarka M. Čubaković čestitala je svim kolegicama i kolegama na njihovu doprinosu u Godini čitanja, a posebnu čestitku je uputila onima koji su radili i još uvijek rade u otežanim uvjetima, kolegicama i kolegama s potresom pogođenih područja. Također je istaknula da valja progovoriti i o tome da u Godini čitanja školske knjižnice nisu dobile dodatna sredstva za nabavu popularno-znanstvene literature za učenike ili djela za cjelovito čitanje iz užitka, za poticanje čitanja, kao ni za provedbu programa u školskim knjižnicama.
Viša savjetnica A. Saulačić uvodno je ustvrdila da se XIII. državni skup Sekcije za školske knjižnice ne održava slučajno u listopadu, jer u njemu slavimo Međunarodni mjesec školskih knjižnica, koji je utemeljila Međunarodna udruga školskih knjižničara (IASL), čiji su članovi brojni stručni suradnici knjižničari RH-a, koji najčešće svoj mjesec slave izrađujući s učenicima straničnike, koje potom objavljuju na međunarodnoj mrežnoj stranici komunicirajući sa školama iz cijeloga Svijeta. Također je naglasila da su pedagoške kompetencije ključne jer će bez obzira na medij, papirnata ili e-knjiga, uloga knjižničara ostati ista, s obzirom na to da stručni suradnik knjižničar nije knjižar koji dijeli udžbenike ili dodaje knjigu, nego je knjižnični stručnjak i odgojno-obrazovni radnik. Dodala je da se nastavno područje Školsko knjižničarstvo bavi provođenjem knjižnično informacijske i medijske pismenosti i poticanjem čitanja (KIMP), koju provode stručni suradnici knjižničari još od daleke 1963. godine, kroz timsku nastavu u školskoj knjižnici, o čemu svjedoče stručni radovi viših savjetnika tadašnjeg Zavoda za unaprjeđivanje školstva u Splitu, osobito savjetnika Kastropila. Zaključila je da trebamo više kurikula nastavnih područja, a manje kurikula nastavnih predmeta, pri čemu je navela važeću MPT IKT i Nacrt predmeta Kritičko mišljenje (KM), čija domena A. obuhvaća informacijsku pismenost (IP) pojašnjavajući važnost činjenice da se informacijske kompetencije stječu se na humanističkim studijima, a informatičke kompetencije na prirodoslovnim studijima, stoga je svima poželjela da nadležno ministarstvo prihvati kurikul „KIMP i poticanje čitanja“, kao što je to prepoznalo ministarstvo u Sloveniji na inicijativu Zavoda za školstvo Republike Slovenije legalizacijom kurikula Knjižnično-informacijsko znanje (KIZ), koji se provodi u osnovnim i srednjim školama.
Državni tajnik I. Poljičak je pohvalio temu XIII. okruglog stola proaktivnost školskih knjižnica u Godini čitanja, koju je Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva kulture i medija proglasila 2021. godine, naglasivši da je to bila prilika da se javnost senzibilizira za brojne programe, projekte, promocije i kampanje poticanja čitanja koji se provode u knjižnicama.
Viša stručna savjetnica T. Čorak je prisutne srdačno pozdravila poželjevši im ugodno praćenje skupa s uvjerenjem da će ih ovaj skup motivirati na nove kreativne aktivnosti.
Pozvana predavanja
Na stručnom skupu su izložene sljedeće teme:
- Književni kanon s/poticanja čitanja, prof. dr. sc. Sanja Nikčević, redovita profesorica u miru, Zagreb
- Školska knjižnica u promicanju čitanja, prof. dr. sc. Karol Visinko, redovita profesorica u trajnom zvanju, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
- Iskustva autorice više od 50 naslova za mlade, Silvija Šesto, profesorica i književnica, potpredsjednica Društva književnika za djecu i mlade, Zagreb
- Pregled projekata za poticanje čitanja, dr. sc. Marija Purgar, stručna suradnica knjižničarka, OŠ „Grigor Vitez“, Osijek
Pozvana predavanja moderirala je stručna suradnica knjižničarka Adriana Turić Erceg, mentorica, voditeljica ŽSV OŠ Splitsko-dalmatinske županije.
Prof. dr. sc. Sanja Nikčević nas je podsjetila da smo naučili da je književni kanon ono najbolje od umjetnosti što ima naša kultura, da je to odabir najmudrijih ljudi prema imanentnim kvalitetama djela i da književnost evoluira dakle napreduje prema boljem dok ono staro i nevrijedno odumire, ustvrdivši da to nije istina i današnji kanon ima ozbiljnih problema s kvalitetom, s porukom pa samim tim i publikom te je na primjerima drame objasnila da problem s/poticanja kod čitanja nije u čitačima nego u kanonu.
