U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje na Medicinskom fakultetu u Rijeci 31. lipnja i 1. srpnja 2025. godine održan je državni stručni skup za učitelje i nastavnike biologije na temu Primjena suvremenih spoznaja iz virologije u nastavi biologije. Stručni skup je okupio 90 učitelja i nastavnika biologije.
Na početku stručnog skupa, okupljene su pozdravili Tvrtko Buger, vanjski suradnik Agencije za odgoj i obrazovanje, Lydia Lugar, viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanja, akademik Stipan Jonjić, voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, te izvanredna profesorica Vanda Juranić Lisnić, Centar za proteomiku, Medicinski fakultet u Rijeci.
Prvo predavanje je održala prof. dr. sc. Marina Šantić. Naziv predavanja su emergentni patogeni. U posljednjem desetljeću znatno se povećao broj tzv. emergentnih patogena – infektivnih uzročnika koji su prethodno bili nepoznati ili nisu predstavljali ozbiljan problem, a danas izazivaju značajne javnozdravstvene prijetnje, bilo na lokalnoj, regionalnoj ili globalnoj razini. Ti patogeni uključuju nove viruse, bakterije, gljivice i parazite koji mogu uzrokovati epidemije, pandemije ili dugotrajne endemske pojave. Njihova pojavnost rezultat je složenih međudjelovanja bioloških, okolišnih i društvenih čimbenika. Posebno se ističe uloga čovjeka – kroz globalizaciju, promjene u korištenju zemljišta, intenzivnu poljoprivredu, urbanizaciju, klimatske promjene i učestalo narušavanje prirodnih ekosustava – što sve pogoduje prijenosu patogena sa životinja na ljude (zoonoze), kao i širenju zaraznih bolesti. Razumijevanje ovih uzroka ključno je za razvoj preventivnih mjera, obrazovanje i podizanje svijesti, a posebno je važno da učitelji i nastavnici biologije budu upoznati s ovom tematikom kako bi je mogli kvalitetno prenijeti učenicima.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku prepoznati i objasniti osnovne karakteristike emergentnih patogena. Sudionici su naučili moći opisati što su emergentni patogeni, navesti primjere i objasniti kako nastaju, šire se i zašto predstavljaju prijetnju zdravlju ljudi i okolišu.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku analizirati ulogu čovjeka u pojavi i širenju emergentnih bolesti. Sudionici su naučili moći identificirati ljudske aktivnosti koje doprinose nastanku emergentnih patogena i promišljati o načinima smanjenja rizika kroz obrazovanje, održivost i odgovorno ponašanje.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku integrirati temu emergentnih patogena u nastavu biologije Sudionici su osmislili nastavne aktivnosti i materijale koji na primjeren način povezuju kurikulum biologije s aktualnim javnozdravstvenim temama, potičući kritičko mišljenje i interdisciplinarni pristup kod učenika.
Sljedeće predavanje je Virusi u našem tijelu, okolišu i laboratoriju, koje je imala izv. prof. dr. sc. Vanda Juranić Lisnić. Na predavanju su sudionici imati priliku na zanimljiv i interaktivan način dobiti odgovore na pitanja koja često ostaju nedovoljno objašnjena, iako su ključna za razumijevanje biologije i zdravlja: Što su zapravo virusi? Jesu li svi virusi štetni ili postoje i korisni? Koji su najopasniji virusi i zašto? Postoji li “virus virusa”? Možemo li viruse iskoristiti za dobrobit čovjeka – primjerice u liječenju bolesti? Kako se naš imunološki sustav bori protiv virusnih infekcija?
Predavanje je ponudilo drukčiji pristup temi virusa koji ide dalje od uobičajenih udžbeničkih definicija, otvarajući prostor za znatiželju, kritičko razmišljanje i aktualna znanstvena saznanja. Namijenjeno je učiteljima i nastavnicima koji žele osvježiti svoje znanje, dobiti nove ideje za nastavu i potaknuti učenike na promišljanje o svijetu koji nas okružuje – vidljivom i nevidljivom.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku razlikovati ulogu virusa u prirodi i ljudskom zdravlju. Sudionici su ponovili kako objasniti osnovne karakteristike virusa, razlikovati štetne i korisne uloge virusa te navesti primjere njihove primjene u znanosti i medicini.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku povezati virusne infekcije s imunološkim odgovorom čovjeka. Sudionici su uvidjeli kako dublje razumijevanje kako imunološki sustav prepoznaje i reagira na virusne prijetnje, uz primjerne mehanizme obrane koje mogu prenijeti u nastavu.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku osmisliti motivacijski pristup temi virusa u nastavi. Sudionici su uočili kako koristiti pitanja iz stvarnog svijeta, aktualne primjere i interaktivne metode kako bi kod učenika potaknuli interes za biologiju, virologiju i znanost općenito.
