Državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima održan je u Brelima od 24. do 26. travnja 2024. na temu Je li nasilje u školama u porastu?. Stručnom skupu nazočilo je 287 sudionika, stručnih suradnika u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
Stručni skup je organizacijski i sadržajno, prema reakcijama i u neposrednim razgovorima sa sudionicima kod sudionika izazvao pozitivne reakcije. Svi predavači i svi sadržaji stručnoga skupa izrazito su pozitivno evaluirani.
Uvodno predavanje Promjene u ponašanju mladih – rizik, izazov ili razvojni put?održala je Matea Babić, prof., socijalni pedagog i psihoterapeut. Ciljevi izlaganja istaknuti su ukazivanjem na potrebu razumijevanja razvoja djece, pristupa i različitih kategorija problema u ponašanju djece te važnog utjecaja značajnih odraslih, a ne samo roditeljskih, figura. Predavačica je problematizirala okolnost nižeg praga tolerancije na nasilje u odnosu na pojavnost nasilnih oblika ponašanja te prikazala pojavnosti u obiteljskoj dinamici te utjecaj na rast i razvoj učenika. Prof. Babić ostvarila je planirane ishode – sudionici će moći bolje razumjeti neprimjerena ponašanja djece i mladih koji proizlaze iz obiteljskih prilika i ostalih životnih okolnosti te dobiti dodatna znanja i vještine vezane uz postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja te je dala uvid u mogućnosti podrške koje pruža Ministarstvo pravosuđa.
Viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Mirela Skelac, univ. spec. act. soc., predavanjem Izazovi i pristupi rješavanja problema nasilja među vršnjacima ukazala je na važnost postavljenog cilja izlaganja – unaprijediti kompetencije pedagoga i analizirati strategije rješavanja problema vezanih za neprihvatljiva ponašanja učenika i izricanje pedagoških mjera sukladno zakonskim i podzakonskim aktima. Predavačica je ishode ostvarila uočavanjem sudionika pojavnosti elektroničkog (cyber) nasilja uz fizičko nasilje te napomenula da su upravo govor mržnje, širenje glasina, ignoriranje i neprimjerena komunikacija na društvenim mrežama i u virtualnom okruženju ti koji vode do nužnog reagiranja u školama, a u konačnici i reagiranja Agencije po prijavama. Predavačica je pažnju prisutnih usmjerila na sustavan rad na unaprjeđivanju kompetencija pedagoga kako bi uspješno sudjelovali u provođenju preventivnih aktivnosti, uz isticanje poznavanja zakonske regulative koja nalaže postupanje u skladu s pravima djece. Predavačica je time ostvarila postavljene ishode – osnažiti pedagoge za intenzivnijim provođenjem preventivnih aktivnosti usmjerenih k razvoju socijalnih vještina djece, posebno za rješavanje sukoba, osvijestiti važnost kontinuiranog upoznavanja roditelja s problematikom nasilja i nenasilnog rješavanja sukoba te upoznati odredbe zakonskih i podzakonskih akata koji reguliraju problematiku vršnjačkog nasilja
Predavanjem pod nazivom Roditelji u školskom okruženju- problem ili resurs? doc.dr.sc. Toni Maglica zainteresirao je sudionike i potaknuo na iznošenje vlastitih iskustava na temu suradničkih odnosa s roditeljima, s posebnim naglaskom na partnerstvo s roditeljima čija djeca manifestiraju probleme u ponašanju. Ciljevi izlaganja ostvareni su definiranjem partnerstva, isticanjem važnosti suradničkih odnosa s roditeljima, zatim pregledom istraživanja ovog područja te isticanjem koja su to obilježja kvalitetnog partnerstva, a s posebnim fokusom na suradnju s roditeljima čija djeca manifestiraju probleme u ponašanju. Postavljene ishode da će sudionici nakon predavanja moći opisati suradničke odnose, prepoznati i navesti obilježja kvalitetnog partnerstva, razlikovati probleme vezane uz partnerstvo s roditeljima te preoblikovati neke od svojih postojećih praksi u suradničkim odnosima s roditeljima predavač je ostvario u potpunosti.
