Najave i izvješća / 15. studenoga 2018.

Održani stručni skupovi IKT u ostvarivanju suštinskih promjena u školi

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje održana su tri međužupanijska stručna skupa namijenjena stručnim suradnicima pedagozima osnovnih škola na temu IKT u ostvarivanju suštinskih promjena u školi. Skupovi su održani 29. i 30. listopada 2018. u OŠ Malešnica u Zagrebu te 12. studenoga u OŠ Pavao Belas u Brdovcu. 

Skup je organizirala i vodila viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge osnovnih škola Senka Soldat, prof. Na skupu su sudjelovali u svojstvu predavača dr. sc. Branko Bognar i Ana Žnidarec Čučković, prof.

Dr. sc. Branko Bognar, izvanredni profesor sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održao je predavanja i radionice na teme: Uloga IKT-a u ostvarivanju suštinskih promjena u odgojno-obrazovnom sustavu, Ostvarivanje uloge kritičkog prijatelja (Ostvarivanje kritičkog prijateljstva pomoću aplikacija Vialogues i Moodle), Izvanučioničko učenje uz korištenje mobilnih aplikacija i Obrnuta učionica.

Promjene u odgojno-obrazovnom sustavu navodi prof. B. Bognar potrebno je utemeljiti na teoriji akcije koja je nastala na osnovi iskustava uspješno provedenih promjena u nas i u svijetu. Ta iskustva pokazuju kako u središte promjena treba postaviti učenje učenika, a obrazovne rezultate je moguće poboljšati samo unapređenjem kvalitete nastave za koju su odgovorni učitelji (Barber & Mourshed, 2007). Ključna pretpostavka za unapređenje obrazovanog sustava je intrinzična motivacija i unapređenje kompetencija velike većine učitelja (Fullan, 2011). Pogrešno je očekivati da će učitelje motivirati na promjene novi kurikulumi ili obrazovni standardi. Na to ih može potaknuti sustavna potpora i resursi za unapređenje nastave (Schleicher, 2016) kao i stvaranje suradničke kulture unutar i između škola. Suradnju unutar škola moguće je postići osnivanjem zajednica učenja, dok je za umrežavanje škola uputno koristiti suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. Umrežavanje otvara prostor za proširivanje obrazovnih obzora, kako učenika tako i učitelja.

Osim toga, obrazovne mreže smanjuju izolaciju škola i učitelja, omogućuju im razmjenu iskustava te otvaraju prostor za kritičko propitivanje ostvarenih promjena. (OECD, 2015). U umrežavanju važnu ulogu ima tehnologija koja omogućuje učiteljima razmjenu iskustava i refleksivan pristup nastavi. Osim toga, učitelji mogu učiti i surađivati u prostoru i vremenu koje im najbolje odgovara. Time se smanjuju i troškovi stručnog usavršavanja. Međutim, treba voditi računa da puko korištenje online učenja ne može doprinijeti kvaliteti učenja učitelja. Tek programi stručnog usavršavanja koji omogućuju integraciju stručnih, metodičkih i pedagoških znanja, kontinuiranu suradnju, aktivno učenje, učenje po modelu, sustručnjačko vođenje, refleksiju i odgovarajuće trajanje može u konačnici unaprijediti rezultate njihovih učenika. (Darling-Hammond, Hyler, Gardner, & Espinoza, 2017).

U predavanju Ostvarivanje uloge kritičkog prijatelja prof. B. Bognar navodi autore Costu i Kallick (1993, 50) koji smatraju kako je kritički prijatelj povjerljiva osoba koja postavlja provokativna pitanja, omogućuje viđenje nastavne situacije iz druge perspektive i nudi kritički uvid u djelovanje čije rezultate prati. Kritički prijatelj je spreman odvojiti vrijeme kako bi potpuno razumio radni kontekst i rezultate koje postižu pojedinci ili skupine nastojeći ostvariti svoje ciljeve. Budući da kritički pristup nosi sa sobom negativan prizvuk, kritičko prijateljstvo zahtijeva stvaranje povjerenja koje se postiže tako što kritički prijatelji ne koristi svoju ulogu za evaluaciju ili prosuđivanje već su spremni pažljivo slušati, pojašnjavati ideje, ohrabrivati i odvojiti vrijeme kako bi potpuno razumjeli što im je rečeno, spremni su ponuditi vrijednosne prosudbe samo ako se to od njih zahtijeva, reagirati na rad kao cjelinu i zalagati se za uspješnost djelovanja. Sudionici skupa upoznali su se s načinom ostvarivanja kritičkog prijateljstva pomoću aplikacija Vialogues i Moodle.

Prof. B. Bognar ističe Obrnutu učionicu kao jedan je od oblika koji može doprinijeti većoj kvaliteti učenja učenika. Današnje obrnuto učenje razvili su 2007. godine učitelji Jonathan Bergmann i Aaron Sams u srednjoj školi u Koloradu. Učinili su to tako što su počeli snimati predavanja i prezentacije koje su zatim objavljivali na YouTubeu za učenike koji su često izostajali s nastave. Uskoro su i ostali učenici počeli gledati videozapise na YouTubu prije nastave te zapisivati pitanja koja su na nastavi raspravljali. Osim toga, u nastavi je ostalo više vremena za učeničke projekte, istraživanja i rješavanje problema (Bergmann & Sams, 2012).

Obrnuta učionica predstavlja jedinstvenu kombinaciju teorija učenja koje su donedavno smatrane nekompatibilnima – aktivno, problemsko učenje utemeljeno na konstruktivističkoj teoriji učenja i tradicionalna izlaganja utemeljena na kognitivizmu. Fautch (2015) opisuje obrnuto učenje kao pedagoški pristup koji premješta izlaganje nastavnih sadržaja iz učionice u kuću. S druge strane, ono omogućuje korištenje nastavnog vremena za poticajne aktivnosti u kojima do izražaja dolazi viši kognitivni procesi.

Ana Žnidarec Čučković, prof. pedagogije, održala je interaktivno predavanje na temu profesionalni razvoj putem IKT usluga On line tečajevi. On line tečajevi implementirani su u sustav za učenje na daljinu Loomen, koji su na raspolaganju korisnicima i koje korisnici sami kreiraju te se mogu koristiti isključivo u obrazovne svrhe. Uz navedeno, online tečajevi omogućuju polaznicima samostalnost u odabiru vremena i tempa učenja. Mogu biti mentorirani i nementorirani što omogućuje prolazak kroz sadržaje tečajeva prilagodljivim tempom. Mogu se koristiti u formalnom i neformalnom učenju te se njima mogu steći relevantnija znanja i razmjena iskustava. U ovaj sadržaj integrirali smo aplikaciju Kahoot koja na zabavan način pruža sudionicima provjeru, evaluaciju i monitoring savladanog sadržaja.