Na dvodnevnom stručnom skupu stručnih suradnika pedagoga osnovnih i srednjih škola u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje od 13. do 15. travnja 2015. godine u Primoštenu, njih više od 380 iz cijele Hrvatske, bavilo se temom Pedagog i suvremena pedagoška teorija i praksa. Voditeljice skupa su bile više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje Ivana Biljan, predstojnica Podružnice Osijek i Đurđica Kaurloto-Martinić.
Razmjenom iskustava iz prakse, praćenjem plenarnih predavanja i rada u sekcijama s izvrsnim predavačima, ostvaren je cilj skupa, jačanje kompetencija stručnih suradnika za primjenu i provedbu suvremenih teorijskih znanja u praksi. Rad pedagoga usmjeren na unapređivanje i razvoj kao jedno od ključnih područja rada stručnog suradnika doprinosi i unapređenju cjelokupnoga školskog kurikuluma.
Skup su pozdravili uvaženi gosti, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković-Pečenković i predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Darko Tot, načelnik sektora za potporu sustavu i programe Europske Unije. U svom obraćanju naglasili su važnu razvojnu ulogu pedagoga u školama te istakli značajnu ulogu koja ih očekuje u provedbi cjelokupne kurikularne reforme.
U uvodnom predavanju prof. dr. sc. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o Suvremenom pedagogu između odgojne teorije i prakse te o ulozi pedagoga u nadolazećim promjenama. – Istaknuo je da danas nije ni malo lako niti zahvalno biti pedagog. Razapet između velikih zahtjeva i očekivanja, pedagog teško može odgovoriti na sva pitanja, a još manje pratiti suvremena znanstvena kretanja u pedagogiji i srodnim znanostima, bez čega je inače nemoguće odgovoriti na svakodnevne profesionalne izazove.
O Cjelovitoj kurikularnoj reformi i ulozi stručnih suradnika pedagoga u njoj govorio je dr. sc. Boris Jokić, voditelj ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme, istaknuvši da nije riječ samo o prilici već i o nužnosti koju hrvatsko društvo mora i može provesti s riječi i zamisli na vidljive reforme i dijela. Na kraju svog izlaganja posebno je istaknuo važnost prijavljivanja što većeg broja pedagoga u radne skupine.
Prof. dr. sc. Marko Jurčić je govorio o Ulozi pedagoga u razvoju pedagoških kompetencija nastavnika. Govoreći o ulozi ponovio je da je pedagog najznačajniji kreator i nositelj stručno-pedagoškog razvoja škole, najšire profilirani stručni suradnik, visoko stručna osoba, istražuje, sagledava i dopire do što potpunijeg kompetencijskog profila nastavnika.
Drugi dan skupa program je moderirala viša savjetnica AZOO-a Sanja McMurtry, a aktivnosti su se odvijale plenarno i u manjim skupinama (sekcijama) za koje su se sudionici skupa opredijelili prvi dan jednu temu u dopodnevnom terminu i jednu u poslijepodnevnom. Rad u sekcijama su vodili pedagozi „teoretičari“ i promovirani „praktičar“: doc. dr. sc. Ante Kolak, Implicitne pedagogije i mentalni modeli odgojno-obrazovnih djelatnika; dr. sc. Ivan Markić, Dijagnostički postupci i formuliranje nastavnih strategija; mr. sc. Ines Blažević, Sanja Mandić, prof., Motoričke vježbe za razvoj školskih vještina; Biserka Šavora, prof., Zlatica Šimunović, prof., Područja rada i kurikularno planiranje i programiranje rada pedagoga; Ante Karin, prof., Mogućnosti suvremenih tehnologija i pedagoške stvarnosti – webolucija; Kata Piršljin,prof., Dijana Skorup, prof., Rane odgojno obrazovne intervencije temeljene na pokazateljima uspješnosti; Branka Ćović, prof., Jadranka Bizjak Igrec, prof., Tanja Jakovac, prof., Razvoj kurikulumske kulture škole.
Na skupu je održao interaktivno predavanje mr. sc. Ranko Rajović o NTC metodi naslovljeno Može li učenje biti igra? izlaganjem i različitim aktivnostima i upitima za sudionike skupa održao je veliku pažnju svih prisutnih 90 minuta a zadovoljstvo sudionici su izrazili i brojnim pitanjima za vrijeme rada i pod stankom.
Jadranka Bizjak Igrec, dipl. pedagog u zvanju savjetnice, prikazala je rezultate istraživanja Županijskoga stručnog vijeće pedagoga osnovnih škola Grada Zagreba u suradnji s Institutom za društvena istraživanja u Zagrebu Razvijenost kompetencije učiti – kako-učiti kod učenika osnovnih škola. Projekt je proveden s ciljem istraživanja razvijenosti kompetencije „učiti kako učiti“ kod učenika četvrtih i osmih razreda osnovnih škola Grada Zagreba te stvaranja empirijske podloge za razvoj nacionalne i školskih politika i praksi poticanja ove ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Istraživanje je posebno u hrvatskom kontekstu budući da je izvedeno volonterski i uz punu i iskrenu suradnju stručnih suradnika pedagoga i znanstvenika. Jedinstveno je i po činjenici da su u istraživanju sudjelovale sve javne zagrebačke osnovne škole – ukupno njih 109.