Ana Babić Pezo, prof., predavanjem Prepoznajemo li najbolji interes i potrebe djece u mreži novih izazova nasilja?! istaknula je povećanu osjetljivost roditelja, djece, institucija i medija za razne oblike neprihvatljivog ponašanja, pa tako i nasilja, posebice za nasilje u virtualnom svijetu. Istaknula je kako pritužbe o vršnjačkom nasilju u školi upućuju na to da je nasilje među djecom prisutno tijekom cijelog dana, na različitim mjestima i u svim oblicima, a djeca su nerijetko istovremeno izložena fizičkom, psihičkom i elektroničkom nasilju. Cilj je predavanja ukazati stručnim suradnicima pedagozima na sadržaje prijava kršenja dječjih prava u školama, osvijestiti važnost procjene najboljeg interesa djeteta te pravovremenog i sveobuhvatnog djelovanja i međuresorne suradnje u zaštiti dječjih prava. Predavačica je u potpunosti ostvarila navedeno te je ponudila smjernice i preporuke za postupanja u kompleksnim situacijama nasilja koje obvezuju na žurno djelovanje sukladno propisima, neovisno o tome gdje i kada se nasilje dogodilo i tko ga je počinio. Postavljeni ishod izlaganja – stručni suradnici moći će prepoznati situacije kršenja prava djeteta te će znati kako postupati u pojedinim kriznim situacijama također je u potpunosti ostvaren.
U svom drugom predavanju Strategijsko promišljanje prevencije u školskom okruženju doc. dr. sc. Toni Maglica ostvario je cilj upoznati sudionike s recentnim spoznajama iz prevencijske znanosti i prakse u školskom okruženju s posebnim fokusom na prevenciju problema nasilja. Pojašnjavajući premisu važnosti strateškog promišljanja prevencijskih intervencija, intervencijski spektar, navodeći elemente kvalitetne prevencije nasilja te ističući primjere programa za prevenciju nasilja, predavač je ujedno u potpunosti ostvario ishode ukazujući na važnost cjelokupnog konteksta škole i škole koje promiču mentalno zdravlje.
Sudionici skupa potaknuti su na promišljanje te nakon predavanja mogu identificirati ključne elemente kvalitetnih preventivnih programa, objasniti cjelokupni kontekst škole i škole koje promiču mentalno zdravlje te sudjelovati u provedbi nekih preventivnih intervencija u školskom okruženju što je potvrđeno u kratkoj raspravi nakon predavanja i kasnije na Okruglom stolu.
Okrugli stol na temu Međuresorna suradnja i osnaživanje struke-temelj za pravovremenu i cjelovitu zaštitu djece temeljio se na izlaganjima predavača održanim na stručnom skupu te na temelju toga potaknuta je rasprava među sudionicima.
Sudionici Okruglog stola bili su moderatorice Miljenka Galić i Sandra Orošić Jukić, zatim Ana Babić Pezo, Toni Maglica, Mirela Skelac, Matea Babić i Marko Turk. Cilj sudionika bio je ukazati stručnim suradnicima pedagozima na potrebu kontinuiranog odgojnog djelovanja na učenike koje se temelji na radu sa svim subjektima koji utječu na njihov razvoj u skladu s izazovima društvenih zbivanja, osvijestiti im važnost međusobne suradnje, razvoja potrebnih kompetencija, približiti ovlasti institucija te ponuditi smjernice i preporuke za postupanja u situacijama nasilja. Cilj je u potpunosti ostvaren što je potvrđeno i ostvarenim ishodima da će sudionici raspraviti o učinkovitim preventivnim strategijama, stjecanju i aktualiziranju kompetencija u odgojno-obrazovnom radu s učenicima, roditeljima i učiteljima/nastavnicima te prepoznavanju situacija u kojima se krše prava djece, upoznati ovlasti institucija koje jesu ili bi trebale biti uključene u pomoć djetetu žrtvi/počinitelju nasilja kao i djeci promatračima kao i upoznati procedure/protokole postupanja institucija u slučajevima nasilja, a sve s ciljem pravovremene i cjelovite zaštite djece. U zaključcima Okruglog stola istaknuta je važnost kretanja od sebe kao i osmišljavanja usavršavanja nastavnika koji također nose svoj dio postupanja. Istaknuto je kako sustav čine ljudi, a uloga stručnih suradnika je osnaživati, surađivati i pridržavati se zakona stavljajući u fokus najbolji interes djeteta. Uočena je značajna uloga medija u izvješćivanju o nasilju i kampanjama koje se provode.
Na skupu su prikazana dva primjera dobre prakse. Prvi je prikaz preventivnog programa kojeg je izlagačica Tamara Vrhovec, prof., podijelila sa sudionicima s ciljem upoznavanja sudionika skupa sa preventivnim aktivnostima/projektima u strukovnoj školi. Prof. T. Vrhovec ostvarila je planirane ishode te osvijestila koje se sve aktivnosti mogu raditi s ciljem prevencije nasilja u školama. Nazočne je upoznala sa sadržajem priručnika za edukacijsko osoblje i učenike u okviru projekta “Caring” te projektima za jačanje mentalnog zdravlja i smanjenja nasilja u školi – “P.S Prihvati sebe” i “Kako si danas?” Veliku vrijednost skupu izlagačica je donijela upravo osvještavanjem važnosti preventivnih aktivnosti i prepoznavanjem važnosti uključivanja vanjskih partnera u projektne aktivnosti u školi.
