Govoreći o potrebi kontinuiranog stručnog usavršavanja u području očuvanja mentalnog zdravlja učenika, Miljenka Galić, dipl. ped., viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje, otvorila je dvodnevni državni stručni skup pedagoga u osnovnim i srednjim školama s temom Međupredmetna tema Zdravlje – Prevencija depresije i adolescentnih kriza, održan 6. i 7. svibnja 2021. U sadržajima Međupredmetne teme Zdravlje naglašeni su, između ostalih, ključni elementi prepoznavanja i suočavanja s promjenama u pubertetu i adolescenciji (melankolija, tuga i depresivno raspoloženje kao moguće posljedice sazrijevanja) i izgradnja vlastite osobnosti doživljaja zadovoljstva i uspješnosti.
Pozdravnu riječ i uvod u temu uputila je ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać.
Izvrstan domaćin on-line stručnoga skupa u pružanju tehničke i organizacijske potpore bila je ravnateljica Škole za modu i dizajn, dr. sc. Maja Dadić Žeravica i stručna suradnica pedagoginja Iva Sokić, mag. ped. Na stručnom skupu za koji je pokazan veliki interes nazočilo je 500 sudionika.
Doc. dr. sc. Maja Bajs Janović, specijalist psihijatar, voditeljica Odjela za poremećaje raspoloženja i anksiozne poremećaje, KBC Zagreb, govorila je o znakovima i uzrocima depresije djece i adolescenata u školskoj dobi, njihovim posljedicama, tijeku i naposljetku, liječenju. U nastavku je izvrsnim izlaganjem upoznala sudionike s kriznim stanjima kod djece, pristupu djetetu u kriznom stanju i ključnim zadacima koje u školi treba poduzimati.
U svom nadahnutom predavanju Povezanost aktivnosti i interakcija učenika na društvenim mrežama s depresivnom simptomatologijom, red. prof. dr. sc. Vesna Bilić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu postavila je na početku hipotetsko pitanje: Je li život u virtualnom svijetu štetan za dobrobit i mentalno zdravlje djece i mladih ili stariji pretjeruju ističući opasnosti? U svom predavanju istaknula je pozitivne i negativne strane korištenja društvenih mreža, aktivnosti i interakcije na društvenim mrežama koje se povezuju sa simptomima depresije te posljedice utemeljene na novijim istraživanjima i metaanalizama.
Dr. sc. Ljljana Muslić, klinička psihologinja, Voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u svom se predavanju posebno usmjerila na istraživanje o zdravstvenoj pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih s posebnim naglaskom na prepoznavanje depresivnih problema, koji je Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo u sklopu projekta Živjeti zdravo 2017. Rezultati su jasno potvrdili potrebe unaprjeđivanja znanja i vještina te je u nastavku projekta temeljem provedenog istraživanja i primjera dobre prakse u svijetu, u razdoblju od 2018. do 2020., u suradnji sa stručnom i akademskom zajednicom razvijen edukativni program PoMoZi Da – program mentalno-zdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika.
O potrebi podizanja javne svijesti o problemima mentalnog zdravlja, povećanju zaštite i unapređivanju zdravstvene pismenosti u području mentalnog zdravlja djece/mladih kroz jačanje kapaciteta zajednice, govorila je kompetentno mr. sc. Majda Fajdetić, Udruga Kumulus, na temelju dugogodišnjeg odgojno-obrazovnog rada u ovom području.
Zadnje predavanje prvoga dana održala je na visokoj stručnoj razini dr. sc. Vesna Ivasović, viša savjetnica za psihologe u Agenciji za odgoj i obrazovanje, u kojem je upoznala/podsjetila sudionike na uloge škole u podršci depresivnim učenicima i predložila smjernice za prevenciju i intervenciju.
Izuzetno aktualnu i intrigantnu temu o utjecaju online tehnologije na mentalno zdravlje djece i mladih predstavila je Kristina Krulić Kuzman, mag. psych. Upoznala je sudionike s različitim rizičnim ponašanjima djece i adolescenata iznoseći egzaktne pokazatelje raširenosti negativnih pojava na društvenim mrežama, koje utječu na njihovo svakodnevno funkcioniranje U završnom djelu predavanje je usmjerila na preventivne aktivnosti, tretmanske intervencije i korisne alate i materijale u izravnom radu s djecom, mladima i članovima njihovih obitelji.
Prof. dr. sc. Marija Heffer, predsjednica Katedre za medicinsku biologiju i genetiku, Medicinski fakultet Osijek, održala je izuzetno zanimljivo i korisno predavanje Trening spavanja kao prevencija anksioznosti i depresije, kojim je skrenuta pozornost da dok nemamo problema s usnivanjem i održavanjem sna – zanemarujemo važnost spavanja. No, ako nam je uskraćeno postajemo svjesni njegova značenja. Čak 70% odrasle populacije nedovoljno spava, a 1/3 spava manje od 6 sati što je dvostruko veći udio populacije nego prije samo 100 godina. Posljednjih desetljeća opaža se drastično skraćivanje dječjeg sna, a tom trendu doprinose električni uređaji i promjena stila života, a s obzirom da se skladištenje energije u mozgu događa samo noću, razdražljivost i neraspoloženje nastaju kao posljedica nedostatka raspoložive energije za kontrolu viših kognitivnih procesa.
Završno izlaganjeprezentacija rezultata pedagoškog istraživanja Savjetodavni rad stručnog suradnika pedagoga s nastavnicima na državnom stručnom skupu pedagoga osnovnih i srednjih škola održale su voditeljice županijskih stručnih vijeća pedagoga u srednjim školama: Mirjana Laginja, prof., mr. sc. Natalija Šnidarić, mr. sc. Ksenija Vatavuk Margetić, mr. sc. Jasna Horvat Vlahović i Lada Purgar, prof., u kojem je tražen odgovor na svakodnevna pitanja u radu stručnih suradnika vezana za udio savjetodavnog rada s nastavnicima, vidove podrške koju nastavnici očekuju, koja je najčešće područje rada obuhvaćeno podrškom te koliko su stručni suradnici pedagozi u srednjim školama uspješni u svom radu. Istraživanje je obuhvatilo i razinu stečenih kompetencija u ovom području tijekom dodiplomskog studija te potrebu za dodatnim edukacijama.
Državni stručni skup pedagoga završio je izraženim izuzetno pozitivnim evaluacijama i refleksijama na organizaciju stručnoga skupa, izbor tema i predavača. Donio je nove spoznaje potrebne stručnim suradnicima u svakodnevnim izazovima vezanima za pružanje podrške, prije svega učenicima, ali i nastavnicima i njihovim roditeljima, s ciljem što učinkovitijeg odgovora na pojave depresije i nošenja s izazovima adolescentskih kriza.