V. Simpozij učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika ove je godine bio posvećen temi kako i kojim metodama poučavati učenike osnovnih i srednjih škola da kroz školovanje steknu lingvističke i komunikacijske kompetencije na materinskom jeziku u govorenju i pisanju.
Na stručnom usavršavanju, održanom od 14. do 16. studenoga 2013. godine u Vodicama, sudjelovalo je više od 500 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika, odgojno-obrazovnih radnika koji imaju najveću odgovornost u osposobljavanju učenika za jezičnu komunikaciju koja omogućuje ovladavanje sadržajima svih nastavnih predmeta i pretpostavka je za cjeloživotno učenje.
Kroz predavanja dvadesetak stručnjaka i znanstvenika s temama o poučavanju i učenju govorenja i pisanja, o stjecanju kompetencija u tim dvjema jezičnim djelatnostima te o vrednovanju učeničkih postignuća u govorenju i pisanju, Simpozij je pokušao odgovoriti na izazove s kojima se učitelji i nastavnici hrvatskog jezika susreću u radu s učenicima i u promjenama koje donose promjene u svijetu i obrazovna politika.
Ekskluzivno na V. Simpoziju učitelja i nastavnika hrvatskog jezika predstavljeno je tiskano izdanje Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ). Govoreći o novom pravopisu, dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta i glavni urednik Hrvatskoga pravopisa, podsjetio je na zbrku i kaotično stanje u kojem ni učitelji i nastavnici hrvatskog jezika nisu znali po kojem od 25 postojećih izdanja pravopisa da rade. – Pravopis je skup pravila o pisanju, ali je i stvar dogovora. Ovim pravopisom pokušali smo iznjedriti jedan pravopis koji je odraz modernoga suvremenoga hrvatskog jezika, a pravila koja preporučamo zrcale hrvatski jezik kojim danas svi govorimo- istaknuo je Ž. Jozić.
Djelatnici IHJJ-a Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Kristian Lewis, Milica Mihaljević i Ermina Ramadanović objasnili su načela izrade Pravopisa, temeljne novine i jednoznačna rješenja koje donosi u dosad neriješenim pravopisnim dvostrukostima. Poput pisanja ne ću i neću, priloga i priložnih izraza te prijedloga i prijedložnih izraza, pisanja pokrivenoga r, pisanja t i d u imenicama muškoga roda na -dak, -tak, -dac, -tac i imenica ženskoga roda na –tka, pisanja stranih riječi i njihovih izvedenica te pisanja velikoga i maloga početnog slova.
Govoreći o utjecaju jezičnih djelatnosti slušanja i govorenja na razvoj komunikacijskih kompetencija prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić naglasila je da je slušanje najviše zanemarena jezična djelatnost tijekom nastavnog procesa premda je temeljna jezična djelatnost nužna za jezični razvoj. Upozorila je također na činjenicu da se u nastavi jezika većinom poučava i vrednuje teorijsko znanje, znatno manje lingvistička i komunikacijska kompetencija učenika.
O jezičnoj djelatnosti govorenja i vještini govorenja predavanje je održala dr. sc. Zrinka Jelaska, istaknuvši da je govorenje jedan od najtežih jezičnih djelatnosti, kojom ljudi pokazuju najviši stupanj sposobnosti, djelatnosti i vještina. Učitelje i nastavnike hrvatskog jezika pozvala je da u svom radu koriste iskustva rada s inojezičnim učenicima. Da iskustvo u poučavanju inojezičnih pomaže u poučavanju izvornojezičnih učenika potvrdila je dr. sc. Lidija Cvikić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, pozvavši sudionike Simpozija da elemente programa za hrvatski jezik kao ini jezik ugrade u programe poučavanja hrvatskog jezika kao materinskog jezika.
Dr. sc. Karol Visinko na temelju analiza školskih zadaća u osnovnoj školi naglasila je potrebu uspostavljanje slijeda u produkciji vezanog teksta u skladu s razvojnim mogućnostima učenika. O razvoju objektivnih kriterija za ocjenjivanje pisanoga rada iz hrvatskoga jezika predavala su Sanje Fulgosi i dr. sc. Renata Geld s Katedre za metodiku nastave engleskog jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Renata Geld podsjetila je na važnost objektiviziranja procesa vrednovanja pisanih radova. Sudionike simpozija pozvala je da osvijeste kategoriju kreativnosti kao složene kognitivne pojavnosti koja se ne smije zanemariti, ali ni koristiti kao komponenta vrednovanja ako nije sustavno potican njezin razvoj.