Drugi primjer dobre prakse – preventivni program Pokreni se, budi junak svoje priče! izložila je Petra Tomšić, prof., s ciljem upoznavanja sudionika i poticanja na rad u učenicima na razvoju socio-emocionalnih kompetencija kao presudnog faktora mentalnog zdravlja, jednog od temelja uspješnog razvoja djece i mladih te njihovog školskog uspjeha.
Predstavljeni program projekta ukazuje na sistematično promišljanje i projektno planiranje i potaknuo je sudionike na promišljanje o mogućnostima osmišljavanja vlastitih projekata u području zaštite mentalnog zdravlja djece te njihovog cjelovitog razvoja.
Posljednje, interaktivno predavanje Kompetencijski profil stručnih suradnika pedagoga održao je dr. sc. Marko Turk, izv. prof., s ciljem identificiranja kompetencija koje su potrebne pedagogu za rad u odgojno-obrazovnom radu sa svim subjektima, a posebno onima koje su nužne za rješavanje izazova vezanih za neprihvatljiva ponašanja učenika, detektiranje uzroka i predlaganje učinkovitih rješenja. Istaknuto je kako se kompetencije vezane za savjetodavni rad pedagoga temelje na radu s učenicima koji imaju specifične razvojne i životne teškoće, sa skupinom učenika, učiteljima/nastavnicima koji imaju profesionalne potrebe vezane za njihov rad te da prije reakcije i nuđenja rješenja pedagozi trebaju razumjeti, a zatim interdisciplinarno razmatrati ponašanja učenika, ne iskazujući pritom autoritativno ponašanje. Izlagač je istaknuo važnost jasne, kvalitetne i empatične komunikacije te kao glavno načelo rada školskog pedagoga kreativnu suradnju koju pedagog ostvaruje preuzimanjem inicijative, a njegov osobni cilj treba biti težnja stalnom osobnom napredovanju i unaprjeđivanju rada ustanove. Ishodi izlaganja u potpunosti su ostvareni, a posebno ishod da stručni suradnici pedagozi osobnim primjerom i zalaganjem u odgojno-obrazovnoj ustanovi stvaraju pozitivnu klimu.
Na posljednje predavanje nadovezao se rad sudionika u fokus grupama na temu Kompetencijski profil stručnih suradnika pedagoga. Sudionici su u osamnaest skupina promišljali i demokratski donosili zaključke pod vodstvom svojih voditeljica.
Svrha/cilj rada sudionika u fokus grupama – rasprava o temama koje se odnose na razvijanje profesionalnih kompetencija stručnih suradnika pedagoga u njihovu radu u potpunosti je ostvarena. Sudionici su razmatrali kompetencije stručnih suradnika pedagoga na tri razine. Prva razina promišljanja u fokus grupama bila je razvojna razina djelovanja pedagoga kao stručnjaka koji preuzima odgovornost za postizanje određenih ciljeva, druga razina odnosila se na donošenje odluka koje su reakcija na okolnosti svakodnevne pedagoške prakse, a treća razina obuhvaćala je osobine ličnosti koje su preduvjet stvaranja kompetencijskog profila školskog pedagoga. Temeljem rasprave i izlaganja u fokus grupama predstavljeni su zaključci i preporuke za unaprjeđenje kompetencija stručnih suradnika pedagoga. Ostvareni su očekivani ishodi usmjereni na konkretnu primjenu u odgojno-obrazovnoj praksi stručnih suradnika pedagoga u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima u kojima su istaknute najvažnije razvojne i najvažnije temeljne kompetencije u radu stručnih suradnika pedagoga. Uočena je različitost potrebnih kompetencija s obzirom na mjesto rada i ustanovu zaposlenja, ali su se, kao neke od glavnih kompetencija, istaknule osposobljenost za rad s roditeljima i osposobljenost za rješavanje sukoba – medijaciju. Navedene kompetencije svakako bi trebalo, prema mišljenju sudionika, integrirati u studij i značajnije podučavati na studiju pedagogije.
Kao posebnu vrijednost stručnog skupa može se istaknuti sinergijsko promišljanje teoretičara -stručnjaka sa visokoškolskih ustanova i praktičara na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini i praktičara u učeničkim domovima te međuresorna suradnja svih sudionika i predavača.
Miljenka Galić, dipl. ped. i Kristina Šunjić, prof.
Evaluacija
(docx: 21,26 MB)
Preuzmi