Prof. dr. sc. Petar Bezinović upoznao je sudionike skupa s rezultatima istraživanja i govorio o Važnosti privrženosti školi i predanosti u izvršavanju školskih obveza za opći razvoj učenika. Kroz izlaganje govorio je što je vezanost za školu, kakav je odnos vezanosti za školu s emocionalnim, socijalnim, kognitivnim i zdravstvenim ishodima te kako ostvariti bolju vezanost učenika za školu. Prikazao je rezultate istraživanja o odnosu privrženosti školi i predanosti školskim obvezama s pozitivnim osjećajima, odnosima s vršnjacima, samopoštovanjem i ponašanjem, kao i s rizičnim ponašanjem i internaliziranim problemima kod srednjoškolaca. Profesor Bezinović je u zaključku preporučio strategiju povećanja povezanosti sa školom: Poticati kod učenika razvoj akademskih, emocionalnih i socijalnih vještina nužnih za aktivno uključivanje u život škole. Koristiti pozitivnu razrednu dinamiku i metode poučavanja za stvaranje pozitivnog okruženja za učenje. Osigurati profesionalni razvoj i podršku učiteljima i ostalom osoblju, koja će ih osposobiti za zadovoljavanje različitih kognitivnih, emocionalnih i socijalnih potreba učenika. Graditi povjerljivu i brižnu višesmjernu komunikaciju između učitelja, stručnih suradnika, učenika, njihovih obitelji i zajednice u kojoj živi škola.
Prof. dr. sc. Smiljana Zrilić govorila je o Pedagogu u inkluzivnom obrazovanju. Osnovna poruka inkluzivnog odgoja i obrazovanja je da ne izdvaja niti jednog učenika, već se radi na stvaranju adekvatnijih uvjeta za sve. Pedagog je polazna točka razvoja suvremene škole a i inkluziju djece s teškoćama treba doživjeti kao izazov u pedagoškoj praksi.
Zadnji dan skupa teme su bile usmjerene na poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanje. Jedno od temeljnih uporišta za stvaranje „kvalitetne škole“ jest vrednovanje i samovrednovanje škola naglasila je voditeljica stručnog skupa Ivana Biljan dok je najavljivala predavanje Unutarnje i vanjsko vrednovanje – komplementarni pristup unapređivanju kvalitete odgojno-obrazovne ustanove, prof. dr. sc. Petra Bezinovića. Jedan od ciljeva Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologija jeste i ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja. Cilj vanjskog vrednovanja škola: Pomoći školama u procesu transformacije u zajednice učenja u kojima je unapređivanje kvalitete kontinuirani proces (unapređivanje učenja, poučavanja i podrške učenicima). Pružanje povratnih informacija koje školama pomažu u daljnjem razvoju i unapređivanju kvalitete rada.
Vlade Matas, predstojnik Podružnice Split AZOO, govorio je o Suradnji ravnatelja i stručnih suradnika kao pretpostavci uspješne škole. Govoreći o temi o organizacijskoj kulturi škole te je još jednom podsjetio na propise kojima se opisuju uloge ravnatelja i stručnih suradnika.
Suzana Hitrec, prof. pedagogije, ravnateljica i članica ekspertne kupine za Cjelovitu kurikularnu reformu iz višestruke uloge je govorila o Pedagogu pred izazovima kurikularnih promjena. Govoreći o ulogama i kompetencijama pedagoga naglasila je pedagog/inja jeste stručnjak/inja za kurikulum. Jedna od osnovnih uloga članova stručno-razvojne službe je da pomažu nastavnicima u unapređivanju, inoviranju i evaluiranju uspješnosti njihova rada, da šire njihova stručna znanja i pridonose stvaranju ozračja povoljnog za uspješan odgojno-obrazovni rad, svako od njih u okviru zadaća svog radnog mjesta. Da bi izvršili postavljene zadaće, članovi stručno-razvojnog tima škole moraju imati jasan uvid u potrebe svog radnog mjesta i svoju kompetenciju, i dosljedno odbijati poslove izvan tog kruga. Ana Sekulić –Majurec: “Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma” iz “Kurikulum”, Školska knjiga, Zagreb, 2007. Na kraju izlaganja je poručila svim sudionicima Budi promjena koju želiš vidjeti u svojoj školi.
Kao primjer međuresorne suradnje za unapređivanje Zdravestvenog odgoja u školi dala je dr. sc. Dijana Mayer iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo prezentirajući suradnju Zavoda za javno zdravstvo sa školama. Tema izlaganja je bila Uloga pedagoga u zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih.
Za kraj skupa predviđena je panel rasprava u kojoj su sudjelovali sudionici i više savjetnice koja je počela prezentiranjem glasnogovornika svake sekcije a završila pitanjem Jeli aktualni pogled na ulogu pedagoga održiv ili ga treba mijenjati?.
Završna aktivnost za sudionike je bila napisati:
1. stih: jedna riječ (imenica koja predstavlja osnovni pojam kojim smo se bavili na državnom skupu
2. stih: dvije riječi (pridjevi)koji opisuju taj pojam
3. stih: tri riječi koje znače radnju (što ste na skupu radili?)
4. stih: rečenica od četiri riječi koja izražava vaše osjećaje u vezi teme
5. stih: jedna riječ koja sažima bit teme
Jedan od uradaka sudionika:
1. PEDAGOG
2. EDUCIRAN, MOTIVIRAN
3. ISTRAZIVANJE, SURADJIVANJE, DJELOVANJE
4. KADA HOCU, ZNAM I KAKO
5. MISIJA
Zadovoljstvo sudionika je bilo vidljivo u njihovom sudjelovanju u svim aktivnostima do zadnje minute skupa iako je sve dane sunce u Primoštenu zvalo u šetnju uz more. Pedagozi su još jednom pokazali koliko im je važno usavršavanje kako bi odgovorili izazovima suvremene škole koji se svakodnevno pojavljuju pred njima.