Nikola Petković iz svog je iskustva autora, predavača i predsjednik Hrvatskog društva pisaca pokušao je približiti i pojasniti kreativnog pisanje. Kroz predavanje naslovljeno Retoričko oblikovanje izlaganja Ines Carović podsjetila je da su govor i dobro izlaganje umijeće koje treba uvježbavati i usavršavati. Posebno učitelji i nastavnici hrvatskog jezika koji su najodgovorniji za podučavanje jezično-komunikacijskih kompetencija djece koja su danas preko medija i filmova izložena različitoj upotrebi funkcionalnih i stilskih varijanti hrvatskog jezika. O jeziku na filmu i u medijima predavanja su održale Jelena Vlašić Duić s
Filozofskog fakulteta, Odsjek za fonetiku i Višnja Modrić fonetičarka službe za Jezik i govor na HRT-u. Standardni se govor od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća rijetko upotrebljava u hrvatskoj igranofilsmkoj produkciji, uglavnom se upotrebljavaju dijalektizmi, istaknula je Jelena Vlašić Dujić. Iz svog iskustva fonetičarke na nacionalnoj televiziji Višnja Modrić ukazala je na probleme s kojima se kao susreće u radu s televizijskim govornicima od kojih se traži vrhunsku izvedbu, točnost, ispravnost, tečnost, jednom riječju – virtuoznost. -To nije lako postići ako nema dobre osnove. Da bi se povećala vjerojatnost da će se uloženo u nastavu hrvatskog jezika odraziti na razinu funkcionalnog znanja jezika, u davanju znanja treba promijeniti doživljaj djece 21. stoljeća, pristup poučavanja i fokus prema materiji koju namjeravamo usaditi u naraštaje koje bi trebale ostati nositelji i korisnici te materije – poručila je Višnja Modrić.
Danas biti kompetentan korisnik jezika u komunikaciji ne znači samo posjedovati znanje o jeziku nego i sposobnost i vještinu za aktiviranje tog znanja u komunikacijskom činu, naglasile su u svom predavanju mr. sc. Gordana Potnar-Matković i dr. sc. Irena Krumes Šimunović. Navedeno zahtijeva inovacije u pristupu nastavnim sadržajima učenja jezika, traže sustavne i koncepcijske promjene nastave materinskoga jezika, nove lingvometodičke i pedagoške odrednice s ciljem razvijanja ne samo učiteljevih vještina poučavanja, nego i postupaka u nastavi koji će omogućiti djeci zanimljivo učenje, a takvim potrebama u nastavi najbolje odgovara otvoreni nastavni sustav, naglasile su. Predavanja na simpoziju održali su i Marko Ljubešić, koji je govorio o Suvremenim metodičkim sustavima u nastavi jezičnog izražavanja i Ida Raffaelli koja je predavala kako ispravno pisati i služiti se znanstveno-stručnom pisanom komunikacijom.V. Simpozij učitelja i nastavnik hrvatskog jezika organizirali su viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje Linda Grubišić- Belina, Srećko Listeš, Jasna Pandžić, Tihana Radojčić i Anđa Suvala.
Zaključci Simpozija
1. Načini poučavanja hrvatskoga jezika nisu primjereni razvojnoj dobi učenika. Većim dijelom se poučava i vrednuje činjenično, a ne uporabno znanje, tj. lingvistička, a ne komunikacijska kompetencija.
2. Na različitim obrazovnim razinama trebalo bi jasno odrediti kompetencije u govorenju i pisanju.
3. U poučavanju treba razvijati sustave, metode i pristupe za razvijanje i komunikacijske, a ne samo lingvističke kompetencije. Udžbenici trebaju sadržavati tekstove različitih funkcionalnih stilova.
4. U nastavi valja iskušavati i izmjenjivati različite metodičke sustave s obzirom na odgojno-obrazovne ishode koje želimo ostvariti (interpretacijsko-analitički, problemsko-stvaralački, otvoreni, komunikacijski metodički, timski metodički, fragmentarni metodički, multimedijski metodički, projektni metodički sustav i dr.).
5. Govorenje kao sadržajno iznošenje misli uključuje psihološke vještine. Budući da govornik izlaže sebe i govori o sebi, govorenje je najteža jezična djelatnost. Iskustvo u poučavanju inojezičnih pomaže u poučavanju izvornojezičnih učenika.
6. Valja sustavno pratiti i dokumentirati razvoj učeničke kompetencije u pisanomu izražavanju.
7. Vrednovanje pisanoga rada valja temeljiti na unaprijed određenim kriterijima. Opisnike treba dogovoriti za svaki zadatak. Treba vrednovati ono što se poučava (primjerice, maštovitost i kreativnost vrednuju se ako se poučavaju).
8. Valja pobuditi i poticati ljubav prema proučavanju i opisivanju hrvatskoga jezika. Hrvatski bi se jezik trebao proučavati na konkretnim komunikacijskim situacijama.