Prof. dr. sc. Karol Visinko, ustvrdila je da je školska je knjižnica osobito zaslužna za promicanje čitanja izvan formalnoga nastavnog okružja, u različitim oblicima informalnoga i neformalnoga odgoja i obrazovanja, da potiče na čitanje, razvija čitateljske kompetencije i time utječe na odnos prema tekstu i čitanju te na svekoliko jezično izražavanje svih sudionika i suradnika organiziranih aktivnosti. Uputila je sudionike skupa na rezultate istraživanja primjene strategija čitanja s gledišta učenika i studenata, koje se odnosilo na provjeru učinkovitosti primjene strategije čitanja u osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu, a ispitanici su bili studenti nastavničkog usmjerenja. Raspravljalo se o utvrđenim poteškoćama primjene nekih strategija čitanja, što je stručnim suradnicima knjižničarima bilo zanimljivo i korisno.
Književnica Silvija Šesto nam je rekla da se pronašla u književnosti za djecu kao najiskrenijoj oazi mogućnosti da se ovaj podosta okuženi svijet poboljša, zbog čega se također upustila u kreiranje projekata poput pokretanja časopisa, što je u konačnici rezultiralo umrežavanjem ljudi istih ili sličnih ideja i osnutku Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade u okviru kojeg je postavila osnovni projekt pod nazivom „Slova u gostima“ a koji se provodi dvadesetak godina i uključuje živi susret s piscem, a Društvo iz svog izdavačkog projekta odvaja dio naslova namijenjen donacijama, jer situacija u osnovnim školama i dječjim vrtićima neprekinuto je loša kad je riječ o sredstvima namijenjenima sustavnim gostovanjima autora i kupnji naslova. Za vrijeme korone pokrenuli su projekt „Pisci na mreži“. U okviru svojih gostovanja kreirala je projekt „ Tin, tin tko je?“ s obzirom da je u književnosti za djecu nastupila i kao autorica za tinejdžere. Zaključno nam se povjerila da joj je žao što nije pokrenula malo putujuće kazalište za djecu, jer književno djelo je moguće popularizirati i drugim književnim djelom, ustvrdivši da tu kazalište čini ili ne čini veliku ulogu.
Dr. sc. Marija Purgar predstavila je Godinu čitanja kroz brojne projekte različitih institucija u suradnji sa školskim knjižnicama.
Primjeri dobre prakse
Predstavljeno je 12 primjera dobre prakse (Online recital kao prilika za suradnju i čitanje, Jasenka Marmilić, Dječjom knjigom protiv pandemije i potresa, Iva Dužić i Željka Kleković-Brajenović, Promotivni film Zarazi se čitanjem, Nikolina Sabolić, Za oštriji um – Godina čitanja u Školi za medicinske sestre, dr. sc. Milica Mikecin, ČitKaj u školskim knjižnicama, Ines Krušelj-Vidas, Zavičajni književnici i njihova djela u školskoj knjižnici: suradnja škole i gradske knjižnice, Gordana Grabovac i Danijela Pauković, Storytelling pripovjedne tehnike – Tjeloglazba u storytelling-u, Biljana Krnjajić i dr. sc. Anita Tufekčić, Slavenska mitologija u godini čitanja, Marija Gajski, Europska godina mladih i PoMoZi Da mladima!, Jelena Cvrković, Godina čitanja u Gimnaziji Sesvete, Ruža Jozić, Promotivni film Godina čitanja 2021., Snježana Kovačević, Čitanjem do znanja, mašte i kreativnosti, Suzana Pracaić).
Predstavljanje primjera dobre prakse moderirala je stručna suradnica knjižničarka Marijana Jelinić Pezo, mentorica, voditeljica ŽSV OŠ Splitsko-dalmatinske županije. U Godini čitanja školski su se knjižničari dodatno potrudili osmisliti i realizirati mnoge inovativne aktivnosti kojima su izišli iz okvira vlastitih knjižnica i školske sredine. Uspjeli su probuditi interes za knjigu i usmjeriti pažnju na važnost i dobrobit čitanja ne samo kod svojih učenika već i u širem krugu potencijalnih korisnika, u obitelji i lokalnoj zajednici.
Zaključci skupa biti će poslani na oba ministarstva nadležna za rad stručnih suradnika knjižničara.
Evaluacija
Evaluacijski upitnik ispunilo je 167 sudionika, od mogućih 203 (82%). Postavljena su četiri pitanja i na sva pitanja je odgovorilo svih 167 sudionika.
Ocjena stručnog skupa u cjelini je 4,91. Uspješnost stručnog skupa u cjelini ocjenjena je ukupnom prosječnom ocjenom 4,91. Stručni skup je odličnom ocjenom ocijenilo 155 ispitanika, to jest 92,8%.
Procjena tema i sadržaja izlaganja ukupno je ocijenjena 4,84%, a pojedinačno su predavanja ocijenjena većinom odličnom ocjenom: “Književni kanon s/poticanja čitanja” odlično je ocijenilo 139 ispitanika 83,2%; “Školska knjižnica u promicanju čitanja” odlično je ocijenilo 143 ispitanika 85,6%; “Iskustva autorice više od 50 naslova za mlade” odlično je ocijenilo 149 ispitanika 89,2%.
Evaluacija
(docx: 515,86 KB)
Preuzmi