Stručni skup za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika koji poučavaju inojezične učenike održan je 15. studenoga 2016. godine u Osnovnoj školi Ivana Gundulića u Zagrebu. Skup je organiziran zbog potrebe za stručnim usavršavanjem učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika koji nisu dosad bili uključeni u edukaciju Agencije za odgoj i obrazovanje za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika koji poučavaju učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik.
Potreba za organizacijom stručnoga usavršavanja ukazala se i zbog sve većeg broja upisanih inojezičnih učenika u sustav obveznog i srednjoškolskog obrazovanja na području županije Grad Zagreb.
Sudionike skupa pozdravila je ravnateljica OŠ Ivana Gundulića Višnja Reljić te predstavila višegodišnji rad s inojezičnim učenicima u svojoj Školi. U uvodnome dijelu skupa o ulozi Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport govorila je pomoćnica pročelnika za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, a o pružanju potpore azilantima te integraciji inojezičnih učenika u hrvatske škole mr. sc. Vera Šutalo, načelnica Sektora za zajedničke poslove i programe Uprave za standard, strategije i posebne programe Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Stručno usavršavanje za učitelje i nastavnike Poučavanje i učenje hrvatskoga jezika kao inoga jezika osmislile su i vodile više savjetnice za hrvatski jezik Agencije za odgoj i obrazovanje Mirela Barbaroša-Šikić, prof., voditeljica Odjela za srednje školstvo i dr. sc. Marijana Češi.
Pomoćnica pročelnika Sektora za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković govorila je o suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje na bilateralnom projektu Strategija učenja i poučavanja hrvatskoga jezika kao inoga jezika (2011/12.) te o mreži škola u Zagrebu koje provode pripremnu nastavu hrvatskoga jezika za inojezične učenike (OŠ Ivana Gundulića, OŠ Frana Krste Frankopana, OŠ Gustava Krkleca, OŠ Malešnica, OŠ Tituša Brezovačkog, OŠ Sesvetski Kraljevec, OŠ Augusta Šenoe, XVIII. gimnazija i IV. gimnazija).
Mr. sc. Vera Šutala, u svome je obraćanju sudionicima, govorila o europskoj migracijskoj krizi koja je započela 2015. godine i o generatorima prisilnih migracija s razine medijskog i političkog diskursa. Istaknula je pravo na školovanje djece azilanata i njihovoj učinkovitoj integraciji putem obrazovanja, pozivajući se na čl. 28. Konvencije o pravima djeteta: Osigurati svima obvezno i besplatno osnovno obrazovanje, poticati razvoj različitih oblika srednjoškolskog obrazovanja, učiniti više i visoko obrazovanje dostupnim svima na temelju sposobnosti.
Pravo na školovanje obuhvaćeno je zakonskim i podzakonskim aktima, istaknula je Vera Šutali, prije svega Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čl. 43. i 46. Budući da je jedna od velikih zapreka integracije u obrazovni sustav nedostatno poznavanje jezika, u razdoblju od 2008. do 2014. godine doneseni su pravilnici i odluke kojima se sustavno omogućuje organiziranje i učenje hrvatskoga jezika kao inoga jezika: Pravilnik o načinu provođenja programa i provjeri znanja tražitelja azila, azilanata, stranaca pod privremenom zaštitom i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, radi pristupa obrazovnom sustavu Republike Hrvatske,NN 89/08.; Odluka o programu hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za tražitelje azila i azilante, NN 129/09.; Odluka o programu hrvatskoga jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik, NN 151/11.; Odluka o nastavnom planu i programu hrvatskoga jezika za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom starije od 15 godina radi pristupa srednjoškolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih, NN 100/12.; Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika, NN 15/13.; Odluka o programu učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo, NN 154/14. – program za odrasle osobe.