Sljedeće predavanje je održala doc. dr. sc. Maja Cokarić Brdovčak, a tema predavanja je Virusni vektori: Kako se virusi pretvaraju u cjepiva. Predavanje se bavilo različitim aspektima virusa koji se ne koriste samo u filmovima o pandemijama, već i u modernoj medicini – kao naši saveznici. U ovom predavanju otkrilo se kako znanstvenici koriste posebno oblikovane viruse, tzv. virusne vektore, kako bi “dostavili poruku” stanicama i potaknuli ih na stvaranje obrane protiv bolesti. Ova sofisticirana tehnologija omogućila je razvoj nekih cjepiva nove generacije, uključujući i cjepiva protiv COVID-19, ali i predstavlja ključni alat u razvoju genske terapije, liječenju rijetkih bolesti i borbi protiv određenih oblika raka.
Na jednostavan i razumljiv način, predavanje je približilo princip rada virusnih vektora, njihove prednosti, izazove i mogućnosti, otvarajući prostor za razumijevanje kako se virusi mogu koristiti u dobrobit čovjeka. Poseban naglasak bio je na tome kako ovu temu približiti učenicima kroz nastavu biologije, povezujući znanstvenu teoriju s aktualnim zbivanjima i primjenom u svakodnevnom životu.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku objasniti ulogu virusnih vektora u biomedicini. Sudionici su utvrdili kako opisati što su virusni vektori, kako se koriste u cjepivima i terapijama, te razumjeli njihovu važnost u suvremenoj medicini i biotehnologiji.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku povezati primjere virusnih vektora s aktualnim temama iz nastave biologije. Sudionici su povezali virusne vektore s temama poput građe virusa, imunosnog odgovora, genske terapije i etičkih pitanja primjene biotehnologije.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku primijeniti interaktivne metode u obradi suvremenih bioloških tema. Sudionici su stekli ideje kako kroz pitanja iz svakodnevice, analizu stvarnih primjera i jednostavne analogije približiti učenicima kompleksne koncepte molekularne biologije i biomedicine.
Sljedeće predavanje je održala prof. dr. sc. Tihana Lenac Roviš Što protutijelu piše na leđima? Priča o Fc-receptorima. Antitijela su jedan od ključnih obrambenih mehanizama našeg imunološkog sustava, molekule koje prepoznaju i vežu strane čestice poput virusa i bakterija. No njihova učinkovitost ne leži samo u sposobnosti prepoznavanja, već i u tzv. Fc-dijelu, stražnjem dijelu molekule koji „šalje signal“ stanicama imunološkog sustava što učiniti s prepoznatim uljezom. Te signale „čitaju“ posebni Fc-receptori koji se nalaze na površini stanica kao što su makrofagi, neutrofili i NK-stanice, omogućujući uklanjanje patogena iz tijela.
No, priroda je složena i virusi znaju uzvratiti udarac i prilagoditi se. Neki od njih, poput citomegalovirusa, razvili su vlastite verzije Fc-receptora. Time pokušavaju zavarati imunološki sustav domaćina, vezati antitijela „naopačke“ i izbjeći uništenje. Ovo predavanje istražuje ovu sofisticiranu “igru skrivača” između virusa i imunološkog sustava, otkrivajući koliko je evolucija imunoloških mehanizama i virusnih strategija dinamična i kompleksna.
Predavanje je posebno korisno nastavnicima koji žele produbiti svoje znanje o imunologiji te u nastavi učenicima približiti aktualne znanstvene spoznaje na zanimljiv i pristupačan način.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku objasniti ulogu antitijela i Fc-receptora u imunološkom odgovoru. Sudionici mogu opisati strukturu i funkciju antitijela, ulogu Fc-dijela i način na koji imunološke stanice putem Fc-receptora prepoznaju i uklanjaju patogene.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku prepoznati strategije kojima se virusi prilagođavaju imunološkom nadzoru. Sudionici razumiju na koji način virusi poput citomegalovirusa izbjegavaju imunološki odgovor domaćina i kako to znanje doprinosi razvoju terapijskih pristupa.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku uključiti temu imunološke interakcije u nastavu kroz primjer virusne mimikrije. Sudionici su uočili kako kroz konkretne primjere i analogije učenicima približiti kompleksne pojmove imunologije, potičući razumijevanje kroz biološku dinamiku i evolucijske principe.
Sljedeće predavanje je održao prof. dr.sc. Felix M. Wensveen, a tema predavanja je Zašto se osjećamo bolesno kada se zarazimo. Tijekom infekcije, tijelo često reagira nizom simptoma koji uključuju povišenu temperaturu, gubitak apetita, umor i potrebu za odmorom. Na prvi pogled čini se da patogen, bilo virus, bakterija ili drugi mikroorganizam, izravno uzrokuje ove neugodne simptome. No znanstvene spoznaje pokazuju da simptome bolesti zapravo u velikoj mjeri uzrokuje vlastiti imunološki sustav.
Kada dođe do infekcije, imunološki sustav ne reagira samo lokalno, već izaziva i sistemske metaboličke promjene koje tijelo stavljaju u stanje “visoke pripravnosti”. Promjene u načinu korištenja energije, povišenje temperature i promjena ponašanja imaju važnu ulogu u obrani organizma i optimiziranju borbe protiv patogena.
Ovo predavanje razotkriva što se zapravo događa u tijelu tijekom infekcije, zašto se osjećamo bolesno i kako su te promjene korisne, a ne štetne. Tema je bila obrađena kroz jasan i znanstveno utemeljen prikaz povezanosti imunološkog ljudskog odgovora i metabolizma, što je osobito korisno nastavnicima koji žele svojim učenicima približiti holističko razumijevanje biologije ljudskog tijela.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku objasniti uzroke uobičajenih simptoma bolesti iz perspektive imunološkog i metaboličkog odgovora. Sudionici su razumjeli da simptomi poput groznice, umora i gubitka apetita nisu rezultat djelovanja patogena, već posljedica koordinirane imunološke reakcije.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku povezati metaboličke promjene s učinkovitom borbom protiv infekcije. Sudionici opisuju kako imunološki sustav preusmjerava tjelesne resurse u svrhu obrane, uključujući promjene u energetskom metabolizmu i ponašanju.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku primijeniti interdisciplinarni pristup u nastavi biologije. Sudionici stjeću znanja koja im omogućuju povezivanje tema iz imunologije, fiziologije i metabolizma u cjelovit prikaz funkcioniranja organizma tijekom bolesti, potičući kod učenika razumijevanje složenih bioloških procesa.
Sljedeće predavanje je održao doc. dr. sc. Marko Šestan, a tema predavanja je Može li naš mozak zapamtiti infekcije. Većina ljudi čula je za Pavlovljev refleks, klasični primjer uvjetovanog ponašanja u kojem se organizam nauči povezivati određene podražaje s određenim ishodima. No može li nešto slično djelovati i tijekom virusnih infekcija? Može li se mozak „sjetiti“ bolesti i na taj način utjecati na tijek oporavka?
U ovom predavanju sudionici će se upoznati s intrigantnim otkrićima iz područja neuroimunologije, koja istražuje kako mozak i imunološki sustav međusobno komuniciraju. Predstavit će se koncept „sjećanja mozga“ na prethodne infekcije te načini na koje ta memorija može ubrzati ili oblikovati imunološki odgovor pri ponovnoj izloženosti virusu. Bit će riječi i o ulozi živčanog sustava u regulaciji upale, ponašanja tijekom bolesti i procesa ozdravljenja.