U svome je daljnjem obraćanju sudionicima, Vera Šutalo istaknula važnost edukacije svih odgojno-obrazovnih djelatnika koji u školama sudjeluju u pružanju pomoći i procesu integracije, prije svega na području pružanja psihološke pomoći, ali i učenju i poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika.
Radni dio stručnoga skupa Poučavanje i učenje hrvatskoga kao inoga jezika bio je organiziran prema modelu iskustvenoga učenja za odrasle u kojemu su se izmjenjivali različiti oblici rada, interaktivna predavanja i radionice s ciljem razmjene dosadašnjeg znanja i iskustva iz svakodnevne nastave prakse.
Jadranka Bjelica, ravnateljica OŠ Franka Krste Frankopana iz Zagreba, prof., logoped, održala je interaktivno predavanje u kojemu je govorila na temelju svoga ravnateljskoga iskustva o novim izazovima za učitelje i nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje koji poučavaju i pružaju pomoć učenicima azilantima i emigrantima. Naglasila je da je tim učenicima školovanje trenutno jedina nada koju imaju, a njihov akademski uspjeh usko je povezan s njihovim uspješnim uključivanjem u školsku sredinu. Nadalje, govorila je o ključnoj ulozi ravnatelja škole koji treba sudjelovati u kreiranju sustava i procesa odgoja i obrazovanja koji osiguravaju uspješno uključivanje inojezičnih učenika u školu. Potrebno je stvoriti okružje i ozračje razumijevanja, prihvaćanja i uključivanja, povezanosti s njihovim obiteljima, pružanja podrške njima, ali i učiteljima koji s njima rade. Razvojem školskog tima za podršku, naglasila je Jadranka Bjelica, potrebno je učiniti maksimum da bi se zadovoljile njihove individualne edukacijske potrebe, a kroz suradnju sa lokalnom zajednicom i sustavom koji je zadužen za to, osigurati im zadovoljavanje ostalih potreba (socijalnih, zdravstvenih, emocionalnih….).
Prodekanica za znanost, umjetnost i međunarodnu suradnju Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu, doc. dr. sc. Lidija Cvikić u svome je predavanju Procjena jezičnokomunikacijskih sposobnosti inojezičnih učenika s obzirom na razvojna obilježja i čimbenike koji utječu na ovladavanje inim jezikom, govorila o razvojnim, jezičnim i nejezičnim čimbenicima inojezičnih učenika na temelju profila učenika koje su poslali sudionici samoga skupa. Budući da su sudionici skupa inicijalno obrazovani za učenje i poučavanje hrvatskoga kao materinskoga jezika, tijekom predavanja istaknute su razlike u jezičnokomunikacijskoj kompetenciji, jezičnome znanju i jezičnoj osviještenosti između izvornih i neizvornih govornika određenoga jezika. U glavnome dijelu predavanja bilo je riječi o jezičnim čimbenicima ovladavanja inim jezikom (utjecaju prvoga jezika, utjecaju svih ostalih jezika), društvenim čimbenicima (položaj jezika u društvu, stav govornika prema jeziku kojim ovladava, stav govornika prema vlastitom jeziku) te psihološkim čimbenicima (osobine pojedinca, motiviranost), o kojima ovisi uspješnost ovladavanja inim jezikom. U završnome dijelu interaktivnoga predavanja Lidija Cvikić oprimjerila je instrumente procjene ovladanosti jezičnokomunikacijskom kompetencijom za različite prototipe inojezičnih govornika.
Radni dio stručnoga skupa završio je radionicom Izrada individualiziranih planova i programa za dopunsku / pripremnu nastavu hrvatskoga kao inoga koju su pripremile i vodile više savjetnice Marijana Češi i Mirela Barbaroša-Šikić. Sudionici su tijekom radionice izmjenjivali svoja iskustva u radu s inojezičnim učenicima te su zajednički oblikovali individualizirane operativne planove i programe za svoje inojezične učenike prema profilima učenika različitih govornih obilježja.