Predavanje je osobito korisno nastavnicima koji žele obogatiti svoje poučavanje biologije novim znanstvenim spoznajama koje povezuju imunologiju, neuroznanost i ponašanje.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku opisati međudjelovanje živčanog i imunološkog sustava tijekom infekcija. Sudionici mogu objasniti kako mozak registrira prisutnost patogena te kako neuroimunološke interakcije utječu na tijek bolesti i oporavka.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku razlikovati klasični Pavlovljev refleks od neuroimunološke memorije. Sudionici razumiju razliku između uvjetovanog ponašanja i biološkog pamćenja infekcije na razini živčanog sustava te prepoznati njihove moguće poveznice.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku povezati nova znanstvena saznanja s nastavnim sadržajem iz biologije. Sudionici su dobili ideje kako integrirati suvremene spoznaje iz neuroimunologije u nastavne teme poput regulacije organizma, odgovora na podražaje i imunološkog sustava, potičući kod učenika interdisciplinarno razmišljanje.
Sljedeće predavanje je održao dr. sc. Fran Krstanović s temom Virusne prijetnje mozgu: Od infekcije do zaborava. Virusne infekcije ne utječu samo na dišni ili probavni sustav – one mogu napasti i mozak, uzrokujući ozbiljne poremećaje u njegovom funkcioniranju. Osim što određeni virusi mogu izazvati akutne bolesti poput meningitisa i encefalitisa, sve je više dokaza da neke virusne infekcije mogu dugoročno potaknuti razvoj neurodegenerativnih bolesti, uključujući demenciju, ili pridonijeti pojavi psihičkih smetnji, poput anksioznosti i depresije.
Zbog svoje sposobnosti da zaobiđu zaštitne barijere i djeluju na živčani sustav, virusi predstavljaju značajan izazov za medicinu i javno zdravstvo. Ovo predavanje prikazuje kako virusi utječu na mozak, što znanost danas zna o tim mehanizmima i zašto je važno pratiti i razumjeti ove procese kako bismo bolje zaštitili kognitivno i mentalno zdravlje.
Tema je posebno važna u kontekstu obrazovanja jer otvara prostor za interdisciplinarni pristup biologiji, povezujući neuroznanost, virologiju i psihologiju.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku objasniti kako virusne infekcije mogu utjecati na živčani sustav. Sudionici mogu prepoznati različite načine na koje virusi ulaze u živčani sustav, te opisati njihove učinke na moždano tkivo i ponašanje.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku razlikovati kratkoročne i dugoročne posljedice virusnih infekcija mozga. Sudionici razumiju razliku između akutnih neuroinfekcija (npr. meningitisa) i mogućih dugoročnih posljedica poput neurodegenerativnih i psihičkih poremećaja.
Sudionici su za vrijeme predavanja imali priliku uvesti temu neuroinfekcija u nastavu biologije kroz aktualne primjere. Sudionici mogu povezati ovu temu s nastavnim sadržajima o živčanom sustavu, zdravlju i prevenciji, koristeći relevantne i suvremene primjere iz znanstvenih izvora.
U dijelu stručnog skupa s primjerima dobre prakse prikazani su primjeri Kristina Gajski, učiteljica prirode i biologije i Dražena Raguž Šimurina, učiteljica fizike i kemije iz Osnovne škole Gračani imale su primjer Prevencija zaraze virusom gripe (integrirani sat biologije i kemije).
Sljedeći primjer dobre prakse Virusi– stop-animacija života uz interdisciplinarni pristup biologije i matematike – primjer dobre prakse i interdisciplinarni pristup biologije i matematike predstavile su mr.sc. Slađana Cvitičanin. prof. iz Gimnazije Karlovac, i Daniela Marčetić, prof. iz Mješovite industrijsko – obrtničke škole.
Posljednji primjer dobre prakse Virus pod povećalom – istraži, nacrtaj objasni! je prezentirala Sanja Pospišil, prof. iz IX. Gimnazije u Zagrebu.
Radionica Prevencija zaraznih bolesti održana je u 4 skupine gdje su voditelji radionica Ivana Vadlja, prof., Ivana Josipović Florijan, prof., Lydia Lugar, prof., te Tvrtko Buger, mag. biol., moderirali radionice u kojima su učitelji i nastavnici prikazali svoju veliku kreativnost u idejama i izmijeni kreativnih oblika rada u realizaciji odgojno-obrazovnih ishoda vezanih za prevenciju zaraznih bolesti u nastavi nastavnog predmeta Biologija.